Seminelí
Loma 8:18–39 


Loma 8:18–39

“[Ko e] ʻOfa ʻa e ʻOtuá, ʻA Ia ʻOku ʻIa Kalaisí” 

ʻĪmisi
fefine ʻoku tangutu toko taha

Kuo ʻahiʻahiʻi nai koe ke ke fifili lolotonga ha ngaahi tūkunga fakatupu loto-mamahi, taʻe-totonu, pe faingataʻa, kapau ʻoku tokanga atu ʻa e ʻOtuá kiate koe? ʻOku kau ʻi he tohi ʻa Paula ki he Kāingalotu ʻi Lomá, ʻa e kātekina ʻe hanau niʻihi ha ngaahi ʻahiʻahi kovi, [mo] ha pōpoaki fakafiemālie ki ha taha pē ʻoku faingataʻaʻia. ʻE lava ke tokoni atu ʻa e lēsoni ko ʻení ke ke ongoʻi ʻa e ʻamanaki lelei mo e fakafiemālie ʻoku fakafou ʻi he ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí ʻi hoʻo fehangahangai mo e ngaahi ʻahiʻahí mo e veiveiuá. 

Ko e hā nai ʻa e meʻa te ke faleʻí?

Fakakaukau ki he meʻa ʻe ala fokotuʻu mai ʻe ha toketā ke tokoni ʻi he ngaahi tūkunga ko ʻení:

  • Flu ʻi he keté

  • Fasi ʻa e louhiʻivaʻé

  • Langa ʻulu lahi

  • Ko ha momoko

Tali ʻa e ngaahi fehuʻi ko ‘ení:

  • Ko e hā ha faleʻi pau ʻe ala fai ki he ngaahi tūkunga takitaha ko iá?

  • Ko e hā ha faleʻi fakalūkufua ʻe ala tokoni ki he ngaahi tūkunga kotoa ko iá?

Ko e moʻoni, ʻoku ʻikai fakatuʻasino ʻa e natula ʻo e ngaahi faingataʻa kotoa pē. ʻOku tokolahi ha kakai ʻoku nau fefaʻuhi mo ha ngaahi faingataʻa fakaeʻatamai, fakaeloto, mo fakalaumālie. ʻOku ʻafioʻi ʻe hotau Fakamoʻuí ʻa e founga ke tokoniʻi mo fakamālohia ai kitautolu takitaha, neongo pe ko e hā ʻoku tau fefaʻuhi mo iá. Neongo ʻoku makehe ʻa e ngaahi ʻahiʻahi ʻa e tokotaha kotoa pē, ka kuo akoʻi mai ʻe he ʻOtuá ha ngaahi moʻoni taʻengata ʻe lava ke tokoni mo fakafiemālieʻi kitautolu ʻi ha faʻahinga tūkunga faingataʻa pē. Hiki ʻi hoʻo tohinoa akó ha lisi nounou ʻo e ngaahi faingataʻa te ke fiemaʻu tokoni ai pe ko e niʻihi ʻokú ke ʻofa aí.

  • Ko e hā kuó ke ʻosi ʻilo fekauʻaki mo e Tamai Hēvaní, Sīsū Kalaisi, pea mo e palani ʻo e fakamoʻuí ʻoku tokoni atu ʻi he ngaahi faingataʻa ko ʻení? Kuo tokoniʻi fēfē nai koe ʻe he ‘ilo ko iá?

Neongo ʻoku ʻikai fakasiʻisiʻi ʻe hoʻo fakamoʻoní ʻa e moʻoni, mamahi, pe faingataʻa ʻo e ngaahi ʻahiʻahi ʻokú ke aʻusia mo e niʻihi ʻokú ke ʻofa aí, ka te ne lava ʻo ʻomi ha ʻamanaki lelei, fakafiemālie, mo ha fakakaukau taʻengata lolotonga ʻa e ngaahi ʻahiʻahi ko iá.

Naʻe hili pē ha ngaahi taʻu siʻi mei hono ‘ave ʻe Paula ʻene tohi ki he kakai Lomá, naʻe fehangahangai ʻa e Kāingalotu ʻi Lomá mo ha ngaahi fakatanga fakalilifu. Lau ʻa e Loma 8:18, 24–25, 28, 31–39, pea fakaʻilongaʻi ʻa e kupuʻi lea takitaha ʻokú ke tui ʻe lava ʻo tokoni pe fakafiemālieʻi ʻaki ha taha, neongo pe ko e hā honau ngaahi faingataʻaʻiá.

1. Fakakakato ʻeni ʻi hoʻo tohinoa akó:

  • Hiki ha kupuʻi lea mei he ngaahi veesi ko ʻení naʻe makehe kiate koe. Ko e hā naʻá ke fili ai ʻa e kupuʻi lea ko iá?

  • Hiki ʻa e founga ʻe lava ke tokoniʻi ai koe mo ho ngaahi ʻofaʻangá ʻe hoʻo ʻiloʻi ʻa e ngaahi moʻoni ʻoku akoʻi ʻi he kupuʻi lea ko iá mo ha niʻihi ʻo ho ngaahi faingataʻaʻiá.

  • Fakakaukau ke ke ako maʻuloto ʻa e potufolofola naʻá ke filí. Te ke lava foki ʻo faʻu ha fakamanatu fakaʻaho ʻo e kupuʻi lea ko ʻení ʻi ha meʻangāue fakaʻilekitulōnika, pe hiki ia ʻo tuku ʻi ha feituʻu te ke lava ʻo vakai ki ai ʻi he ʻaho kotoa pē ʻi he ngaahi ʻaho ka hoko maí.

Ko e ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí

‘E lava ke hanga ‘e ha taha ‘o e ngaahi kupuʻi lea kuó ke fakaʻilongaʻi ‘i he ngaahi veesi ko ‘ení ‘o akoʻi ʻa e foʻi moʻoni “ʻoku [ʻikai ha meʻa te ne lava] ‘o fakamāvae ʻa kitautolu mei he ʻofa ʻa e ʻOtuá” (Loma 8:39).

ʻOku finangalo ʻa e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ke ke ʻiloʻi ʻokú Na ʻofa ʻiate koe. ʻOkú Na fakahaaʻi ʻa e ʻofa ko iá ʻi he ngāue mo e lea fakatouʻosi.

  • Fakatatau ki he Loma 8:32, ko e hā naʻe fai ʻe he Tamai Hēvaní ke fakahaaʻi ʻokú Ne ʻofa ʻiate koé?

Lau ʻa e potufolofola fakataukei fakatokāteline ʻi he Sione 3:16, pea fakatokangaʻi ʻa e meʻa naʻe akoʻi ʻe he Fakamoʻuí fekauʻaki mo e ʻuhinga ʻa e Tamai Hēvaní ki hono ʻomi Hono ʻAló ki he māmaní. Mahalo te ke fie fakafekauʻaki pe fakafehokotaki ʻa e potufolofola ko ʻení ki he Loma 8:32.

Ko e finangalo lelei ko ia ʻa e Fakamoʻuí ke fakalelei maʻa ʻetau ngaahi angahalá ko ha fakamoʻoni foki ia ʻo ʻEne ʻofa kiate kitautolú (vakai, Loma 8:34–35; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 34:1–3).

  • Ko e fē ha taimi kuó ke ongoʻi ai ʻa e ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ʻi hoʻo moʻuí? Kuo tokoniʻi fēfē nai koe ʻe Heʻena ʻofá ʻi he ngaahi faingataʻá?

Hiki ʻi hoʻo tohinoa akó ʻa e meʻa kuó ke ako ʻi he ʻahó ni fekauʻaki mo e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ʻokú ke loto ke manatuʻí. Te ke lava foki ʻo fakakaukau ke fai ha kiʻi tohi pea ʻoange ia ki ha mēmipa ʻo e fāmilí pe kaungāmeʻa ʻe ala ʻaonga ki ai mei ha meʻa naʻá ke ako pe ongoʻi ʻi he ʻahó ni.

Fili Pē: Fie Ako Lahi Ange?

ʻOku ʻuhinga ki he hā ‘a e “ʻikai ngali ke fakatatau ʻa e ngaahi mamahi [ʻoku tau foua ʻi he māmaní] ki he nāunau ʻa ia ʻe fakahā kiate kitautolú”? (Loma 8:18)

Naʻe akonaki ʻa Sisitā Linitā S. Liivi, ko ha mēmipa mālōlō ʻo e Kau Palesitenisī Lahi ʻo e Fineʻofá, ‘o pehē:

ʻĪmisi
Tā fakaʻofisiale ʻo e Linitā S. Liivi, naʻe hikinimaʻi ʻi he konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 2012 ko e tokoni ua ʻi he kau palesitenisī lahi ʻo e Fineʻofá, ʻOkatopa 2012. Naʻe tukuange ʻi he Konifelenisi Lahi ʻo ʻEpeleli 2017.

‘Oku ʻikai ke u ʻiloʻi pe ko e hā ʻoku lahi pehē ai hotau ngaahi ʻahiʻahí, ka ʻoku ou ongoʻi ʻoku mahulu hake ʻa e palé, ʻoku taʻengata pea mo laui kuonga, ʻo fakafiefia pea mahulu hake ia ʻi he [mahino ʻoku tau maʻú], he ko e ʻaho ʻe foaki ai ʻa e palé, te tau fie lea ki heʻetau Tamai ʻaloʻofa mo manavaʻofá ʻo pehē, “Ko e meʻa kotoa pē ʻena naʻe fiemaʻú?” ʻOku ou tui kapau te tau manatuʻi mo ʻiloʻi fakaʻaho ʻa e loloto ʻo e ʻofa ʻetau Tamai Hēvaní mo hotau Fakamoʻuí kiate kitautolú, te tau loto-fiemālie ke fai ha faʻahinga meʻa pē ke tau toe foki ai ki Hona ʻaó, ʻo ʻākilotoa ai kitautolu ʻe Heʻena ʻofa taʻengatá. … Ko e hā ka toe lau ai ʻetau mamahi hení, kapau ʻe aʻu ki he ngataʻangá ko e ngaahi ʻahiʻahi ko iá te [nau] fakafeʻungaʻi kitautolu ki he moʻui taʻengatá mo e hākeakiʻi ʻi he puleʻanga ʻo e ʻOtuá mo ʻetau Tamaí mo e Fakamoʻuí?

(Linda S. Reeves, “Taau mo Hotau Ngaahi Tāpuaki Kuo Talaʻofa Maí,” Liahona, Nōvema 2015, 11)

ʻE lava fēfē ke hoko ʻetau ngaahi faingataʻá ke “fengāueʻaki fakataha […] ke lelei ai ʻa [kitautolu]”? (Loma 8:28)

Naʻe pehē ʻe ʻEletā Sēmisi B. Mātino ʻo e Kau Fitungofulú:

ʻĪmisi
Laʻitā fakaʻofisiale ʻo ʻEletā Sēmisi B. Mātinó Faitaaʻi ʻi Māʻasi 2017.

ʻOku ʻofa kakato mo haohaoa ʻetau Tamai Hēvaní ʻiate kitautolu, pea ʻokú Ne fakaʻatā kitautolu ke tau aʻusia ha ngaahi meʻa te nau lava ʻo fakatupulaki ai ʻa e ngaahi ʻulungaanga ʻoku tau fiemaʻú ke tau hoko ʻo hangē ai ko Kalaisí. ʻOku hoko mai hotau ngaahi ʻahiʻahí ʻi ha ngaahi founga kehekehe, ka ʻoku hanga ʻe he meʻa takitaha ko iá ʻo ʻai ke tau hangē ai ko e Fakamoʻuí ʻi heʻetau ako ke ʻiloʻi ʻa e lelei ʻoku maʻu mei he meʻa takitaha ʻoku tau fouá. ʻI he mahino kiate kitautolu ʻa e tokāteline ko ʻení, ʻoku tau toe ʻiloʻi fakapapau ange ai ʻa e ʻofa ʻa e Tamaí. Mahalo pē he ʻikai ke tau ʻilo ʻi he moʻui ko ʻení ʻa e ʻuhinga ʻoku tau fetaulaki ai mo ha ngaahi meʻa pehení, ka te tau ongoʻi fakapapau ʻi hotau lotó ʻe lava pē ke tau tupulaki mei he meʻa ko ia ʻoku tau fouá.

(James B. Martino, “ʻOku Fengāueʻaki Fakataha ʻa e Meʻa Kotoa Pē ke Lelei,” Liahona, Mē 2010, 101)

ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻa e ʻikai ha meʻa te ne lava ʻo “fakamāvae ʻa kitautolu mei he ʻofa ʻa e ʻOtuá”? (Loma 8:39)

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni (1927–2018):

ʻĪmisi
Laʻitā fakaʻōfisiale ʻo Palesiteni Tōmasi S. Monisoni, 2008

ʻOku ʻofa hoʻomou Tamai Hēvaní ʻiate kimoutolu—fakafoʻituitui. Kuo teʻeki ai liliu ʻa e ʻofa ko iá. ʻOku ʻikai kaunga ia ki ho fōtungá, hoʻo koloá, pe ko e lahi ʻa e paʻanga ʻoku ʻi hoʻo ʻakauni he pangikeé. ʻOku ʻikai liliu ia ʻi ho ngaahi talēnití pe meʻa ʻokú ke lavá. ʻOku ʻi ai ia. ʻOku ʻi ai maʻu pē ia ʻi he taimi ʻokú ke loto-mamahi pe fiefia aí, loto-foʻi pe fakatuʻamelie aí. ʻOku ʻi ai ʻa e ʻofa ʻa e ʻOtuá maʻau ʻo tatau ai pē pe ʻokú ke ongoʻi taau ke maʻu ‘a e ‘ofá pe ʻikai. ʻOku ʻi ai maʻu ai pē ia.

(Thomas S. Monson, “ʻOku ʻIkai ʻAupito ke Tau Tuenoa,” Liahona, Nōvema 2013, 123–24)

Koeʻuhí ʻoku ʻofa lahi ʻa e ʻOtuá, te Ne fakahaofi nai ʻa e tokotaha kotoa pē neongo pe ko e hā ʻenau filí?

Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā D. Toti Kulisitofāsoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e meʻá ni fekauʻaki mo e ‘ofa ‘a e ‘Otuá:

ʻĪmisi
Laʻitā ʻo ʻEletā D. Toti Kulisitofāsoní Faitaaʻi ʻi Māʻasi 2020.

‘Oku fakamatalaʻi ʻa e ʻofa [‘a e ‘Otuá] ʻi he folofolá ko ha “ʻofa lahi mo fakaofo,” “ʻofa haohaoa,” “ʻofa huhuʻi,” mo e “ʻofa taʻengata.” Ko ha ngaahi foʻi lea lelei ange ʻeni he ko e foʻi lea ʻikai fai tuʻungaʻá te ne lava ke ʻomi ha fakakaukau hala fekauʻaki mo e ʻofa fakalangí, hangē ko ʻení, ʻoku kātakiʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e meʻa kotoa pē, pea ʻoku ʻikai ke Ne fakamāuʻi kitautolu he ko ʻEne ʻofá ʻoku ʻikai fai tuʻungaʻa, pe ʻoku ʻikai ʻekeʻi ʻe he ʻOtuá ha meʻa meiate kitautolu he ko ʻEne ʻofá ʻoku ʻikai fai tuʻungaʻa, pe ʻoku fakamoʻui ʻa e taha kotoa ʻi he puleʻanga ʻo e ʻOtuá he ko ʻEne ʻofá ʻoku ʻikai fai tuʻungaʻa. Ko e ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻoku taʻe-fakangatangata pea ʻe tuʻuloa ʻo lauikuonga, ka ko ʻene fekauʻaki mo kitautolú ʻe makatuʻunga ia ʻi he meʻa ʻoku tau fai ki Heʻene ʻofá.

(D. Todd Christofferson, “Nofomaʻu ʻi Heʻeku ʻOfá,” Liahona, Nōvema 2016, 48)