Seminelí
Ngāue 8:1–3; 9:1–20


Ngāue 8:1–3; 9:1–20

“Ko Ho Finangaló Ke U Fai ʻa e Hā?”

ʻĪmisi
Naʻe maʻu ʻe Saula ʻi he hala ki Tāmasikusí ha meʻa-hā-mai.

ʻI he taimi ko iá “naʻe lahi ʻa e fakatanga ki he siasí” (Ngāue 8:1), naʻe hū fakamālohi ʻa Saula ki ha ngaahi ʻapi lahi, ʻo puke mo tuku pōpula ʻa kinautolu naʻe tui kia Sīsū Kalaisí (vakai, Ngāue 8:3). ʻI he fononga ʻa Saula ki Tāmasikusi ke hokohoko atu hono fakahohaʻasi ʻo e Kāingalotú, naʻe fakahā ʻe Sīsū Kalaisi Ia kia Saula (vakai, Ngāue 9:3–5). Naʻe ʻohovale lahi ʻa Saula ʻi heʻene fehuʻi ki he ʻEikí, “Ko ho finangaló ke u fai ʻa e hā?” (Ngāue 9:6). ʻOku fakataumuʻa ʻa e lēsoni ko ʻení ke tokoniʻi koe ke ke fakalaulauloto ki he meʻa ʻoku fai ʻe he ʻEikí ke tokoniʻi koe ke ke liliu ʻo lelei ange pea feinga ke ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻokú Ne finangalo ke ke faí.

Ko ha liliu ‘i he ngaahi huʻungá

ʻĪmisi
ʻI he tafaʻaki ʻoku sītuʻa ki ai ʻa e finemuí ʻi he malaʻe soká, naʻá ne toʻotoʻo ʻa e foʻi pulu soká, ʻo fakakaukauʻi ʻa e kolo fakahuú. (horiz)

Tekaʻi ha foʻi mapu pe foʻi pulu ʻi he falikí. Fakatokangaʻi hono vavé mo e huʻungá.

  • Ko e hā ha meʻa ʻe fiemaʻu ke liliu ai e huʻunga ʻo e foʻi mapú pe pulú.

  • Ko e hā ha ngaahi ʻuhinga ʻe lava ke liliu ai ha taha ke lelei ange mo liliu e huʻunga ʻo ʻenau moʻuí ʻi hono fakafehoanaki ʻa e meʻa ʻoku teká ki ha tokotahá? Ko e hā ha ngaahi ʻuhinga ʻe ‘ikai ke malava ai?

Fakakaukau fekauʻaki mo e huʻunga ʻa hoʻo moʻuí. Ko e hā ha ngaahi founga ʻokú ke ongoʻi ai e ʻofa mo e tali ʻa e ʻEikí? ʻOku ʻi ai nai ha ngaahi liliu ki he huʻunga hoʻo moʻuí ʻe lava ke fakaafeʻi koe ʻe he ʻEikí ke ke faí? Fekumi ki ha fakahā ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi hoʻo ako ʻa e lēsoni ko ʻení.

“ʻE Saula, ʻe Saula, ko e hā ʻokú ke fakatangaʻi ai aú?”

Naʻe tokoniʻi ʻe he ʻEikí ha tangata ko Hono hingoá ko Saula ke liliu ʻene moʻuí. ʻI he kamataʻangá, naʻe hoko ʻa Saula ko ha Fālesi naʻá ne “[fakatupu] moveuveu ʻi he siasí” (Ngāue 8:3). Naʻá ne tali e pekia ʻa e ākonga ko Sitīvení (vakai, Ngāue 7:58; 8:1; 22:20) mo e “tuku pōpula mo tā ʻi he fale lotu kotoa pē ʻa kinautolu naʻe tui [ki he ʻEikí]” (Ngāue 22:19).

1. Fakakakato ʻa e ʻekitivitī ko ení ʻi hoʻo tohinoa akó:

Vaeua ha peesi ʻe taha ʻi hoʻo tohinoá, pea fakahingoa ʻa e tafaʻaki ʻe taha ko e “Founga naʻe tokoniʻi ai ʻe he ʻEikí ʻa Saula ke liliú.” Fakahingoa ʻa e tafaʻaki ʻe tahá “Ko e tali ʻa Saula ki he ʻEikí.” Lau ha fakamatala ʻe taha pe lahi ange fekauʻaki mo e aʻusia ʻa Saula ʻi he hala ki Tāmasikusí, pea fakafonu ʻa e sātí ʻo fakatefito ʻi he meʻa ʻokú ke maʻú.

  • Ngāue 9:3–20 (Naʻe tohi ʻa Luke fekauʻaki mo e ului ʻo Saulá)

  • Ngāue 22:6–16 (Naʻe talaange ʻe Saula ki he niʻihi kehé ʻa e talanoa ki hono fakaului iá)

  • Ngāue 26:12–20 (Naʻe talaange ʻe Saula ki he Tuʻi ko ʻAkilipá ʻa e talanoa ki hono fakaului iá)

Te ke ala fiemaʻu foki ke mamata ʻi he vitioó “The Road to Damascus” (5:21), ʻoku maʻu ʻi he ChurchofJesusChrist.org.

Makatuʻunga ʻi he meʻa naʻá ke hiki ʻi hoʻo tohinoá, fakakaukau ki he ngaahi moʻoni pe lēsoni naʻá ke ako mei he fakamatala ko ʻení.

ʻOku finangalo e ʻEikí ke tau liliu

Tuku ha kiʻi taimi ke ke fakakaukau ai ki ha taha ʻokú ke ʻilo kuo liliu koeʻuhí ko e ivi tākiekina ʻo Sīsū Kalaisi ʻi heʻenau moʻuí.

  • ʻOkú ke pehē naʻe tākiekina fēfē nai ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e tokotahá ni ke liliú?

Ke sio ki ha sīpinga ʻo ha taha kuo liliu, mamata ʻi he vitiō “His Grace: Change Is Possible through Christ” (3:29), ʻo kumi ʻa e founga naʻe tokoniʻi ai ʻe he ʻEikí ha tangata ko hono hingoá ko Keni ke liliu ʻa e hala ʻo ʻene moʻuí. ʻOku maʻu ʻa e vitioó ʻi he ChurchofJesusChrist.org.

Kia Saula, ʻa ia ʻoku toe ʻiloa foki ʻi hono hingoa faka-Latina ko Paulá (vakai, Ngāue 13:9), naʻe liliu fakaʻaufuli ʻene moʻuí ʻi heʻene muimui ki he fakahinohino ʻa e ʻEikí. Naʻe taʻofi ʻe Paula hono fakatangaʻi ʻo e kau Kalisitiané ka naʻá ne hoko ko ha ākonga mālohi ʻo Sīsū Kalaisi. Naʻe fononga ʻa Paula ki he ngaahi puleʻanga lahi ʻi heʻene hoko ko ha faifekaú peá ne fai ha ngaahi tohi fakalotolahi mo fakahinohino ki he Kāingalotú. ʻOku kau ha ngaahi tohi ʻe hongofulu mā fā mei he ngaahi tohi ko ʻení ʻi he Fuakava Foʻoú (vakai, Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “ Paula,” scriptures.ChurchofJesusChrist.org, pe Bible Dictionary, “ Paul ”). ʻOku hokohoko atu hono faitāpuekina ʻe he fili ʻa Paula ke muimui ʻia Sīsū Kalaisí ha kakai taʻefaʻalaua he ʻahó ni.

ʻE fakahaaʻi atu ʻe he infographic ko ʻení ha niʻihi ʻo e ngaahi meʻa lalahi naʻe hoko ʻi he moʻui ʻa Paulá mo e ngaahi fononga fakafaifekaú. Mahalo ʻe tokoni ke toe vakaiʻi ia he taimí ni pea ʻi hoʻo ako e ngaahi aʻusia mo e ngaahi tohi ʻa Paulá.

ʻOku ʻafioʻi foki kitautolu ʻe he ʻEikí mo fakaafeʻi kitautolu ke fai ha ngaahi liliu ʻi heʻetau moʻuí. Mahalo ko ha ngaahi liliu lalahi ʻeni, ka ʻe lava pē ke hoko ia ko ha ngaahi liliu siʻi.

2. Fakakakato ʻa e ʻekitivitī ko ení ʻi hoʻo tohinoa akó:

Vaheua ha peesi ʻe taha ʻi hoʻo tohinoá pea fakahingoa ʻa e tafaʻaki ʻe taha ko e “Founga ʻoku fakaafeʻi ai au ʻe he ʻEikí ke u liliú” pea mo e tafaʻaki ʻe tahá “Ko ʻeku tali ki he ʻEikí.” Fakalaulauloto ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení ke tokoni atu ke ke hiki ha tali ʻi hoʻo tohinoa akó ʻi lalo ʻi he “Founga ʻoku fakaafeʻi ai au ʻe he ʻEikí ke u liliú.”

  • Neongo ʻoku ngalingali naʻe ʻikai hā mai ʻa e ʻEikí kiate koe ʻi ha vīsone, ko e hā kuó Ne fai, pe ko e hā ʻokú Ne faí, ke tokoniʻi koe ke ke fai ha ngaahi liliu lelei ʻi hoʻo moʻuí?

  • Ko hai kuó Ne fekauʻi mai ke tokoniʻi koe ke ke liliu ʻo toe lelei angé?

Tohi ʻi lalo ʻi he “Ko ʻEku tali ki he ʻEikí,” fekauʻaki mo e founga ʻokú ke fie tali ʻaki e ngaahi ngāue ʻa e ʻEikí ke tokoniʻi koe ke ke liliu ʻo toe lelei angé.

Fili Pē: Fie Ako Lahi Ange?

Ngāue 9:5. ʻOku ʻuhinga ki he hā ke “ʻakahi ʻa e ngaahi meʻa māsilá”?

ʻOku faʻa fakaʻaongaʻi ha tao pe vaʻakau māsila ke hokaʻi ʻaki e fanga monumanú ke nau laka ki muʻa. ʻE lava ʻe he fanga monumanu ʻoku nau tali ʻaki ʻenau ʻaka kae ʻikai ngaʻunu ki muʻá ke fakatupu ha mamahi lahi ange maʻanautolu. ʻI hono fakaʻaongaʻi ʻo e talanoa fakatātā ko ʻení, naʻe tokoniʻi ai ʻe he ʻEikí ʻa Saula ke ne ʻiloʻi ko e meʻa pē te ne ʻomi ʻa e mamahí ʻi hono tauʻi Iá.

Ko e hā ha ngaahi liliu ʻe ala kole mai ʻe he ʻEikí ke u fai?

Naʻe akoʻi ʻe Sisitā Peki Kuleiveni, Tokoni Ua ʻi he Kau Palesitenisī Lahi ʻo e Kau Finemuí

ʻĪmisi
Sisitā Lepeka C. Kuleiveni, Tokoni Ua ʻi he kau palesitenisī Lahi ʻo e Kau Finemuí Ngaahi tā fakaʻofisiale ʻi ʻOkatopa 2018.

ʻE lava pē ko ha liliu ʻo e fakakaukaú, ko e liliu ʻi he tōʻonga moʻuí, pe ko ha liliu ʻi he huʻunga ʻo ʻetau fonongá. Ko e meʻa pē ʻoku kole mai ʻe he ʻEikí meiate kitautolu taki taha ko ha liliu ʻo e lotó. Ko e liliu ko ia ʻo e lotó ʻokú Ne kolea meiate kitautolú ʻoku ʻikai koeʻuhi ko ʻEne leleí, ka maʻatautolu.

(Becky Craven, “Hokohoko Atu ʻa e Liliú,” Liahona, Nōvema. 2020, 58)

Ko e hā ʻoku totonu ke mahino kiate au fekauʻaki mo ʻeku ngaahi filí pea mo e huʻunga ʻo ʻeku moʻuí?

Naʻe akonaki ʻa ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē:

ʻĪmisi
Laʻitā fakaʻofisiale ʻo ʻEletā Sefilī R. Hōlani Faitaaʻi ʻi Sānuali 2018.

ʻOku ʻikai fuʻu tokanga fēfē ʻa e ʻOtuá ia ki he tuʻunga naʻá ke ʻi aí ʻo hangē ko ʻEne tokanga ki he tuʻunga ʻokú ke ʻi aí pea, ʻi Heʻene tokoní, ki he feituʻu ʻokú ke fie ʻalu ki aí.

Jeffrey R. Holland, “Ko e Lelei Tahá ʻOku Teʻeki ke Aʻusia,” Liahona, Sānuali 2010, 27)

Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Tieta F. ʻUkitofa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē:

ʻĪmisi
Laʻitā fakaʻofisiale ʻo ʻEletā Tieta F. ʻUkitofa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, 2006. Naʻe uiuiʻi ko e Tokoni Ua ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, ʻi he ʻaho 3 ʻo Fēpueli 2008. Laʻitā fakaʻofisiale ʻi he 2008 ʻo fetongi ʻa e tā naʻe faitaaʻi ʻi he 2004.

ʻOku loto ʻa Sētane ke tau pehē ʻi he taimi kuo tau faiangahala aí, kuo tau fakalaka ʻi he “tuʻunga ʻo e tapu tafokí”—pea kuo fuʻu tōmui ke tau tafoki. …

Naʻe hifo mai ʻa Kalaisi ke fakamoʻui kitautolu. Kapau naʻa tau fai ha meʻa hala, ʻe lava ke fakapapauʻi mai ʻe he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí … ʻe lava pē [ha] foki lelei mei ai ʻo kapau te tau muimui ki he palani ʻa e ʻOtuá maʻa hotau fakamoʻuí. …

ʻOku ʻomi ʻe he meʻaʻofa ʻo e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí, he taimi kotoa pē pea ʻi he potu kotoa pē, ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e fakatomalá mo e fakamolemolé. Tuʻunga ʻi he meʻaʻofa fakalangí ni, te tau lava kotoa ʻo maʻu ai ha faingamālie ke foki lelei atu mei he hala fakatuʻutāmaki ʻo e angahalá.

(Dieter F. Uchtdorf, “Point of Safe Return,” Liahona, May 2007, 99, 101)