Ngaahi Pulusinga Kimuʻá
7: Hoko ʻo Taha, Ngāue Fakataha


7

Hoko ʻo Taha, Ngāue Fakataha

Fakakaukauloto:ʻOku ʻuhinga ki he hā “ke hoko ʻo tahá”? Ko e hā haʻane fekauʻaki ʻa e meʻá ni mo e hoko ʻo moʻui fakafalala pē kiate kitá?

Mamata:“In the Lord’s Way” (ʻIkai ha foʻi vitiō? Lau ʻa e peesi hono hokó.)

Aleaʻi:Ko e hā ʻoku akoʻi ʻe he pōpoakí ni fekauʻaki mo e fetauhiʻakí mo e fetokoniʻakí?

Lau ʻa e:Mōsese 7:18; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 104:15--17 (ʻi he toʻomataʻú).

Akoako Fakahoko:Fakahoko ʻa e ʻekitivitī ko ʻení:

  1. Fakakaukauʻi fakalongolongo pē ki he ngaahi talēniti, ngaahi fetuʻutaki, pe ngaahi maʻuʻanga tokoni ʻokú ke maʻú. ʻE founga fēfē ha lava hoʻo ngaahi meʻafoakí ʻo tokoniʻi e kau mēmipa kehe ʻo e kulupú ke nau moʻui fakafalala lahi ange kiate kinautolu? Hiki hoʻo ngaahi fakakaukaú:

  2. Fevahevaheʻaki fakakulupu ʻa e ngaahi talēniti, ngaahi fetuʻutaki, pea mo e ngaahi maʻuʻanga tokoni naʻa mou hikí. Hiki ʻa e ngaahi fetuʻutaki pe ngaahi maʻuʻanga tokoni ʻoku maʻu ʻe he niʻihi kehé ʻe ala tokoni atu kia koe.

  3. Hiki leva ʻi lalo ʻa e ngaahi maʻuʻanga tokoni ʻoku maʻu ʻi he senitā ki he moʻui fakafalala pē kiate kita ʻa e Siasí, kau ai mo e kau fai fakahinohinó (mentor), ngaahi komiputá, mo e ngaahi alā meʻa peheé. Ko e hā ʻokú ke fie maʻu ai kinautolú?

  4. Ko e hā ha ngaahi maʻuʻanga tokoni ʻokú ke maʻu ʻe lava ʻo tokoni atu kiate koe pea mo e niʻihi kehé ke mou moʻui fakafalala pē kiate kimoutolu?

  5. ʻE founga fēfē haʻo tokoni ki he niʻihi kehé ʻi heʻenau feinga ke moʻui fakafalala pē kiate kinautolú?

  6. ʻE founga fēfē haʻo fakaʻaongaʻi ʻa e tokoni mei he niʻihi kehé ʻi hoʻo feingá?

Lau:Koeʻuhí ke mou akoako ke mou taha, te mou lava ʻo fai ʻa e meʻa ko ʻení:

  • Tokoniʻi homou fāmilí ke tupulaki ʻi he uouangatahá mo e ngāue fakatahá.

  • Talanoa mo e kāingalotu ʻi homou uōtí ʻoku nau moʻui fakafalala pē kiate kinautolu. Fehuʻi ange pe ko hai ʻa e kakai pea mo e ngaahi maʻuʻanga tokoni naʻá ne tokoniʻi kinautolú. Kole ange pe te nau fie hoko ko hoʻo fai fakahinohino!

  • ʻAlu ki ha feituʻu kehekehe ʻe tolu ʻi homou koló ʻoku ʻi ai ha ngaahi maʻuʻanga tokoni ke tokoni atu ke ke moʻui fakafalala lahi ange pē kiate koe. Hiki ʻa e ngaahi tokoni te nau lava ʻo fakahoko atú. Kamata fakaʻaongaʻi kinautolu!

Tukupā:Tukupā ke ke fakahoko ʻa e ngaahi ngāue ko ʻení he lolotonga ʻo e uiké. Fakaʻilongaʻi ʻa e fanga kiʻi puhá ʻi he taimi kuó ke fakakakato ai e ngāué takitaha:

  • Ako ke ngāue mo e niʻihi kehé (ngāue mo ho fāmilí, kāingalotu ʻo e uōtí, pea mo e ngaahi maʻuʻanga tokoni he koló ʻoku lisi ʻi ʻolungá).

  • Akoʻi ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ki ho fāmilí.

  • Hokohoko atu hono akoako fakahoko ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni fakavaʻe kimuʻá.

ʻI he Founga ʻa e ʻEikí

Kapau ʻoku ʻikai ke mou lava ʻo mamata ʻi he foʻi vitioó, pea lau ʻa e fakamatala ko ʻení.

ʻĪmisi
President Henry B. Eyring

PALESITENI ʻAEALINGI: Ko e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻi he faʻunga ʻo e polokalama uelofea ʻa e Siasí ʻoku ʻikai ko e ʻai ke tuʻo taha pē pe ʻi ha feituʻu pē ʻe taha. ʻOku fakataumuʻa kinautolu ki he kuonga pea mo e feituʻu kotoa pē. …

ʻOku mahino ʻa e founga ke fakahoko ʻakí. Ko kinautolu kuo nau maʻu ʻo lahí kuo pau ke nau loto fakatōkilalo ʻo tokoni kiate kinautolu ʻoku masivá.

Ko kinautolu ʻoku mahutafeá kuo pau ke nau feilaulauʻi fiemālie ha niʻihi ʻo ʻenau fiemālié, taimí, potó, pea mo e ngaahi maʻuʻanga tokoní ke feau e faingataʻaʻia ʻa kinautolu masivá. Pea kuo pau ke fai ʻa e tokoní ʻi ha founga te ne fakatupulaki ai ʻa e mālohi ʻo kinautolu ʻoku maʻu tokoní ke nau tauhi kinautolu [pea nau tokoni ki he niʻihi kehé].

Ka fai ʻi he foungá ni, ʻa e founga ʻa e ʻEikí, ʻe lava leva ke hoko ha meʻa fakaofo. ʻOku fakatou tāpuekina ai ʻa e taha foakí mo e taha ʻokú ne maʻú.

(Henry B. Eyring, lea naʻe fai ʻi he fakatapui ʻo e Senitā ʻo e Sugarhouse Utah Welfare Service, Sune 2011,lds.org; ko e ngaahi lea ʻoku haʻí naʻe tānaki mai ia ʻe Palesiteni ʻAealingi ʻi ha ʻinitaviu ʻi Māʻasi 2014.)

PALESITENI ʻUKITOFA: ʻE kāinga, ʻoku tau takitāuhi ha fatongia kuo tau fuakava ki ai, ke ongoʻi ngofua e ngaahi fie maʻu ʻa e niʻihi kehé pea tokoni ʻo hangē ko ia ne fai ʻe he Fakamoʻuí—ke tokoniʻi, faitāpuekina, mo hiki hake ʻa kinautolu ʻoku tau feohí.

ʻOku ʻikai faʻa hoko mai e tali ki heʻetau lotú lolotonga ʻetau tūʻulutuí ka ʻoku hoko ia lolotonga ʻetau tuʻu ʻo tauhi ki he ʻEikí mo tokoniʻi e niʻihi ʻoku tau feohí. ʻOku hanga ʻe he ngaahi ngāue taʻe-siokitá mo e fakatapuí ʻo fakafoʻou hotau laumālié, toʻo atu e malamalaʻi ʻakaú mei hotau mata fakalaumālié, pea mo fakaava mai e ngaahi matapā ʻo e langí. ʻI heʻetau hoko ko ia ko e tali ki he lotu ʻa ha tahá, ʻoku tau faʻa maʻu foki ai e tali ki heʻetau lotu ʻatautolú.

(Dieter F. Uchtdorf, “Ko e Tatali ʻi he Hala ki Tāmasikusí,” Ensign pe Liahona, Mē 2011, 76)