Inisitituti
Lesona 20 Anomea mo le Sauniuniga o le Vasega: Mauaina o Lo’u Nofoaga i le Lafu a le Leoleo Mamoe Lelei


“Lesona 20 Anomea mo le Sauniuniga o le Vasega: Mauaina o Lo’u Nofoaga i le Lafu a le Leoleo Mamoe Lelei,” O Iesu Keriso ma Lana Talalelei e Faavavau Anomea a le Faiaoga (2023)

“Lesona 20 Anomea mo le Sauniuniga o le Vasega,” O Iesu Keriso ma Lana Talalelei e Faavavau Anomea a le Faiaoga

Ata
O Ieova o Lou Leoleo Mamoe o Ia, saunia e Simon Dewey

Lesona 20 Anomea mo le Sauniuniga o le Vasega

Mauaina o Lo’u Nofoaga i le Lafu a le Leoleo Mamoe Lelei

Pe a e lagonaina le tuuatoatasi, leiloa, faanoanoa, po o le faagaloina, o fea e te liliu i ai mo le faamafanafanaga? Na saunoa Elder Gary E. Stevenson o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, “Ou te maua le filemu tumau i le iloaina ’o Ieova o lo’u leoleo mamoe’ [Salamo 23:1; faaopoopo le faamamafa] ma o i tatou taitoatasi ua iloa e Ia ma i lalo o Lana tausiga” (“Leoleoina o Agaga,” Liahona, Nov. 2018, 111). A o e suesue, mafaufau pe mafai faapefea ona e maua le “filemu tumau” e ala i le iloaina o le Leoleo Mamoe Lelei e i ai le alofa patino ma le tumau mo oe.

Vaega 1

E mafai faapefea ona ou iloa e popole le Leoleo Mamoe Lelei mo a’u?

I taimi faatusi paia, sa alofa ma tausia e se leoleo mamoe moni ana mamoe. Sa faitauina ma faaigoaina mamoe taitasi. E taitai e le leoleo mamoe ana mamoe i aso taitasi i meaai ma vai. Pe a se ese ana mamoe, o le a saili e le leoleo mamoe i latou. I le po sa tuu ai mamoe i totonu o se pa puipui e ta’ua o se lotoā mamoe. O le a taoto le leoleo mamoe i le faitotoa o le lotoā mamoe e puipui ana mamoe mai manu feai.

Ata
o se leoleo mamoe o loo taitaia lana lafu

I se faatusatusaga, sa leoleoina e se auauna se lafu mamoe ona sa totogi o ia e fai. E le’i alofa o ia ia i latou. I le faailoga o le tulaga matautia, o le a lafoai ai e se auauna mamoe (tagai Ioane 10:12–13).

I le utuvai mai ai i lenei ata anoa, sa aoao atu ai e Iesu o Ia o le Leoleo Mamoe Lelei.

Ata
aikona, suesue

Suesue e Sauniuni ai mo le Vasega

Faitau Ioane 10:11, 14–16 pe matamata i le “O Le Leoleo Mamoe Lelei ma Isi Mamoe Ua Ia te Au” (3:16), ma mafaufau i mea e mafai ona tatou aoaoina e uiga ia Iesu Keriso o le Leoleo Mamoe Lelei.

Ina ua faaali atu Iesu Keriso ia sa Lamanā ma sa Nifaē ina ua mavae Lona Toetu, sa Ia ta’u atu ia i latou o i latou o “isi mamoe” sa Ia fetalai ai i tagata i Ierusalema (3 Nifae 15:21). Sa Ia faamalamalama mai o loo i ai lava “isi mamoe” o e o le a faalogo foi ma vaai ia te Ia (tagai 3 Nifae 16:1–3). Na tautino mai e le Faaola, “Ua ou iloa a’u mamoe, ma ua faitaulia i latou” (3 Nifae 18:31).

Ata
Alu i le Fale, saunia e Yongsung Kim

O le alofa o le Leoleo Mamoe Lelei mo Ana mamoe e matagofie le aoaoina i le Salamo 23. Na saunoa Elder Jeffrey R. Holland o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, “O lenei salamo faapelepele ua faamanatu mai ai ia i tatou o le Atua o le Atua lava ia o tagata taitoatasi ma o Lana vaavaaiga e matua’i patino lava” (For Times of Trouble [2012], 206).

Ata
aikona, suesue

Suesue e Sauniuni ai mo le Vasega

Faitau le Salamo 23:1–4, ma vaavaai pe faapefea ona manao le Leoleo Mamoe Lelei e tausi oe ma i latou e te alofa i ai.

Ata
aikona, mafaufau loloto

Mafaufau Loloto e Sauniuni ai mo le Vasega

O a nisi o auala ua faaalia ai e le Leoleo Mamoe Lelei Lana tausiga ma le popole mo oe? A o e tomanatu i Lona alofa, mafaufau e faitau pe faalogologo i le viiga “O le Alii o Lo’u Leoleo Mamoe” (Viiga, nu. 60) pe matamata le vitiō “Good Shepherd” (3:04).

Vaega 2

E mafai faapefea ona ou fesoasoani i le galuega a le Leoleo Mamoe Lelei?

E mautinoa lava atonu na lagonaina e Aposetolo le tuuatoatasi ina ua tuua i latou e lo latou Leoleo Mamoe ma afio ae i le lagi. E mafai ona e vaai faalemafaufau i lo latou ofo ma le olioli i le toe vaai atu ia te Ia i se taimi mulimuli ane i le matafaga a o latou fagogota. Ina ua latou taunuu i le laueleele, sa latou taumamafa faatasi ma Ia i se meaai. I lena taimi, sa fesili faatolu atu Iesu ia Peteru pe alofa o ia ia te Ia. O taimi uma lava na tali atu ai Peteru ioe. Ma o taimi taitasi na faatonuina ai Peteru e le Alii e fafaga Ana mamoe po o tamai mamoe (tagai Ioane 21:15–17). Mo le tala atoa i le aafiaga o Peteru, e mafai ona e matamata i le “Fafaga A’u Mamoe” (5:45).

O Peresitene Bonnie H. Cordon, le Peresitene Aoao o Tamaitai Talavou, na saunoa i lenei aafiaga:

Ata
Peresitene Bonnie H. Cordon

I le taulai atu i Ana mamoe, sa finagalo le Faaola ia faia e Peteru le mea Na te faia pe ana i ai o Ia iina. Sa Ia fai atu ia Peteru ia avea ma se leoleo mamoe.

… Sa tuuina mai e Peresitene Russell M. Nelson se valaaulia faapena ia i tatou e fafaga mamoe a lo tatou Tama i se auala e sili atu ona paia ma ia faia e ala i le auaunaga [tagai Russell M. Nelson, “Auaunaga,” Liahona, Me 2018, 100].

Ina ia mataalia le taliaina o lenei valaaulia, e tatau ona tatou atia’e se loto o se leoleo mamoe ma malamalama i manaoga o mamoe a le Alii. E faapefea la ona tatou avea ma leoleo mamoe ia e manaomia e le Alii ona tatou avea ai?

E pei lava o fesili uma, e mafai ona tatou vaai atu i lo tatou Faaola, o Iesu Keriso—le Leoleo Mamoe Lelei. (“Avea ma se Leoleo Mamoe,” Liahona, Nov. 2018, 74–75)

I se tasi taimi i le galuega a le Faaola i le olaga nei, sa faitioina ai e taitai faalelotu Iutaia ia Iesu mo le aai faatasi ma tagata agasala. I le tali atu i ai, sa Ia faasoa mai ai le faataoto i le mamoe na leiloa.

Ata
aikona, suesue

Suesue e Sauniuni ai mo le Vasega

Faitau le Luka 15:4–7, ma vaavaai mo mea e mafai ona aoao atu e lenei faataoto ia te oe e uiga i le atia’eina o le loto o se leoleo mamoe.

Ata
Leoleo Mamoe Tauagafau, saunia e Yongsung Kim

Na aoao mai Elder Stevenson:

Ata
Elder Gary E. Stevenson

Uso e ma tuafafine, o o tatou luitau silisili ma a tatou taui silisili e mafai ona oo mai a o tatou auauna atu i le mamoe ua leiloa. O tagata o le Ekalesia i le Tusi a Mamona sa “leoleo i luga o lo latou nuu, ma fafaga i latou i mea tau i le amiotonu” [Mosaea 23:18]. E mafai ona tatou mulimuli ia latou faataitaiga pe a tatou manatuaina o le auaunaga e ao ona “taitaia e le Agaga, … fetuutuunai, ma e fua i manaoga o tagata taitoatasi” [“Ministering with Strengthened Melchizedek Priesthood Quorums and Relief Societies,” ministering.ChurchofJesusChrist.org]. (“Leoleoina o Agaga,” Liahona, Nov. 2018, 112)

Ata
aikona, tusi faamaumau

Tusi Faamaumau Ou Manatu

Mafaufau i se tasi e te iloa atonu e lagona le faamanu’alia, tuuatoatasi, po o le faanoanoa po o sē atonu na se ese mai le lafu a le Leoleo Mamoe Lelei. O le a se mea e mafai ona e faia e aapa atu ai i lenei tagata ma le loto o se leoleo mamoe?

Vaega 3

O le a se mea e tatau ona ou faia pe afai ou te lē lagonaina e pei ou te auai i le lafu a le Leoleo Mamoe Lelei?

Atonu e i ai taimi e lagona ai e se tasi e te iloa latou te lē fetaui ma le “faiga” a se Au Paia o Aso e Gata Ai pe e lē auai i latou i le lotu. (E mafai foi ona e vaai ia te oe lava ia i lenei vaega.) O nisi ua lagonaina lenei mea ona o i latou o ni tagata fou o le ekalesia, ua lagona le maasiasi e uiga i filifiliga ua tuanai, laei pe foliga ese mai isi, tauivi ma le tamaoaiga po o faafitauli faaleaiga, popole ua vaivai a latou molimau, ua i ai luitau o le soifua maloloina faalemafaufau, aafia i le tosina atu i le itupa e tasi, pe matamuli, lē toaga, po o se vaega toalaiti o faailoga tagata.

Afai e te lagona le maualalo, faaesea, faamasinoina, pe lē amanaiaina, liliu atu i le Faaola mo Lana faamautinoaga e te tāua ia te Ia ma e finagalo o Ia ia avea oe ma se vaega o Lana lafu (tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 18:10; Alema 31:35; Isaia 43:4). Na aoao mai Nifae ua valaaulia e le Faaola “i latou uma ia o mai ia te ia ma taumamafa i lona agalelei; ma e lē teena e ia se tasi e sau ia te ia, e uliuli pe paepae, e pologa pe saoloto, o tane ma fafine; … e tutusa tagata uma i le Atua” (2 Nifae 26:33).

Ata
atatusi o eseesega i le Ekalesia

O Sister Sharon Eubank, fesoasoani i le Au Peresitene Aoao o le Aualofa, e faasino atu i tatou i le Faaola pe a “tatou lē lagonaina le taliaina po o le talisapaia”:

Ata
Sister Sharon Eubank

Ua faaali mai e le Feagaiga Fou ni taumafaiga maoae na faia e Iesu e aapa atu ai i ituaiga uma o tagata: o lepela, ao lafoga, tamaiti, le au Kalilaia, fafine talitane, o fafine, au Faresaio, o ē agasala, o Samaria, fafine ua oti a latou tane, o fitafita Roma, tagata mulilulua, o ē lē mamā i tulaga faalesauniga. I le toetoe lava o tala uma, o loo Ia aapa atu i se tasi e lē masani ona taliaina i faapotopotoga. (“O Keriso: O Le Malamalama e Susulu i le Pogisa,” Liahona Me 2019, 75.

A o e mafaufau i lou lava tulaga i le lafu a le Leoleo Mamoe Lelei, faitau le saunoaga lenei a Elder Robert D. Hales o le Korama a Aposetolo e Toasefululua pe matamata le vitiō “Is There a Place for Me?” (3:59) ma Elder D. Todd Christofferson o le Korama a Aposetolo e Toasefululua.

Ata
Elder Robert D. Hales

O i tatou uma o se vaega o le faalapotopotoga o le Au Paia, e taufai manaomia e le tasi le isi, ma o loo tatou taufai galulue agai i le sini e tasi. E mafai e soo se tasi o i tatou ona faaesea i tatou lava mai lenei aiga faaleuarota ona o o tatou eseesega. Peitai e lē tatau ona tapunia mai i tatou pe faaesea foi tatou lava mai avanoa ona o eseesega tatou te vaaia ia i tatou lava. Nai lo lena, ia tatou fetufaai ma isi a tatou meaalofa ma taleni ma aumaia ai le faamoemoe atoatoa lelei ia i latou, ma i le faia o lea mea o le a siitia ai o tatou lava agaga. (“Belonging to a Ward Family,” Ensign, Mar. 1996, 16)

Ata
aikona, tusi faamaumau

Tusi Faamaumau Ou Manatu