Seminelí
Loma 7–12


Loma 7–12

“ʻE Fakafoki [ʻe he Fakamoʻuí] ʻa e Angahalá”

ʻĪmisi
A young man is in his home. He is reading and studying scriptures. This is in Fiji.

ʻE malava ke tau ongoʻi ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻi heʻetau fononga ʻi he moʻuí ʻoku tau loto-siʻi pe loto-foʻi ʻi he taimi ʻoku ʻikai ke tau aʻusia ai e tuʻunga ʻoku totonu ke tau ʻi aí. Naʻe pehē ʻe he ʻAposetolo ko Paulá, ʻi he ongoʻi taʻefiemālie tatau pē, “ʻOiauē, ko au, ko e tangata malaʻia!” (Loma 7:24). Neongo ʻa e ngaahi vaivai ʻoku tau aʻusia ʻi he moʻui fakamatelié, ka te tau lava ʻo aʻusia ʻa e ʻamanaki leleí mo e melinó ʻi heʻetau falala kia Sīsū Kalaisí. ʻE tokoniʻi koe ʻe he lēsoni ko ʻení ke ke ngāue ʻaki ha tui lahi ange kia Sīsū Kalaisi ke ikunaʻi ho ngaahi vaivaiʻangá. 

Ko e fefaʻuhi mo e ngaahi vaivaiʻanga ‘o e moʻui fakamatelié

Ko Tuleí ko ha mēmipa ia ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. ʻOkú ne fie muimui ʻia Sīsū Kalaisi ka ʻokú ne ongoʻi ʻoku ʻikai ke ne fai lelei ʻo hangē ko ia ʻoku totonu ke ne fakahoko ʻi he taimi lahi. ʻOkú ne faʻa ongoʻi halaia koeʻuhí ko hono ngaahi vaivaiʻangá, pea hohaʻa ‘o pehē mahalo ʻoku ʻikai ke ne lelei feʻunga.

Fakakaukau ki he taimi ‘oku ke faʻa maʻu ai ha ongo tatau mo Tuleí.

  • ʻE lava fēfē ʻe he ngaahi ongo ko ʻení ʻo tākiekina hoʻo vā mo e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí, kae pehē ki he kakai kehé?

  • Ko e hā ʻe mahuʻinga ai ke fekumi ki ha tokoni mei he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ke ikunaʻi ho ngaahi vaivaiʻangá mo e tōnounoú?

Naʻe akonaki ‘a Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni “ʻoku mahino ki he ʻEikí hotau vaivai fakamatelié. ʻOku tau tō kotoa ʻi ha ngaahi taimi. Ka ʻokú Ne ʻafioʻi foki mo hotau ivi malava ke fai ha meʻa ʻoku maʻongoʻongá” (“Kuo Toetuʻu ʻa Kalaisi; ʻE Hiki e Ngaahi Moʻungá ʻi he Tui Kiate Iá,” Liahona, Mē 2021, 102). ʻI hoʻo ako ʻa e lēsoni ko ʻení, manatuʻi ʻa e meʻa naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Nalesoní, pea kumi ha ngaahi moʻoni ʻe lava ke tokoni kiate koe ʻi he taimi ʻokú ke fakatokangaʻi ai ʻa e ngaahi vaivai fakamatelié. Fakalaulauloto ki he founga ʻe lava ke fakatupulaki ai ʻe he ngaahi moʻoni ko ʻení hoʻo tui ʻe lava ke tokoniʻi koe ʻe Sīsū Kalaisí.

Naʻe aʻusia foki ʻe he ʻAposetolo ko Paulá ʻa e ngaahi ongoʻi vaivaí mo e fefaʻuhi ʻi he “kakanó” ( Loma 7:18), pe uʻa fakatuʻasinó, mo e “tangata ʻi lotó” ( veesi 22), pe tuʻunga fakalaumālié.

Lau ʻa e Loma 7:14, 18–19, 24–25 . Kumi e ngaahi foʻi lea mo e ngaahi kupuʻi lea ʻoku nau fakamatalaʻi e ngaahi fakakaukau mo e ngaahi ongo ʻa Paulá. Fakakaukau ke fakaʻilongaʻi ʻa e meʻa ʻokú ke maʻú. Fakatokangaʻi ange ʻoku ʻuhinga ʻa e “maté ni” ʻi he veesi 24 ki he mate fakalaumālié, pe mavahe mei he ʻOtuá, ʻa ia ʻoku tupu mei he angahalá.

  • ʻOku faitatau fēfē nai e ngaahi fakakaukau mo e ngaahi ongo ʻa Paulá mo e ngaahi ongo naʻá ke mei maʻú?

  • Ko e hā e ngaahi moʻoni naʻe akoʻi ʻe Paulá?

Ko e moʻoni ʻe taha mahalo kuó ke ʻilo mei he ngaahi veesi ko ʻení ʻe lava ʻe Sīsū Kalaisi ʻo fakahaofi kitautolu mei he pōpula ʻo e angahalá. Mahalo te ke fie hiki ʻa e moʻoni ko ʻení ʻi he tafaʻaki ʻo e Loma 7:24–25 .

  • Hangē ko ia naʻe hoko kia Paulá, ko e hā ʻe tokoni ai hoʻo manatuʻi ʻa e moʻoni ko ʻení ʻi he taimi ʻokú ke fefaʻuhi ai mo ho ngaahi vaivaí ke ke ongoʻi ha ʻamanaki lelei lahi ange?

Ko e Tohi ʻa Molomoná ko ha meʻangāue mālohi ia te tau lava ʻo fakaʻaongaʻi ke fakamālohia ʻetau mahino ki he ngaahi moʻoni ʻoku akoʻi ʻi he Tohi Tapú (vakai ki he 1 Nīfai 13:40 ; 2 Nīfai 3:12).

Hangē ko ʻení, ʻi he 2 Nīfai 4 , naʻe vahevahe ʻe Nīfai ʻa e ngaahi akonaki tatau mo ia kuó ke toki ako meia Paula ʻi he Loma 7 .

Lau ʻa e 2 Nīfai 4:17–20, 26–32 , ‘o kumi ki he founga naʻe fakahaaʻi ʻaki ʻe Nīfai ha ngaahi ongo tatau mo Paulá.

1. Tali e ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi hoʻo tohinoa akó:

  • Ko e fē ʻi he ngaahi lea pe kupuʻi lea ʻa Nīfaí naʻe ʻuhingamālie taha kiate koé? Ko e hā hono ʻuhingá?

  • ʻE tokoni fēfē nai e ngaahi akonaki ʻa Nīfaí ke ke ongoʻi ofi ange ai ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ʻi he taimi ʻokú ke fefaʻuhi ai mo ho vaivaiʻangá pe veiveiuá?

Ko Hono Fakaʻaongaʻi ʻo e Tohi ʻa Molomoná ke mahino ange ‘a e moʻoní

Hangē pē ko hono fakamahinoʻi ʻe he 2 Nīfai 4 hoʻo ako ʻa e ngaahi akonaki ʻa Paula ʻi he Loma 7 , ʻe lava ke tokoni atu mo e ngaahi potufolofola kehe ʻi he Tohi ʻa Molomoná ke mahino mo mahuʻingamālie ange ʻa e ngaahi akonaki ʻa Paulá.

Akoako hono fakaʻaongaʻi e Tohi ʻa Molomoná ke fakalahi hoʻo mahino ki he ngaahi akonaki ʻa Paulá ʻaki haʻo fili ha potufolofola ʻe ua pe lahi ange mei he tohi Lomá ke lau. Hili iá pea fakafehoanaki kinautolu mo e ngaahi potufolofola ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻoku fekauʻaki mo iá (pe kumi haʻo ngaahi potufolofola ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻoku fekauʻaki mo iá ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá). Kumi ki he founga ʻoku fakapapauʻi pe fakamahinoʻi ai ʻe he ngaahi potufolofola ʻi he Tohi ʻa Molomoná e ngaahi moʻoni naʻe akoʻi ʻi he tohi Lomá.

Loma

Tohi ʻa Molomoná

Loma 8:5–7

2 Nīfai 9:39 ; Mōsaia 3:19

Loma 8:28

ʻAlamā 36:3

Loma 11:26

2 Nīfai 9:19–21

Loma 12:1

ʻAmenai 1:26

Loma 12:2

ʻAlamā 5:57

Loma 12:21

ʻAlamā 37:33–35

2. Tali e ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi hoʻo tohinoa akó:

  • Naʻe fakamālohia fēfē ʻe he ngaahi potufolofola mei he Tohi ʻa Molomoná hoʻo mahino ki he ngaahi akonaki ʻa Paula ʻi he tohi Lomá?

Fakakaukau ki he meʻa naʻá ke aʻusia ʻi hoʻo sio ki he founga ʻe lava ke tokoniʻi ai koe ʻe he Tohi ʻa Molomoná ʻi hoʻo ako e Tohi Tapú. Feinga ke fakaʻaongaʻi e Tohi ʻa Molomoná ke tokoniʻi koe ʻi he hokohoko atu hoʻo ako e Fuakava Foʻoú.

Fili Pē: Fie Ako Lahi Ange?

ʻE tokoniʻi fēfē au ʻe Sīsū Kalaisi ke u ikunaʻi hoku ngaahi vaivaiʻanga ʻi he moʻui fakamatelié?

Lolotonga ʻa e kei ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻa Palesiteni Tieta F. ʻUkitofá, naʻá ne akonaki ʻo pehē:

ʻĪmisi
Official portrait of Elder Dieter F. Uchtdorf of the Quorum of the Twelve Apostles, 2006. Called as Second Counselor in the First Presidency, 3 February 2008. Made official portrait in 2008 replacing portrait taken in 2004.

ʻOku loto-foʻi ha kakai tokolahi koeʻuhí ʻoku nau faʻa tōnounou. ʻOku nau ʻiloʻi tonu “ʻoku fie fai ʻe he laumālié, ka ʻoku vaivai ʻa e kakanó.” [ Mātiu 26:41 ]. ʻOku hiki fakataha honau leʻó mo Nīfai ʻo pehē, “ʻOku mamahi ʻa hoku laumālié koeʻuhí ko ʻeku ngaahi angahalá.” [ 2 Nīfai 4:17 ]. …

ʻI he taimi ʻoku ou fakakaukau ai ki he meʻa naʻe fai ʻe he Fakamoʻuí maʻatautolu ʻo aʻu ki he ʻuluaki Sāpate Toetuʻú, ʻoku ou fie hiki ai hoku leʻó ʻo kalanga fakafetaʻi ki he ʻOtua Fungani Māʻolungá mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí!

Kuo fakaava ʻa e ngaahi hūʻanga ki he langí!!

Kuo fakaava ʻa e ngaahi matapā ʻo e langí!

ʻOku ʻatā ʻi he ʻahó ni pea maʻu ai pē, ʻa e ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá kiate kinautolu kotoa kuo mafesifesi honau lotó mo fakatomala honau laumālié [vakai ki he 3 Nīfai 9:19–20 ]. Kuo ʻosi tofa ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e hala ke tau aʻusia e tuʻunga māʻolunga taha ʻoku ʻikai malava ke mafakakaukaua ʻe he ʻatamai fakamatelié [vakai ki he 1 Kolinitō 2:9 ].

(Dieter. F. Uchtdorf, “Ko e Meʻaʻofa ʻo e ʻAloʻofá,” Ensign pe Liahona, Mē 2015, 110)

ʻOku founga fēfē e ngāue fakataha ʻa e Tohi Tapú mo e Tohi ʻa Molomoná ke fakahaaʻi e ʻofa ʻa e ʻOtuá kiate kitautolú?

Naʻe fakamatala ʻa Hāloti B. Lī (1899–1973) ‘o pehē:

ʻĪmisi
Head and shoulders portrait of LDS Church President Harold B. Lee.

Kuo foaki mai ʻe heʻetau Tamai Hēvani taʻengatá, ʻa ia ʻoku tokanga maʻu pē ki he lelei fakalaumālie ʻa ʻEne fānaú, ha tohi folofola, ʻa ia ʻoku ʻiloa ko e Tohi ʻa Molomoná, ko ha maluʻanga ki he ngaahi moʻoni ʻo e Tohi Tapú ʻa ia naʻe tohi mo lea ʻaki ʻe he kau palōfitá ʻo hangē ko e fakahinohino ʻa e ʻEikí. …

… Te tau lava ʻi he fakamoʻoni hono ua ko ʻení ke ʻiloʻi fakapapau ange ʻa e ʻuhinga ʻo e ngaahi akonaki ʻa e kau palōfita ʻo e kuonga muʻá, pea pehē foki ki he ʻEikí mo ʻEne kau ākongá ʻi heʻenau moʻui mo akonaki ʻi he lotolotonga ‘o e faʻahinga ʻo e tangatá. ʻOku totonu ke ne ueʻi fakalaumālie ʻa kinautolu kotoa pē ʻe fekumi fakamātoato ki he moʻoní ke fakatahaʻi ʻa e ongo folofola toputapu ko ʻení pea ako kinaua ko ha tohi pē ʻe taha, pea mahino kiate kinautolu ʻo hangē ko ʻene mahino kiate kitautolú, ʻa hona fekauʻaki totonú.

(Harold B. Lee, Ye Are the Light of the World [1974], 89, 91)

Ko e hā naʻe pehē ai ʻe Paula ʻoku fie maʻu pē ke tau fakahā ʻa e huafa ʻo Sīsuú kae toki fakamoʻuí?

ʻOku faʻa fakaʻaongaʻi ʻa e Loma 10:1–13 ke taukapoʻi ʻaki ʻa e tuʻunga ko ia ʻoku fie maʻu pē ke tau fakahā ‘a e huafa ʻo Sīsū Kalaisí kae toki fakahaofi kitautolú. Kaekehe, naʻe lea tonu ‘a e Fakamoʻuí ‘o fakafepakiʻi ‘a e tokāteline ko ‘ení ‘i Heʻene folofola, “ʻE ʻikai hū ki he puleʻanga ʻo e langí ʻa kinautolu kotoa pē ʻoku pehē mai kiate au, ʻEiki, ʻEiki, ka ko ia ʻokú ne fai ʻa e finangalo ʻo ʻeku Tamai ʻoku ʻi he langí” ( Mātiu 7:21).

ʻIkai ngata aí, naʻe fakamamafaʻi ʻe Paula e mahuʻinga ʻo e ouau ʻo e papitaisó kimuʻa ʻi heʻene tohi ki he kakai Lomá (vakai, Loma 6:1–6) pea akoʻi foki e mahuʻinga ʻo e ngaahi ngāue leleí mo ha loto kuo liliú (vakai ki he Loma 2:1, 3, 6–13, 25–29).

ʻIkai ngata aí, ʻe lava ke liliu ʻa e foʻi lea “fakahā” ʻi he Loma 10:9 ko e “fuakava,” pea ʻe lava ke liliu ʻa e kupuʻi lea “ui ki he” ʻi he Loma 10:13 ko e “ʻai ha hingoa ki he” (vakai ki he James Strong, The New Strongʻs Exhaustive Concordance of the Bible, ʻo hangē ko ia ʻoku hā ʻi he http://lexiconcordance.com/greek/3670.html; http://lexiconcordance.com/greek/1941.html). ʻE lava ke ʻuhinga ʻa e ngaahi leá ni ki hono fakahoko ʻo e ngaahi fuakavá mo toʻo kiate kitautolu ʻa e huafa ʻo Kalaisí, ʻa ia ʻoku tatau mo e ngaahi akonaki kehe ʻa Paulá (vakai ki he Kalētia 3:27 ; Loma 6:14–22) kae pehē ki he ngaahi potufolofola fekauʻakí ʻi he Tohi ʻa Molomoná, hangē ko e Mōsaia 5:1–9 .