Seminelí
Fakahā 14


Fakahā 14

“Ne U Mamata ki ha ʻĀngelo Kehe ʻe Taha …, Kuo ʻIate Ia ʻa e Ongoongolelei Taʻengatá”

ʻĪmisi
The Melbourne Australia Temple angel Moroni.

Fakakaukau ki he Hāʻele ʻAnga Ua Mai ʻa Sīsū Kalaisí. ʻOku tokoniʻi fēfē koe ʻe he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ke ke maʻu ha mahino mo ke teuteu ki aí? Naʻe kikiteʻi ʻe he ʻAposetolo ko Sioné ʻa e ngaahi meʻa ʻe hoko ko ha talateu ki he Hāʻele ʻAnga Ua Mai ʻa e Fakamoʻuí, kau ai ʻa hono Fakafoki Mai ʻo Hono Siasí mo hono fakamavaheʻi ʻo e kau māʻoniʻoní mei he kau angahalá. ʻOku fakataumuʻa ʻa e lēsoni ko ʻení ke tokoni ke mahino kiate koe ʻa e founga ʻe lava ke tokoni ai ʻa e Fakamoʻuí mo Hono Siasi kuo fakafoki mai ki he māmaní—kau ai koe—ke teuteu ki Heʻene Hāʻele ʻAnga Ua Maí.

Ko e taumuʻa ʻo e Siasí

Fakakaukauloto ʻokú ke ʻi ha kalasi ʻi he akó ʻi he taimi ʻoku ʻohake ai ʻa e tefito ʻo e tui fakalotu kuo fokotuʻutuʻú. ʻOku fakamatala ʻe ha kaungā-ako ʻoku tokosiʻi ange ʻa e kakai ʻoku kau pe maʻulotu ʻi ha siasí koeʻuhí ʻoku nau ongoʻi ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha taumuʻa moʻoni ʻa e ngaahi siasí. ʻOku fakatupu ʻe he fakamatalá ni ke ke fakakaukau ai ki he ngaahi taumuʻa kotoa ʻoku fakahoko ʻe he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.

  • Ko e hā ha ngaahi meʻa ʻokú ke ongoʻi ʻoku totonu ke mahino ki he niʻihi kehé fekauʻaki mo e ʻuhinga naʻe fokotuʻu ai ʻe Sīsū Kalaisi ʻa Hono Siasí?

ʻOku fakahoko ʻe he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ha ngaahi taumuʻa mahuʻinga ʻe lava ke ke fakakaukau ki ai. Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā D. Toti Kulisitofasoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ha taha ʻo e ngaahi taumuʻa mahuʻinga ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní:

ʻĪmisi
Portrait of Elder D. Todd Christofferson. Photographed in March 2020.

Kuo fakaivia makehe mo tuʻutuʻuniʻi ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ke fakahoko ʻa e ngaahi teuteu naʻe fiemaʻu ki he Hāʻele ʻAnga Ua Mai ʻa e ʻEikí.

(D. Todd Christofferson, “Teuteu ki he Toe Hāʻele Mai ʻa e ʻEikí,” Ensign pe Liahona, Mē 2019, 82)

1. Tali ‘a e fehuʻi ko ʻení ʻi hoʻo tohinoa akó:

  • ʻE tokoni fēfē ʻa e mahino ʻo e taumuʻa ko ʻení ki he anga hoʻo vakai mo hoʻo kau mo e niʻihi kehé ki he Siasí?

Tuku ha kiʻi taimi ke ke fakakaukau ai ki he ngaahi tāpuaki ʻo e Siasi ʻo e Fakamoʻuí mo ʻEne ongoongolelei kuo fakafoki maí ʻi hoʻo moʻuí. ʻI hoʻo akó, fakafanongo ki he ngaahi ueʻi mei he Laumālie Māʻoniʻoní ke tokoniʻi koe ke ke fakaʻaongaʻi e ngaahi tāpuaki ko ʻení ke ke mateuteu lelei ange ai ki he Hāʻele ʻAnga Ua Mai ʻa e Fakamoʻuí.

Na‘e mamata ʻa Sione ki ha visone ʻo hono Fakafoki Mai e Ongoongoleleí he ngaahi ‘aho fakaʻosí

Naʻe mamata ʻa Sione ki ha ngaahi meʻa mahuʻinga lahi ʻe hoko kimuʻa ʻi he Hāʻele ʻAnga Ua Mai ʻa e Fakamoʻuí, ko ha konga ʻo ʻene mata meʻa-hā-mai ʻoku lekooti ʻi he tohi Fakahaá. Naʻá ne mamata ki hono fakanofo ha kau taulaʻeiki lahi faivelenga ʻe toko 144,000 mei he ngaahi faʻahinga kotoa pē ʻo ʻIsilelí ke tufaki ʻa e ongoongoleleí mo ʻomi e kakaí ki he Siasí (vakai, Fakahā 7:4–8 ; 14:1–5 ; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 77:11). Naʻá ne mamata foki ki he ngāue ʻa ha kau ʻāngelo tokolahi ke teuteuʻi e māmaní ki he liuaki mai ʻa e Fakamoʻuí (vakai, Fakahā 14:6–20).

ʻĪmisi
Angel Moroni on the Meridian Idaho Temple during winter at sunrise.
  • Kuó ke fifili nai pe ko e hā ʻoku fokotuʻu ai ha tā-tongitongi ʻo Molonai ʻi ʻolunga ʻi hotau ngaahi temipale ʻe niʻihi?

ʻOku fakataipe ʻe he tā-tongitongi ko ʻení ʻa hono malangaʻi ʻo e ongoongolelei kuo fakafoki maí ʻi he funga ʻo e māmaní. Naʻe fakahoko ʻe ha kau talafekau fakalangi, kau ai ʻa Molonai, ha fatongia mahuʻinga ʻi hono Fakafoki Mai ʻo e ongoongoleleí ʻo fakafou ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmita. Naʻe fakamatala ʻa Sione ʻi he Fakahā 14 , ki he fatongia mahuʻinga ʻe fakahoko ʻe Molonai mo e kau ʻāngelo kehé ʻi he tokoni ke teuteuʻi ʻa e māmaní ki he liuaki mai ʻa e Fakamoʻuí.

Lau ʻa e Fakahā 14:6 , ʻo kumi e meʻa ʻokú ke ako mei he fakamatala ʻa Sioné ʻokú ne fakamanatu atu kiate koe ʻa Molonai mo hono misioná.

Makehe meia Molonaí, ʻe lava foki ke fakafofongaʻi ʻe he ʻāngelo ʻoku lau ki ai ʻi he Fakahā 14:6 ʻa e kau talafekau fakalangi tokolahi naʻa nau tokoni ke fakafoki mai ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. Lau ʻa e meʻá ni ke ʻiloʻi ʻa e kau ʻāngelo kehe naʻa nau fakahoko ha fatongia ʻi hono fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí:

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 13 , ʻuluʻi vahé

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 110:11–16

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 128:20–21

Lau ʻa e Fakahā 14:7 , ʻo kumi e meʻa naʻe lea ʻaki ʻe he ʻāngeló.

ʻOku ʻuhinga ʻa e kupuʻi lea “kuo hokosia ʻa e feituʻu laʻā ʻo ʻene fakamāú” ki he taimi ʻe fakamaauʻi ai ʻe he Fakamoʻuí ʻa e kakai kotoa pē ʻo e māmaní. ʻE fakatou hoko ʻEne ngaahi fakamāú ʻi he Hāʻele ʻAnga Ua Maí (vakai, Malakai 3:1–5) pea ʻi he Fakamaau Fakaʻosí (vakai, 2 Nīfai 9:15). ʻI he tokoni ʻa e kau talafekau fakalangí, naʻe fakafoki mai ʻe Sīsū Kalaisi ʻEne ongoongoleleí ke tokoni ki hono teuteuʻi ʻo e māmaní ki Heʻene Hāʻele ʻAnga Ua Maí.

2. Tali e ongo fehuʻi ko ʻení ʻi hoʻo tohinoa akó:

  • Ko e hā ha ngaahi founga ʻoku tokoni ai e ongoongolelei ʻa e ʻEikí kuo fakafoki maí mo Hono Siasí ke teuteuʻi ʻa e māmaní ki Heʻene Hāʻele ʻAnga Ua Maí? Fakamatalaʻi hoʻo talí.

  • Ko e hā ʻoku akoʻi atu ʻe he ngaahi ngāue ʻa e ʻEikí ke teuteuʻi kitautolu ki Heʻene Hāʻele ʻAnga Ua Maí fekauʻaki mo Ia mo Hono finangalo maʻaú?

Ko e hā hotau fatongiá ʻi hono teuteuʻi ʻa e māmaní ki he Hāʻele ʻAnga Uá

Naʻe fakaʻosi ʻe Sione ʻa e konga ko ʻeni ʻo ʻene ngaahi tohí ʻaki hano fakamatalaʻi ha meʻa-hā-mai naʻá ne maʻu ki ha taha ne “hangē ko e Foha ʻo e tangatá” ( Fakahā 14:14). Lau ‘a e Fakahā 14:14–15 , ʻo kumi e meʻa naʻe mamata tonu ki ai ʻa Sioné.

ʻĪmisi
Drawing of a sickle.

Ko e hele tuʻusí ko ha mataʻihele māsila ia ʻoku piko ʻa ia ʻoku fakaʻaongaʻi ke tutuʻu mo toli (pe utu) ʻaki ʻa e ngoué. ʻI hono akoʻi ʻe Sīsū e talanoa fakatātā ʻo e uité mo e teá (vakai, Mātiu 13:24–30, 36–43), naʻá Ne folofola ʻe fakamavaheʻi ʻa e uité (kakai angatonú) mei he teá (kakai taʻemāʻoniʻoní) “ʻi he ikuʻanga ʻo e māmaní” ( Mātiu 13:40). ʻI he mata meʻa-hā-mai ʻa Sioné, naʻá ne mamata ki hono tānaki fakataha ʻo e kau māʻoniʻoní mei he kau faiangahalá ʻi he teuteu ki hono fakaʻauha ʻo e kau faiangahalá (vakai, Fakahā 14:16–20). ʻE lava ke ʻuhinga ʻa e kupuʻi lea “ʻAi hoʻo hele tuʻusí, ʻo tuʻusi” ʻi he Fakahā 14:15 ke tānaki ʻa e ngaahi laumālié kia Sīsū Kalaisi.

ʻOku fakaafeʻi kitautolu ʻe Sīsū Kalaisi ke tau kau ʻi hono tānaki ʻo e ngaahi laumālié kiate Ia ʻi he teuteu ki Heʻene Hāʻele ʻAnga Ua Maí. ʻOku faʻa ui ʻeni ko e tānaki ʻo ʻIsilelí.

Tuku ha kiʻi taimi ke toe vakaiʻi ai e ngaahi akonaki fakamuimuitaha ʻa e kau palōfita mo e kau ʻaposetolo ʻa e ʻEikí fekauʻaki mo e kau atu ki hono tānaki ʻo ʻIsilelí. Ke fai ʻení, te ke lava ʻo fekumi ʻi he tefito ko e “Tānakí” ʻi he ngaahi lea ʻo e konifelenisi lahi fakamuimuitahá ʻi he ChurchofJesusChrist.org pe ʻi he polokalama Gospel Library. Pe, te ke lava ʻo toe vakaiʻi ha taha pe lahi ange ʻo e ngaahi pōpoaki ko ʻeni meia Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni mo Sisitā Uenitī W. Nalesoní. ʻI hoʻo akó, kumi e ngaahi fakamatala ʻokú ne fakamatalaʻi hotau fatongia ʻi he tokoni ke tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí mo teuteuʻi e māmaní ki he Hāʻele ʻAnga Uá.

ʻAmanakiʻanga ʻo ʻIsilelí” (fakataha lotu fakaemāmani lahi ʻa e toʻu tupú mo Russell M. Nelson mo Wendy W. Nelson, June 3, 2018), fakalahi ki he New Era mo e Liahona, ChurchofJesusChrist.org

Kau ʻa e Houʻeiki Fafiné ki Hono Tānaki ʻo ʻIsilelí,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2018, 68–70

Tuku ke Lāngilangiʻia ʻa e ʻOtuá,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2020, 92–95

3. Tali e ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi hoʻo tohinoa akó:

  • Ko e hā ha fakamatala ʻe taha naʻá ke maʻu fekauʻaki mo hono tānaki ʻo ʻIsilelí naʻe mahuʻingamālie makehe kiate koé? Ko e hā hono ʻuhingá?

  • Ko e hā ha ngaahi meʻa pau te ke fai ke teuteuʻi ai koe mo e niʻihi kehé ki he liuaki mai ʻa e Fakamoʻuí? ʻE tokoniʻi fēfē koe ʻe he ngaahi meʻá ni ke ke mateuteú?

Fili Pē: Fie Ako Lahi Ange?

Ko e hā hono ʻuhinga ʻoku ʻi ai ai hoku fatongia ʻi hono teuteuʻi ʻo e māmaní ki he Hāʻele ʻAnga Ua Mai ʻa e Fakamoʻuí?

Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē:

ʻĪmisi
Official Portrait of Elder Jeffrey R. Holland. Photographed January 2018.

Koeʻuhí ko hotau kuongá ʻa e kounga fakaʻosi mo maʻongoʻonga taha ʻi he ngaahi kuonga fakakospelí kotoa, pea koeʻuhí ko e ngaahi meʻa kotoa pē ʻe aofangatuku mo fakahoko ʻi hotau kuongá, ʻoku ʻi ai leva ha fatongia pau mo mahino ʻoku hilifaki kiate kitautolu ʻi he Siasí he taimí ni, naʻe ʻikai hilifaki ʻi he founga tatau ki he uma ʻo e kāingalotu ʻo e Siasí ʻi ha faʻahnga taimi kimuʻa. ʻOku ʻi ai hotau fatongia, ʻo ʻikai tatau mo e Siasí ʻi he ngaahi ʻaho ʻo ʻĒpalahame pe Mōsesé, ʻo ʻĪsaia pe ʻIsikelí, pea naʻa mo e ngaahi ʻaho ʻi he Fuakava foʻoú ʻo Sēmisi pe Sioné, ke tau teuteu ʻa e Siasi ʻo e Lami ʻa e ʻOtuá ke tali e Lami ʻa e ʻOtuá, —ʻa Ia tonu pē, ʻi he ikuna nāunauʻia, ʻi Hono fatongia faka-nofotuʻi ko e ʻEiki ʻo e ngaahi ʻeiki mo e Tuʻi ʻo e ngaahi tuʻí. Kuo teʻeki ai ha toe kuonga fakakosipeli kuó ne maʻu e fatongia ko iá.

ʻOku ʻatautolu ʻa e fatongia ko e Siasí pea mo e kāingalotu fakafoʻituitui ʻo e Siasí ke moʻui taau ke hāʻele mai ʻa Kalaisi kiate kitautolu, ke taau ke Ne fakafeʻiloaki mai kiate kitautolu, pea ke Ne tali mo maʻu pea mo ʻōʻōfaki kitautolu. Ko e moʻui te tau foaki kiate Ia ʻi he feituʻu laʻā toputapu ko iá kuo pau ke tau taau mo Ia!

(Jeffrey R. Holland, “Ko e Teuteu ki he Hāʻele ʻAngaua Maí,” Liahona, Tīs. 2013, 4)

Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Niila L. ʻEnitaseni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē:

ʻĪmisi
Official portrait of Elder Neil L. Andersen of the Quorum of the Twelve Apostles, 2010, August.

Kuo ʻi ai nai ha taimi kuo mou fakakaukau ai pe ko e hā ne ʻomi ai kimoutolu ki he māmaní ʻi he taimi ko ʻení? Ne ʻikai fāʻeleʻi kimoutolu he taimi ʻo ʻĀtama mo ʻIví, pe lolotonga e pule ʻa e kau feló ʻi ʻIsipité, pe lolotonga e pule ʻa e Haʻa Tuʻi Ming. Kuo mou haʻu ki he māmaní ʻi he kuongá ni hili ia ha senituli ʻe 20 mei he fuofua hāʻele mai ʻa Kalaisí. Kuo toe fakafoki mai e lakanga fakataulaʻeiki ʻo e ʻOtuá ki he māmaní, pea kuo ala mai e toʻukupu ʻo e ʻEikí ke teuteuʻi ʻa māmani ki Heʻene toe hāʻele nāunauʻia maí. Ko e kuonga ʻeni ʻo e ngaahi faingamālie maʻongoʻongá mo e ngaahi fatongia mahuʻinga. Ko homou kuongá ʻeni.

ʻI ho papitaisó, naʻá ke fakahaaʻi ai ʻa hoʻo tui kia Sīsū Kalaisí. … Ko e taha ho ngaahi fatongia mahuʻingá ko e tokoni ke teuteuʻi ʻa e māmaní ki he Hāʻele ʻAngaua mai ʻa e Fakamoʻuí.

(Neil L. Andersen, “Ko Hono Teuteuʻi ʻo e Māmaní ki he Hāʻele ʻAngauá,” Ensign pe Liahona, Mē 2011, 49)