Seminelí
2 Kolinitō 8–9


2 Kolinitō 8–9

Tokangaʻi ʻo e Masivá

ʻĪmisi
Ko ha ongo talavou ʻokú na tuʻu ʻi ha sitepu ʻo ha matapā ʻo tānaki e foaki ʻaukaí mei ha fefine toulekeleka.

ʻOku tokanga lahi ʻa Sīsū Kalaisi ki he fānau kotoa ʻa e Tamai Hēvaní pea fakaafeʻi kitautolu ke tau kau fakataha mo Ia ʻi hono tokoniʻi ʻo e masivá mo e faingataʻaʻiá. Naʻe fakaafeʻi ʻe Paula e Kāingalotu Kolinitoó ke nau muimui ki he sīpinga ʻa e Fakamoʻuí ʻaki ʻenau feilaulauʻi ʻenau meʻa ʻoku maʻú ke tokangaʻi e masivá. ʻE lava ke tokoniʻi koe ʻe he lēsoni ko ʻení ke ke muimui ki he sīpinga ʻa Sīsū Kalaisí ʻaki haʻo vahevahe ʻa e meʻa ʻokú ke maʻú mo e niʻihi ʻoku faingataʻaʻiá.

Ko ha faingataʻa lahi

Naʻe lea ʻa ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá fekauʻaki mo ha faingataʻa lahi. Fakakaukau ki ha ngaahi faingataʻa ʻe niʻihi ‘e tonu hano fakafonu ʻaki ʻa e konga ʻoku ʻataá ʻi he kupuʻi lea ko ʻení.

ʻĪmisi
Laʻitā fakaʻofisiale ʻo ʻEletā Sefilī R. Hōlani Faitaaʻi ʻi Sanuali 2018.

ʻI he hisitōliá kotoa, kuo lau ko e pole lahi taha ʻoku mafola taha ʻi he faʻahinga ʻo e tangatá. ʻOku mahino ko hono ngaahi faingataʻaʻiá ʻoku fakaesino, ka ko e maumau fakalaumālie mo fakaeloto te ne lava ʻo fakahokó mahalo ʻe toe fakamamahi ange.

(Jeffrey R. Holland, “ʻIkai ko e Kau Kolekole Kotoa pē Kitautolu?,” Liahona, Nōvema 2014, 40)

Ko e sīpinga ʻa Sīsū Kalaisí

ʻĪmisi
Ko e toʻo hake ʻe Sīsū Kalaisi (ʻi he veʻe vai ʻo Petesaitá) ha kafu ʻoku tokoto ʻi lalo ai ha tangata heke. ʻOku ʻafio ʻi he manavaʻofa ʻa Kalaisi ki he tangatá pea mafao atu Hono toʻukupú kiate ia. ʻOku haʻohaʻo takai ha kakai kehe ʻi he veʻe vaí ʻo takatakai ʻia Kalaisi.

Naʻe vahevahe ʻe Paula e sīpinga ʻa e Fakamoʻuí ke fakalotolahiʻi kitautolu ke tokonaki maʻá e ngaahi fiemaʻu ʻa e niʻihi kehé ʻi he ʻofa moʻoni.

Lau ʻa e 2 Kolinitō 8:9, ʻo kumi ki he sīpinga taʻe-siokita ʻa Sīsū Kalaisi ʻo ʻEne tokoniʻi kitautolú.

  • ʻOkú ke pehē naʻe ʻuhinga ki he hā ʻa Paula ʻi heʻene tohi naʻe hoko ʻa Sīsū ʻo masiva kae lava ke tau koloaʻiá?

Ko e tefitoʻi moʻoni ʻe taha ʻoku lava ke tau akó ko e te tau toe vēkeveke ange ke foaki maʻá e niʻihi kehé ʻi he taimi ʻe mahino ai kiate kitautolu ʻa e kotoa ʻo e meʻa kuo fakahoko ʻe he Fakamoʻuí maʻatautolú.

ʻOku akoʻi ʻi he folofolá ʻa e mahuʻinga hono tokangaʻi ʻo kinautolu ʻoku masivesivá, kau ai ʻa e Tohi ʻa Molomoná. Lau e ngaahi akonaki ko ʻeni ʻa Paulá, fakataha mo e ngaahi potufolofola fekauʻaki mo e Tohi ʻa Molomoná, ʻo kumi ki he meʻa ʻoku akoʻi mai ʻe he ngaahi potufolofola ko ʻení fekauʻaki mo hono tokangaʻi ʻo e niʻihi kehé. Fakakaukau ke fakafehokotaki e ngaahi potufolofolá.

1. Tali ‘a e fehuʻi ko ʻení ʻi hoʻo tohinoa akó:

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku finangalo e ʻEikí ke tau fai he ʻahó ni ke moʻui ʻaki e meʻa ʻoku akoʻi ʻi he ngaahi potufolofola takitaha ko ʻení?

Naʻe fakamatala ‘e ‘Eletā Teili G. Lenilani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e founga ʻe lava ai ʻe he angaʻofa ʻa e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí ʻo liliu kitautolú.

ʻĪmisi
Laʻitā fakaʻofisiale ʻo ʻEletā Teili G. Lenilani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, 2016.

Kuo tau takitaha maʻu ha ngaahi meʻafoaki ne ʻikai ke tau lava ʻo tokonaki maʻatautolu, ʻa e ngaahi meʻafoaki mei heʻetau Tamai Hēvaní pea mo Hono ʻAlo ʻOfaʻangá, ʻo kau ai e huhuʻi ʻo fakafou ʻi he feilaulau fakalelei ʻo Sīsū Kalaisí. Kuo tau maʻu ʻa e moʻui ʻi he māmani ko ʻení; te tau maʻu e moʻui fakaesino ʻi he maama ka hokó, pea mo e fakamoʻui taʻengatá mo e hakeakiʻí—ʻo kapau te tau fili ki ai—ʻoku hoko kotoa ʻeni koeʻuhi ko e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi.

Ko e taimi kotoa pē ʻoku tau fakaʻaongaʻi, maʻu ha lelei, naʻa mo e fakakaukau ki he ngaahi meʻafoaki ko ʻení, ʻoku totonu ke tau fakakaukau ki he feilaulau, foaki lahi, mo e ʻofa mamahi ʻa e kau foakí. ʻOku hulu hake ʻa e fakaʻapaʻapa ki he kau foakí ʻi hono ʻai ke tau loto-houngaʻia peé. ʻOku lava pea ʻoku totonu ke liliu kitautolu ʻe heʻetau fakakaukau ki Heʻena ngaahi meʻafoakí.

(Dale G. Renlund, “Fakakaukau ki he Angalelei mo e Māfimafi ʻo e ʻOtuá,” Liahona, Mē 2020, 42)

  • ʻE liliu fēfē kitautolu ʻe he fakakaukauloto ki he Tamai Hēvaní mo e angaʻofa ʻa Sīsū Kalaisí?

Ko hono tokangaʻi ʻo e masivá ʻi hotau kuongá

Naʻe fakamatala ‘a Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ki he founga ʻe ua ʻo e ngaahi founga kehekehe ʻoku fakaʻaongaʻi ai ʻe he Fakamoʻuí Hono Siasi kuo fakafoki maí ke tokangaʻi ʻa e masivá ʻi he funga ʻo e māmaní ʻi hotau kuongá. Lau ʻa e fakamatala ko ʻení pe mahalo te ke fie mamata ʻi he “Ko e Fekau Lahi Hono Uá” (taimi 6:15 ki he 8:51), ʻoku maʻu ʻi he ChurchofJesusChrist.org.

ʻĪmisi
Laʻitā fakaʻofisiale ʻo Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni naʻe fai ʻi Sānuali 2018

Kuo foaki ʻe he Latter-day Saint Charities ha paʻanga ʻe ua piliona tupu ke tokoniʻi ʻa kinautolu ʻoku faingataʻaʻia ʻi he funga ʻo e māmaní. ʻOku foaki ʻa e tokoni ko ʻení ki he kakai ʻoku nau fiemaʻú neongo pe ko e hā e siasi ʻoku nau kau ki aí, fonua, matakali, tuʻunga fakasekisuale, tuʻunga tangata pe fefine, pe tuʻunga fakapolitikalé.

ʻOku ʻikai ko ia pē. Ke tokoniʻi ʻa e kāingalotu ʻo e Siasi ʻo e ʻEikí ʻoku faingataʻaʻiá, ʻoku tau ʻofa mo moʻui ʻaki ai ʻa e fono fakakuongamuʻa ʻo e ʻaukaí [vakai, ʻĪsaia 58:3–12]. ʻOku tau fiekaia ke tokoniʻi ʻa e niʻihi kehe ʻoku fiekaiá. ʻOku ʻikai ke tau kai ʻi he ʻaho ʻe taha he māhina takitaha pea foaki ʻa e mahuʻinga ʻo e meʻakai ko iá (pea lahi ange) ke tokoniʻi ʻa kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá.

(Russell M. Nelson, “Ko e Fekau Lahi Hono Uá,” Liahona, Nōvema 2019, 97–98)

2. Tali e ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi hoʻo tohinoa akó:

  • Ko e hā ʻoku mahuʻinga kiate koe fekauʻaki mo e fakamatala ʻa Palesiteni Nalesoní?

  • Te ke fakamatalaʻi fēfē ʻa e ʻaukaí mo e foaki ʻaukaí ki ha taha ʻoku ʻikai maheni mo ia?

  • Makehe mei hono foaki ha paʻanga ki he Siasí, ko e hā ha ngaahi founga kehe te tau lava ai ʻo tokoni ki he ʻEikí ke tokangaʻi ʻa kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá? Ko hai kuó ne hoko ko ha faʻifaʻitakiʻanga lelei kiate koe ʻi he tefitoʻi moʻoni ko ení?

Ko e hā ha meʻa ʻe finangalo e ‘Otuá ke ke faí?

Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa ʻetau fiemaʻu ke kole ki he ʻOtuá ha fakahinohino ʻi hono tokoniʻi ʻa kinautolu ʻoku tau feohí.

ʻĪmisi
Laʻitā fakaʻofisiale ʻo ʻEletā Sefilī R. Hōlani Faitaaʻi ʻi Sānuali 2018.

ʻOku ʻikai ke u ʻiloʻi pau pe ʻe anga fēfē haʻamou takitaha fakahoko homou fatongia kiate kinautolu ʻoku ʻikai pe ʻikai ke nau lava ʻo tokoniʻi kinautolú. Ka ʻoku ou ʻiloʻi ʻoku ʻafioʻi ia ʻe he ʻOtuá, pea te Ne tokoniʻi mo tataki koe ʻi he ngāue ʻofa ʻo e tuʻunga faka-ākongá kapau ʻokú ke holi mo lotua mo feinga maʻu pē ke tauhi ha fekau kuó Ne toutou ʻomai kiate kitautolu.

(Jeffrey R. Holland, “ʻIkai ko e Kau Kolekole Kotoa pē Kitautolu?,” Liahona, Nōvema 2014, 41)

Faʻu ha palani ke ngāueʻi ʻa e ngaahi fakakaukau mo e ngaahi ongo naʻá ke maʻu he ʻahó ni ke tokoniʻi ʻa kinautolu ʻoku mou feohí. Kapau ʻoku teʻeki ai ke ke fakapapauʻi pe ko hai ʻoku finangalo e Tamai Hēvaní ke ke tokoniʻí pe founga ke tokoniʻi ai kinautolú, lotua ha fakahinohino mo kumi ha ngaahi faingamālie ke tokoniʻi ai e niʻihi ʻoku mou feohí, kau ai e kau mēmipa ho fāmilí. ʻE tali ʻe he ʻOtuá hoʻo ngaahi lotú ʻi he founga mo e taimi pē ʻAʻana.

Fili Pē: Fie Ako Lahi Ange?

ʻOku fakaʻaongaʻi fēfē nai ʻa e ngaahi foaki ʻoku fakahoko ki he Siasi ʻo e Fakamoʻuí ke tokoniʻi ʻaki ʻa e masivá ʻi he ʻaho ní?

  • Vakai ki he uepisaiti latterdaysaintcharities.org ke ʻilo ʻa e tali ki he fehuʻi ko ʻení mo ako ha meʻa lahi ange.

  •  ChurchofJesusChrist.org.

  •  ChurchofJesusChrist.org.

  •  ChurchofJesusChrist.org.

Te u tokoniʻi fēfē ʻa kinautolu ʻoku mau feohí ʻi ha ngaahi founga kehe kae ʻikai ko e foaki paʻangá?

Naʻe vahevahe ‘e Sisitā Poni L. ʻOsikasoni, ko e Palesiteni Lahi mālōlō ʻo e Kau Finemuí, ha taha ʻo ha ngaahi fakakaukau kehekehe:

ʻĪmisi
Laʻitā fakaʻofisiale ʻo Poni Lī Kulini ʻOsikasoni, palesiteni lahi ʻo e Kau Finemuí, 2013. Naʻe hikinimaʻi ʻi he konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 2013.

ʻE hoku [ngaahi] kaungāmeʻa kei talavou, te u lava ʻo fakapapauʻi atu kuo pau maʻu pē ke ʻi ai ha tokotaha ʻi he fakataha kotoa pē ʻa e Siasí te ke ʻalu ki ai ʻoku tuenoa, ʻokú ne lolotonga foua ha ngaahi faingataʻa pea ʻokú ne fiemaʻu ha kaumeʻa, pe ongoʻi ʻoku ʻikai ke ne kau mai. ʻOkú ke maʻu ha meʻa mahuʻinga ke tokoni ai ki he fakataha pe ʻekitivitī kotoa pē, pea ʻoku finangalo ʻa e ʻEikí ke ke vakavakai holo ʻi ho toʻú peá ke tokoni leva ʻi he founga tatau naʻá Ne mei fakahoko ai iá.

(Bonnie L. Oscarson, “Ko e Ngaahi [Fiemaʻu] Hotau Tafaʻakí,” Liahona, Nōvema 2017, 26)

Naʻe fakamatalaʻi ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá (1805–44) ʻo pehē:

ʻĪmisi
Tā vaeua ʻo e konga ki ʻolunga ʻo e Palōfita ko Siosefa Sāmita, ko e Siʻí. ʻOku hanga fakatafaʻaki ʻa e ʻulu ʻo Siosefá pea ko e vahefā pē ʻe tolu ʻoku tau lava ʻo sio ki aí, ko e nima toʻomataʻú ʻi he kongalotó pea nima toʻohemá ʻoku puke ha ʻū laʻipepa. ʻOku hā ai ʻokú ne tui ha suti lanu melomelo mo ha sote hina mo e hēkesi.

[Ko e mēmipa ‘o e Siasí] kuo pau ke ne fafanga ʻa e fiekaiá, fakavalaʻi ʻa e telefuá, foaki ki he fefine kuo mate hono ʻunohó, holoholoʻi ʻa e loʻimata ʻo e tamai maté, fakafiemālieʻi ʻa e mamahí, ʻo tatau ai pē pe ʻoku kau ʻi he siasí ni, pe ʻi ha siasi kehe, pe ʻikai kau ki ha siasi, ʻo tatau ai pē pe ʻe maʻu kinautolu ʻi fē.

(Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita [2007], 494)