Seminelí
Fakahā 8–11


Fakahā 8–11

Ko Hono Fakaava ʻo e Meʻa Fakamaʻu Hono Fitú

ʻĪmisi
A Girl/Young Woman lying on a bed reading scriptures.

ʻOku ʻomi ʻe he folofolá ha ngaahi faingamālie lahi ke ako ai ha ngaahi lēsoni mahuʻinga mei he niʻihi naʻa nau moʻui ʻi he kuohilí. ʻOku nau toe akoʻi mai foki ha ngaahi meʻa ne kikiteʻi ʻe hoko ʻi he kahaʻú. Naʻe lekooti ʻe Sione ʻi he Fakahā 8–11, ʻa e ngaahi kikite fekauʻaki mo e ngaahi meʻa mahuʻinga mo fakamamahi ʻe hoko kimuʻa pē ʻi he Hāʻele ʻAnga Ua Mai ʻa Sīsū Kalaisí. ʻOku fakataumuʻa ʻa e lēsoni ko ʻení ke tokoniʻi koe ke ke ongoʻi ʻa e mālohi ʻo e ʻEikí mo ʻEne malava ke maluʻi kitautolu mei he ngaahi faingataʻa mo e kovi ʻo e ngaahi ʻaho fakaʻosí.

Ngaahi meʻa fakaofo naʻe hoko ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí

  • Ko e hā ha niʻihi ʻo e ngaahi ngāue maʻongoʻonga kuo fakahoko ʻe he ʻEikí ʻi he kuohilí, maʻá e niʻihi kehé pe ʻi hoʻo moʻuí?

Naʻe vahevahe ʻe Lāsolo M. Nalesoni ha fakakaukau mahuʻinga fekauʻaki mo e ngaahi meʻa ʻe hoko kimuʻa ʻi he Hāʻele ʻAnga Ua Mai ʻa e Fakamoʻuí:

ʻĪmisi
Official portrait of President Russell M. Nelson taken January 2018

ʻE fakahoko ʻe hotau Fakamoʻuí mo e Huhuʻi ko Sīsū Kalaisí ha niʻihi ʻo ʻEne ngaahi ngāue mafatukituki tahá ʻi he vahaʻa ʻo e taimí ni mo e taimi te Ne toe hāʻele mai aí. Te tau sio ki ha ngaahi fakaʻilonga fakaofo ko e ʻOtua ko e Tamaí mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí ʻokú Na puleʻi ʻa e Siasí ni ʻi he fakaʻeiʻeiki mo e nāunau.

(Russell M. Nelson, “Fakahā maʻá e Siasí, Fakahā ki Heʻetau Moʻuí,” Ensign pe Liahona, Mē 2018, 96) 

  • Ko e hā ha ngaahi fakakaukau pe ongo naʻá ke maʻu ʻi hoʻo lau e fakamatala ko ʻení?

  • Ko e hā ha niʻihi ʻo e ngaahi ngāue maʻongoʻonga ʻokú ke ʻiloʻi ʻe fakahoko ʻe he ʻEikí kimuʻa ʻi Heʻene Hāʻele ʻAnga Ua Maí?

ʻOku tau ako mei he lea ʻa Palesiteni Nalesoní, ʻe fakahoko ʻe he ʻEikí ha niʻihi ʻo ʻEne ngaahi ngāue maʻongoʻonga tahá kimuʻa peá Ne toe hāʻele maí. Te ke ako ʻi he lēsoni ko ʻení fekauʻaki mo ha niʻihi ʻo e ngaahi ngāue maʻongoʻongá ni. Tokanga ki he meʻa ʻokú ke ako fekauʻaki mo e ʻOtuá, ko Hono mālohí, mo ʻEne ʻofa kiate kitautolú ʻi he lolotonga hoʻo akó.

Ko e mamata ʻa Sione ki hono fakaava e meʻa fakamaʻu hono fitú

Mahalo te ke manatuʻi naʻe mamata ʻa Sione ʻi heʻene mata meʻa-hā-mai ʻoku lekooti ʻi he tohi ʻa Fakahaá, ki ha tohi naʻe fakamaʻu ʻaki ha meʻa fakamaʻu ʻe fitu. Naʻe fakafofongaʻi ʻe he meʻa fakamaʻu takitaha ha vahaʻataimi ʻo e taʻu ʻe 1,000 ʻi he māmaní (vakai ki he Fakahā 5 ; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 77:6–7). ʻE lava ke tokoni atu ʻa e ʻīmisi ko ʻení ke ke fakakaukauloto ki he fakamamafa naʻe fai ʻe Sione ʻi he ngaahi vahaʻataimi takitaha ko ʻení.

ʻĪmisi
A diagram of John’s vision of the 7 seals in the book of revelation including scripture verse reference
  • Ko e hā ʻe ala ʻaonga ai kiate koe ke ke ʻiloʻi naʻe fakatefito ʻe Sione ha konga lahi ʻo ʻene ngaahi tohí ʻi he ngaahi meʻa naʻe hoko fekauʻaki mo e Hāʻele ʻAnga Ua Mai ʻa e Fakamoʻuí, kae ʻikai ko e ngaahi meʻa naʻe hoko fekauʻaki mo e ngaahi meʻa fakamaʻu kimuʻá?

ʻI he Fakahā 11 , naʻe tomuʻa mamata ʻa Sione ki ha taimi ʻe feinga ai ha kongakau mālohi ʻoku ʻi ai ha “ngaahi kakai mo e ngaahi faʻahinga mo e ngaahi lea mo e ngaahi puleʻanga” ( Fakahā 11:9) ke fakaʻauha ʻa Selusalema (vakai foki ki he ʻIsikeli 38:4–6, 14–16 ; Sioeli 2:1–9 ; Fakahā 9:16–17 ; 11:2). Ka ʻoku fakahaaʻi mai ʻe he ngaahi tohi ʻa Sioné ʻe taʻofi ʻe ha ongo fakamoʻoni ʻe toko ua naʻe fekauʻi mai mei he ʻOtuá ʻa e kau taú ni mei hono fakahoko ʻenau taumuʻá ʻi ha māhina ʻe 42 (vakai ki he Fakahā 11:2–3).

Lau ʻa e Fakahā 11:3–6 mo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 77:15 , ʻo kumi e ngaahi fakaikiiki fekauʻaki mo e ongo fakamoʻoni ko ʻení.

  • Ko e hā naʻá ke ako fekauʻaki mo e ongo fakamoʻoni ko ení?

  • Ko e hā ha fakamoʻoni ʻokú ke fakatokangaʻi ʻe ʻiate kinaua ʻa e mālohi ʻo e ʻOtuá?

Lau ʻa e Fakahā 11:7–10 , ʻo kumi e meʻa naʻe kikiteʻi ʻe Sione ʻe hoko ki he ongo palōfita ko ʻení hili ʻena ngāue fakafaifekau ʻi he lotolotonga ʻo e kau Siú.

  • Ko e hā ʻoku fokotuʻu mai ʻe he ngaahi veesi ko ʻení fekauʻaki mo e tuʻunga fakalaumālie ʻo ha niʻihi tokolahi ʻe moʻui ʻi he māmaní ʻi he taimi ko iá?

ʻOku fakahaaʻi he folofolá ʻi he lolotonga ʻo e “ʻaho ʻe tolu mo e konga” ( Fakahā 11:9) ʻo e mate ʻa e kau palōfita ko ʻení ʻi he halá, ʻe toe tafoki e tokanga ʻa e kau tau mālohí ke ikunaʻi ʻa Selusalema (vakai, Sakalaia 14:2).

ʻĪmisi
Photo of the Mount of Olives

Ko ha ʻīmisi ʻeni ʻo e Moʻunga ʻŌlivé ʻi Selusalema. ʻI he moʻunga ko ʻení, naʻe mamahi ʻa e Fakamoʻuí ʻi he Ngoue ko Ketisemaní ko ha konga ʻo ʻEne Fakaleleí (vakai, Luke 22:39–44). Ko e Moʻunga ʻŌlivé foki ʻa e feituʻu ʻe hāʻele atu ki ai ʻa e Fakamoʻuí “ʻo tauʻi ʻa e ngaahi puleʻanga ko ia” ( Sakalaia 14:3–4) ʻoku feinga ke fakaʻauha ʻa e kau Siú kimuʻa ʻi Heʻene hā mai ki he māmaní hono kotoa.

Lau e ngaahi potufolofola ko ʻení, ʻo kumi e ngaahi fakaikiiki fekauʻaki mo e ngaahi ngāue maʻongoʻona ʻe fakahoko ʻe he ʻEikí ʻi Selusalemá pea ʻi he Moʻunga ʻŌlivé kimuʻa ʻi Heʻene Hāʻele ʻAnga Ua Maí.

Fakahā 11:11–13

Sakalaia 14:3–5

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 45:48–53

1. Tali e ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi hoʻo tohinoa akó:

  • Ko e hā e ola ʻo e ngaahi meʻa ʻe hokó, ʻa ia ʻoku lekooti ʻi he ngaahi potufolofola ko ʻení, ki he kakai te nau foua iá?

  • Ko e hā e meʻa ʻoku tokoni atu ʻa e ngaahi meʻa ko ʻeni ne kikiteʻí ke mahino kiate koe pe te ke ongoʻi fekauʻaki mo e Fakamoʻuí?

  • Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke mahino kiate koe mo ke ongoʻi ʻa e ngaahi meʻa ko ʻeni fekauʻaki mo e Fakamoʻuí ʻi hoʻo moʻuí he taimi ní?

Maluʻi maʻá e Kāingalotu ʻo e ʻOtuá

Neongo ʻe hoko ʻa e faiangahalá, taú, mo e fakaʻauhá kimuʻa ʻi he Hāʻele ʻAnga Ua Maí, ka ʻoku mahuʻinga foki ke manatuʻi kuo talaʻofa ʻe he ʻEikí ha tokoni mo ha maluʻi fakalaumālie kiate kinautolu ʻoku fili ke muimui kiate Iá (vakai ki he Fakahā 17:14 ; 1 Nīfai 22:16–17). Ko e feituʻu ʻe taha ʻo e melinó, hūfangaʻangá, mo e malú ko Saione, ko e Selusalema Foʻoú, ʻa ia ʻe tuʻu ʻi he konitinēniti ko ʻAmeliká (vakai ki he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 45:66 ; Ngaahi Tefito ʻo e Tuí 1:10). Kuo teʻeki fakahā mai ʻe he ʻEikí ha ngaahi fakaikiiki lahi fekauʻaki mo e kolo ko ʻeni ʻi he kahaʻú, ka kuó Ne akoʻi fekauʻaki mo e maluʻi ʻe lava ke maʻu aí.

Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 45:66–71 , ʻo kumi e founga naʻe fakamatalaʻi ʻaki ʻe he ʻEikí ʻa Saioné.

Ke maʻu ha fakamatala lahi ange fekauʻaki mo Saione, vakai, “Ko e hā ʻa e Saione?” ʻi he konga ʻo e lēsoni ko ʻení ko e “Fili pē: Fie Ako Lahi Angé?”

  • Ko e hā ha ngaahi foʻi lea pe kupuʻi lea naʻá ke maʻu ʻoku mahuʻinga ʻi he ngaahi veesi ko ʻení?

  • Ko e fē ‘a e feituʻu ‘e haʻu mei ai ‘a e kakai māʻoniʻoni ‘o Saioné?

  • Ko e hā ʻoku fai ʻe he ʻEikí he taimí ni ke teuteuʻi kitautolu ki he kahaʻú pea mo maluʻi kitautolu mei he ngaahi kovi mo e fakatuʻutāmaki ʻo hotau kuongá?

Fakakaukau ki he meʻa naʻá ke akó

Vakai ki he fakamatala ʻa Palesiteni Nalesoni ʻi he kamataʻanga ʻo e lēsoní, pea fakakaukau ki he meʻa kuó ke ako he ʻahó ni fekauʻaki mo e ngaahi ngāue maʻongoʻonga ʻe fakahoko ʻe he ʻEikí.

2. Fakakakato ha ueʻi ʻe ua pe lahi ange mei he ngaahi ueʻi ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa akó:

Ko e niʻihi ʻo e ngaahi meʻa naʻe makehe taha kiate au mei heʻeku ako he ʻaho ní ko e …

Naʻá ku ako pe ongoʻi he ʻahó ni ko e ʻEikí …

Koeʻuhí ko e meʻa kuó u ako pe ongoʻi he ʻaho ní, ʻoku ou fiemaʻu ke …

Fili Pē: Fie Ako Lahi Ange?

Ko e hā ʻoku tau ʻilo fekauʻaki mo e ongo palōfita te na ʻi Selusalemá?

Naʻe ʻomi ʻe ʻEletā Pulusi R. Makongikī (1915–85) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ʻa e ngaahi fakakaukau ko ʻení:

ʻĪmisi
Head and shoulders portrait of Elder Bruce R. McConkie.

Ko hai nai e ongo fakamoʻoni ko ʻení? ʻOku ʻikai ke tau ʻilo, tuku kehe ʻena hoko ko ha ongo muimui ʻo Siosefa Sāmitá; te na maʻu ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisēteki māʻoniʻoní; te na hoko ko e ongo mēmipa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. ʻOku ʻuhingamālie ke pehē, ʻi heʻetau ʻiloʻi e founga kuo ngāue ai e ʻEikí mo hono kakaí ʻi he ngaahi taʻu kotoa pē, te na hoko ko ha ongo mēmipa ʻo e Fakataha Alēlea ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá pe ko e Kau Palesitenisī ʻUluaki ʻo e Siasí.

(Bruce R. McConkie, The Millennial Messiah: The Second Coming of the Son of Man [1982], 390)

Ke maʻu ha fakamatala lahi ange ki he ongo palōfitá ni,vakai ki he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 77:15 .

ʻE fēfē nai ʻi he taimi ʻe toe hāʻele mai ai ʻa Sīsū Kalaisi?

Naʻe akonaki ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻo pehē:

ʻĪmisi
Official portrait of President Russell M. Nelson taken January 2018

ʻE toe foki ʻa [Sīsū Kalaisi] ki he Kolo Māʻoniʻoní (vakai ki he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 133:46–48). ʻI he feituʻu ko iá mo e ngaahi feituʻu kehe “ʻe fakahā ʻa e nāunau ʻo [e ʻEikí], pea ʻe mamata ki ai ʻa e kakai kotoa pē” ( ʻĪsaia 40:5 ; vakai foki ki he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 101:23). ʻE ui Hono “huafá ko Fakaofo, ko Akonaki, ko e ʻOtua Māfimafi, ko e Tamai Taʻengata, ko e ʻEiki ʻo e Melinó” ( ʻĪsaia 9:5). …

Te Ne maʻu ʻi he ʻaho ko iá ha ngaahi huafa foʻou pea ʻe takatakaiʻi Ia ʻe ha Kāingalotu makehe. ʻE ʻiloa ia ko e “ʻEiki ʻo e Ngaahi ʻEikí mo e Tuʻi ʻo e ngaahi tuʻí: pea ko kinautolu [ʻe] ʻiate iá [ko kinautolu ia ʻoku] ui, mo fili, mo angatonu” ( Fakahā 17:14) ki heʻenau falalá ʻi he māmaní. Pea te Ne “pule ia ʻo taʻengata pea taʻengata” ( Fakahā 11:15).

(Russell M. Nelson, “Ko e Kahaʻu ‘o e Siasi: Ko Hono Teuteu ‘o e Māmaní ki he Hāʻele ‘Anga Ua Mai ‘a e Fakamoʻuí,” Ensign, ‘Epeleli. 2020, 16–17)

Ko e hā ʻa e Saione?

ʻOku fakaʻaongaʻi ʻa e foʻi lea Saioné ʻi he folofolá ke ʻuhinga ki he ngaahi meʻa kehekehe. ʻOku ʻuhinga e foʻi leá ʻi he taimi ʻe niʻihi ki he kakai ʻo Saioné pea ʻokú ne fakamatalaʻi kinautolu ko e “loto-maʻá” ( Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 97:21).ʻOku lava foki ke ʻuhinga ʻa e Saioné ki he Siasí fakakātoa mo hono ngaahi siteiki ʻi he funga ʻo e māmaní (vakai ki he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 82:14). ʻE lava foki ke ʻuhinga e foʻi lea Saioné ki ha ngaahi feituʻu fakasiokalafi pau, hangē ko e kolo ʻo ʻĪnoké (vakai ki he Mōsese 7:18–21), ko Selusalema motuʻa (vakai ki he 2 Samuela 5:7 ; 1 Ngaahi Tuʻi 8:1), mo e Selusalema Foʻou ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní (vakai ki he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 45:66–67 ; 57:1–3 ; Ngaahi Tefito ʻo e Tuí 1:10). Ke maʻu ha fakamatala lahi ange, vakai ki he Ngaahi Tefito ʻo e Ongoongoleleí, “Saione,” topics.ChurchofJesusChrist.org).

 

 

Te u ongoʻi fēfē ʻa e melinó ʻi he lotolotonga ʻo e ngaahi faingataʻa ʻo e ngaahi ʻaho fakaʻosí?

Mamata ʻi he foʻi vitiō “[ʻE Vaivai ʻa e Loto ʻo e Kakaí]” (3:24), maʻu ʻi he ChurchofJesusChrist.org. ʻI hoʻo sió, kumi ki he ngaahi akonaki meia Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni fekauʻaki mo e founga te tau lava ai ʻo ikunaʻi ʻa e manavahē pe loto-hohaʻa fekauʻaki mo e moʻui ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí.