Fegaiga Fou 2023
25–31 Tesema. Faaaliga 15–22: “O Lē Manumalo E Maua e Ia Mea Uma”


“25–31 Tesema. Faaaliga 15–22: ‘O Lē Manumalo E Maua e Ia Mea Uma’” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Tagata Taitoatasi ma Aiga: Feagaiga Fou 2023 (2022)

“25–31 Tesema. Faaaliga 15–22,” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Tagata Taitoatasi ma Aiga: 2023

Ata
O Iesu Keriso o loo fa‘afeiloa‘i atu i tagata i Lona Afio Mai Faalua

O Le Nuu e Faavavau, saunia e Keith Larson

25–31 Tesema

Faaaliga 15–22

“O Le Manumalo e Maua e Ia Mea Uma”

O nisi taimi o le faafitauli aupito tele i le a‘oa‘oina o lo tatou talitonuga e faapea e le mana‘omia ona tatou a‘oa‘o—ua uma lava ona tatou iloa. A o e faitau i tusitusiga paia, ia nofouta i ni malamalama‘aga fou e finagalo le Alii e avatu ia te oe.

Tusi Faamaumau Ou Lagona Uuna‘i

E pei ona e manatua, o le tusi o Faaaliga e amata i le tautino mai e le Faaola o Ia lava “o le amataga ma le gata‘aga” (Faaaliga 1:8). E fetaui lelei lava, e faaumaina i upu talitutusa lava: “O a’u … o le amataga ma le gata‘aga” (Faaaliga 22:13). O le a la le uiga o lena mea? O le amataga ma le gata‘aga o le a? O le tusi o Faaaliga o loo molimau malosi mai o Iesu Keriso o le amataga ma le faaiuga o mea uma—o le vāvāo tele ma le lautele o le i ai ma le faaolataga o le tagata soifua. O Ia o “le Tamai Mamoe na fasia talu le faavaeina o le lalolagi” (Faaaliga 13:8). Ma o Ia o le Tupu o tupu o le ua aumaia se mutaaga i le amioleaga, faanoanoa, ma e oo i le oti lava ia ma tuuina mai “o le lagi fou ma se lalolagi fou” (Faaaliga 21:1).

Ae a’o lei oo mai lenei lagi fou ma le lalolagi fou, e tele ni mea e tatau ona tatou faatoilaloina: mala, taua, le taofiofia o le amioleaga—o ia mea uma o loo faamatala manino mai e le Faaaliga . Peitai, o loo i ai Iesu Keriso ma i tatou i le taimi foi o lenei vaega. O Ia o le “fetuao pupula” e susulu i le lagi pogisa o se folafolaga e le o toe mamao ae oo mai le ao (Faaaliga 22:16). Ma e le o mamao ae oo mai. O loo sau oIa . E tusa lava pe ua Ia valaaulia i tatou, “O mai ia te au” (Mataio 11:28), e sau foi o Ia ia i tatou. Ua Ia folafola mai, “Ou te vave oo mai.” Ma faatasi ai ma le faamoemoe ma le faatuatua na faamamaina i afi o faigata o aso e gata ai, tatou te tali atu, “O lea lava, le Alii e Iesu, ia e afio mai” (Faaaliga 22:20).

Ata
aikona o suesuega faaletagata lava ia

Manatu mo Suesuega Faaletagata Lava Ia o Tusitusiga Paia

Faaaliga 16–18; 21–22

Ua valaaulia au e le Alii ou te sola ese ma Papelonia ma mautofi ”i le aai paia.”

Ina ua mavae ona molimauina le faatafunaga ma le faigata o aso e gata ai, sa vaai Ioane i se aso i lumanai lea e mafai ona aoteleina i le folafolaga a le Alii “Faauta, ou te faia foi ia fou mea uma lava” (Faaaliga 21:5). O le tasi o auala ia malamalama ai i le uiga o lena mea, o le faatusatusa lava o le faamatalaga e Ioane o Papelonia, o le faailoga o le faalelalolagi ma le amioleaga (tagai Faaaliga 16–18), ma lana faamatalaga o le Ierusalema fou, o le faailoga o le mamalu selesitila i le afioaga o le Atua (tagai Faaaliga 21–22). O le siata lenei e ono fesoasoani ia te oe:

Papelonia

Ierusalema Fou

Papelonia

Faaaliga 16:3–6

Ierusalema Fou

Faaaliga 21:6; 22:1–2, 17

Papelonia

Faaaliga16:10; 18:23

Ierusalema Fou

Faaaliga 21:23–24; 22:5

Papelonia

Faaaliga 17:1–5

Ierusalema Fou

Faaaliga 21:2

Papelonia

Faaaliga 18:11, 15

Ierusalema Fou

Faaaliga 21:4

Papelonia

Faaaliga 18:12–14

Ierusalema Fou

Faaaliga 21:18–21; 22:1–2

O a ni isi eseesega o e vaaia?

Atonu foi e te mafaufau loloto i le uiga mo oe ia “o ese ia” mai Papelonia (Faaaliga 18: 4). O a ni mea e te maua i le Faaaliga 21–22 e musuia ai oe e fai o lea?

Ata
Iesu ma tagata i le malamalama i Lona aao taumatau ma tagata i le pouliuli i lona tauagavale

O Le Faamasinoga Mulimuli, saunia e John Scott

Faaaliga 20:12–15; 21:1–4

O le a faamasinoina fanau uma a le Atua mai le tusi o le ola.

Manatu faapea ua ofo atu se tusitala na te tusia se tusi e uiga i lou olaga. O a ni faamatalaga po o ni aafiaga o le a e manao ia aofia ai? Ana faapea sa e iloa o le a tusifaamaumauina foi au amioga i le lumanai, o le a se mea o le a ese ai lou faiga o lou olaga? Mafaufau i lenei mea a o e faitau i le Faaaliga 20:12–15. O le a se mea e te faamoemoe o le a tusia e uiga ia te oe i le tusi o le ola? E faapefea ona e faamatalaina le matafaioi a le Faaola i lau tusi o le ola? I lou manatu, aisea e taua ai le ta’ua “o le tusi o le ola a le Tamai Mamoe”? (Faaaliga 21:27).

Afai e le lagolelei ia te oe le manatu o le tu i luma o le Atua ina ia faamasinoina, mafaufau e faitau le Faaaliga 21:1–4. O le faatatau atu i nei fuaiupu, na saunoa mai ai Elder Dieter F. Uchtdorf:

“O le Aso o le Faamasinoga o le a avea ma se aso o le alofa mutimutivale ma le alofa—o se aso e faamaloloina ai loto nutimomoia, o le a suia ai loimata faanoanoa i loimata o le lotofaafetai, o le taimi o le a sa’o ai mea uma. Ioe, o le a i ai le faanoanoa matuitui ona o le agasala. Ioe, o le a tatou salamo e oo foi i le tiga ona o a tatou measese, lo tatou valea, ma lo tatou lotomaaa na mafua ai ona tatou misia ni avanoa mo se lumanai sili atu ona lelei.

“Ae ou te talitonu lava o le a le gata ina faamalieina i tatou i le faamasinoga a le Atua; ae o le a tatou maofa foi ma faagaeetia i Lona alofa tunoa le i’u, alofa mutimutivale, ma le alofa mo i tatou, o Lana fanau” (“E, Le Silisiliese Na’uā o le Fuafuaga a lo Tatou Atua!,” Liahona, Nov. 2016, 21).

E faapefea e nei upumoni ona aafia ai le ala e te vaai atu ai i le Faamasinoga Mulimuli? O le a se mea ua musuia oe e nei upumoni e sui i lou olaga?

Tagai foi i le Bible Dictionary, “Book of life.”

Faaaliga 22:18–19

Pe o le uiga o nei fuaiupu e le toe i ai lava ni tusitusiga paia faaopoopo e ese mai i le Tusi Paia?

Ua taua e nisi o tagata le Faaaliga 22:18–19 o se mafuaaga e teena ai le Tusi a Mamona ma isi tusitusiga paia i aso e gata ai. E mafai ona e maua se tali i lenei faalavelave i le savali a Elder Jeffrey R. Holland “O Au Upu … E Leai se Gataaga” (Liahona, Me 2008, 91-94).

Ata
aikona o suesuega faaleaiga

Manatu mo Suesuega Faaleaiga o Tusitusiga Paia ma Afiafi Faaleaiga

Faaaliga 15:2–4A o talanoaina e lou aiga ia nei fuaiupu, lea e faatatau i “le pese a Mose” ma “le pese a le Tamai Mamoe,” atonu e te faitau i le pese a Mose i le Esoto 15:1–19, faatasi ai ma isi pese o ta’ua i mau, e pei o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 84:98–102. Aisea e ono maua ai e i latou o e “le manumalo i le manufeai” (Faaaliga 15:2) le fia pepese i pese pei o nei? Atonu e mafai ona usu e lou aiga se viiga po o se pese vivii a tamaiti.

Faaaliga 19:7–9.Atonu foi tou te vaavaai i ni ata o se faaipoipoga mai lou talafaasolopito o aiga pe talanoa e uiga i se taimi na auai atu ai lou aiga i le fiafia o se faaipoipoga. Aisea ua avea ai se faaipoipoga ma se faatusatusaga lelei mo le feagaiga a le Alii ma Lana Ekalesia? (Tagai foi Mataio 22:1–14.)

Faaaliga 20:2–3.E faapefea ona fesoasoani le 1 Nifae 22:26 ia tatou malamalama i le uiga o le, mo Satani ia “fusifusia”?

Faaaliga 22:1–4.O le a le uiga o le i ai o le igoa o le Faaola “i [o tatou] muaulu? (Faaaliga 22:4; tagai foi Esoto 28:36–38; Mosaea 5:7–9; Alema 5:14; Moronae 4:3; Mataupu Faavae ma Feagaiga 109:22; David A. Bednar, “Honorably Hold a Name and a Standing,” Liahona, Me 2009, 97–100).

Mo nisi manatu mo le aoaoina atu o le fanau, tagai i le otootoga o lenei vaiaso i le Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo le Peraimeri.

Pese fautuaina: “Pe A Ia Toe Afio Mai,” Tusipese a Tamaiti, 46–47.

Faaleleia o Lo Tatou Aoao Atu

Tulitatao ia valaaulia e faatino. “A e tulitatao atu i se valaaulia e faatino, e te faaali atu i tagata aoao e te popole mo i latou ma pe faapefea e le talalelei ona faamanuia o latou olaga. E te tuu atu foi ia i latou ni avanoa e faasoa ai o latou aafiaga” (Aoao Atu i le Ala a le Alii,35).

Ata
O Iesu Keriso o loo tietie mai i se solofanua mai le lagi i Lona Afio Mai Faalua

O Keriso i ni ofu mumu o loo nofo i luga o se solofanua sinasina.