Sau, Mulimuli Mai ia te A’u
20–26 Ianuari. 1 Nifae 11–15: “Faaauupegaina i le Amiotonu ma le Mana o le Atua”


“20–26 Ianuari. 1 Nifae 11-15: ‘Faaauupegaina i le Amiotonu ma le Mana o le Atua,’” Sau, Mulimuli Mai ia te Au—Mo Tagata Taitoatasi ma Aiga: Tusi a Mamona 2020 (2020)

“20–26 Ianuari. 1 Nifae 11–15,” Sau, Mulimuli Mai ia te Au—Mo Tagata Taitoatasi ma Aiga: 2020

Ata
o tagata ua aai i le fua o le laau o le ola

Sili Ona Suamalie i lo Mea Uma, saunia e Miguel Angel González Romero

20–26 Ianuari

1 Nifae 11–15

“Faaauupegaina i le amiotonu ma le Mana o le Atua”

Pe o mafai ona e vaai ia te oe lava i le 1 Nifae 11-15? O a fuaitau e sili ona taua ia te oe ma lou aiga?

Tusifaamaumau Ou Lagona Uunai

Pe a i ai se galuega tele a le Atua mo Lana perofeta e fai, e tele foi ina Ia tuuina atu i lena perofeta se faaaliga tele e fesoasoani ai ia te ia ia malamalama i faamoemoega o le Atua mo Ana fanau. Sa vaai Mose i se faaaliga o “le lalolagi lenei, ma e o nonofo ai, ma le lagi foi” (Mose 1:36). Sa vaai le Aposetolo o Ioane i le talafaasolopito o le lalolagi ma le Afio Mai Faalua o le Faaola (tagai i le tusi o Faaaliga). Sa vaai Iosefa Samita i le Tama ma le Alo (tagai Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:17–18). Sa vaai Liae i se faaaliga na faatusa i le malaga e tatau ona tatou o ai agai atu i le Faaola ma Lona alofa.

E pei ona sa tusia i le 1 Nifae 11–14, sa vaai Nifae i le galuega a le Faaola, le lumanai o fanau a Liae i le nuu folafolaina, ma le taunuuga o le galuega a le Atua i aso e gata ia. Na fesoasoani lenei faaaliga e saunia ai Nifae mo le galuega sa faamalumalu mai i ona luma, ma e mafai foi ona fesoasoani e tapena ai oe—mo se galuega a le Atua mo oe e te faia i Lona malo. O loo e i ai faatasi “ma le au paia o le ekalesia a le Tamai Mamoe” na vaai i ai Nifae, “o e sa faataapeapeina i luga o le lalolagi atoa; ma sa faaauupegaina i latou i le amiotonu ma le mana o le Atua i le mamalu tele” (1 Nifae 14:14).

Ata
aikona o le suesuega faaletagata lava ia

Manatu mo Suesuega Faaletagata Lava Ia o Tusitusiga Paia

1 Nifae 11

Na auina mai e le Atua ia Iesu Keriso o se faaailoaga o Lona alofa.

Ina ia fesoasoani ia Nifae ia malamalama i le uiga o le laau na vaai i ai lona tama, sa faaali atu e se agelu ia te ia “le Alo o le Tama e Faavavau” (1 Nifae 11:21). O lena mea na taitai atu ai Nifae e faia se faaiuga faapea o le laau o le faatusa o le alofa o le Atua. Ae e lei uma lava le faaaliga. A o e faitau ma mafaufau loloto i le 1 Nifae 11, o le a se mea ua e maua e fesoasoani ai ia te oe e malamalama i le pogai ua avea ai Iesu Keriso ma faailoaga taualuga o le alofa o le Atua?

Ina ia aoao e uiga i isi faatusa o i le miti a Liae, tagai 1 Nifae 11:35–36; 12:16–18; ma le 15:21–30.

Tagai foi Ioane 3:16.

1 Nifae 12–13

Sa saunia e le Alii le ala mo le Toefuataiga.

O le a le ola lava Nifae e molimauina le tele o mea sa ia vaai i ai i lana faaaliga. Aisea e te manatu ai sa taua ia Nifae ona iloa nei mea? Aisea e taua ai mo oe le iloa o nei mea? Atonu e mafai ona e fai lenei fesili i taimi taitasi e te faitauina ai se mea na vaai i ai Nifae i lana faaaliga.

O nisi nei o mea na vaai i ai Nifae: o le lumanai o lona nuu (tagai mataupu 12), o le faa’ainaina o Amerika ma le Toilalo o Amerika (tagai mataupu 13:12–19), o le Liliuese Tele (tagai mataupu 13:20–29), ma le Toefuataiga o le Talalelei (tagai mataupu 13:32–42).

1 Nifae 13:1–9; 14:9–11

O le a le “ekalesia tele ma le inosia” na vaai i ai Nifae?

Sa faamalamalama mai e Peresitene Dallin H. Oaks e faapea “o le ekalesia tele ma le inosia” sa faamatalaina e Nifae e faatusa “i soo se filosofia po o se faalapotopotoga e tetee i le talitonuga i le Atua. Ma o le ‘faatagataotauaina’ lea e taumafai lenei ‘ekalesia’ e aumai i ai le au paia, o le a le tele foi se taofiofiga faaletino e pei o le faatagataotauaina i manatu sese” (“Laulaututu e Fai ma Molimau a le Atua,” Ensign, Mat. 2015, 32).

1 Nifae 13:12

O ai le tagata lea na vaai i ai Nifae sa “afio i luga” le Agaga e alu “atu i luga o vai e tele”?

Sa vaai Nifae faapea o le a musuia e le Agaga Paia ia Kulisitofa Kolumapasa e faia sana malaga lauiloa i le atu Amerika. I le aso 14 Mati, 1493, sa tusia ai e Kolumapasa e uiga i lea malaga: “O nei taunuuga ofoofogia ia aua lava nei faapea na ou ausia e a’u lava ia … ; aua e le mafai ona malamalama le mafaufau o le tagata e aunoa ma se fesoasoani, o le Agaga lava o le Atua sa tuuina mai i faamoemoega o le tagata soifua, aua ua masani le Atua ona faafofoga i tatalo a Ana auauna o e alolofa i Ana mataupu e oo lava i le faatinoga o mea e iloa gofie e le mafai” (The Annals of America [Encyclopedia Britannica, Inc., 1976], 1:5).

1 Nifae 13:20–42

Ua toefuatai mai e tusitusiga paia o aso e gata ai o “mea manino ma le taua.”

Sa vaai Nifae i le faaaliga e faapea o le Tusi Paia—lea sa ia faamatalaina o “se talafaamaumau o tagata Iutaia”—o le a “tele mea manino ma le pele o le a aveesea mai [ai]” (1 Nifae 13:23, 28). Peitai, sa ia vaai foi o le a toefuatai mai e le Atua nei mea e ala i “isi tusi”—o le Tusi a Mamona ma isi tusitusiga paia o aso e gata ai (tagai 1 Nifae 13:39–40). O a nisi o auala o upumoni taua ua fesoasoani le Tusi a Mamona tatou te malamalama atili ai? Ua faapefea ona ese mai lou olaga ona o nei mea manino ma le taua ua toefuatai mai?

Ata
kopi o le Tusi a Mamona i gagana eseese.

Ua toefuatai mai e le Tusi a Mamona ia upumoni na leiloloa i le taimi o le Liliu Ese.

Tagai foi “O Upumoni Faigofie ma le Taua,” Ensign, Mat. 2008, 68–73; Russell M. Nelson, “O Le Tusi a Mamona: Faamata e Faape’i Lou Olaga e aunoa ma Ia ?Ensign po o le Liahona, Nov. 2017, 60–63.

1 Nifae 15:1–11

O le a tali mai le Alii ia te au pe afai ou te ole atu i le faatuatua ma se loto e agavaivai.

Pe na e lagonaina ea e pei e te le o mauaina se faaaliga patino—faapea sa lei talanoa atu le Atua ia te oe? O le a se fautuaga na tuuina atu e Nifae i ona uso ina ua latou lagona faapena? E mafai faapefea ona e faaaogaina ia fautuaga a Nifae i lou olaga, ma e mafai faapefea ona e faaaogaina lenei fautuaga e fesoasoani ai i isi?

Tagai foi Iakopo 4:8; Alema 5:46; 26:21–22.

Ata
aikona o le suesuega faaleaiga

Manatu mo Suesuega Faaleaiga o Tusitusiga Paia ma Afiafi Faaleaiga

A o e faitauina ma lou aiga ia tusitusiga paia, e mafai e le Agaga ona fesoasoani ia te oe ia iloa po o a mataupu faavae e faamamafa ma talanoaina ina ia taulimaina ai manaoga o lou aiga. O ni nai manatu nei.

1 Nifae 11–14

A o faitauina e lou aiga nei mataupu, taofi i nisi taimi ae fai fesili e pei o nei: O le a le mea na vaai i ai Nifae i lana faaaliga na ono fiafia ai o ia? Mata o le a se mea na faanoanoa ai o ia? Aisea?

1 Nifae 13:20–42

Ina ia fesoasoani i tagata o le aiga ia malamalama i le taua o upumoni manino ma le taua o i le Tusi a Mamona, faatusatusa se savali e manino ona tusia i se savali ua faafefiloi. Mata aisea e manao ai le Tama Faalelagi i Ana upumoni ia aoao atu ma le manino? E mafai ona tuuina mai molimau a tagata o le aiga i nisi o upumoni “manino ma le taua” ua latou aoaoina mai le Tusi a Mamona.

1 Nifae 14:12–15

Aisea ua “faaauupegaina ai i tatou i le amiotonu ma le mana o le Atua” pe a tatou ola faamaoni ia tatou feagaiga ma le Atua?

1 Nifae 15:8–11

O a ni aafiaga e mafai e lou aiga ona faasoa mai ina ua latou “fesili atu i le Alii”? O le a se mea ua tatou aoao mai le faataitaiga a Nifae?

Mo nisi manatu mo le aoaoina o fanau, tagai i le otootoga o le vaiaso lenei i le Sau, Mulimuli Mai ia te Au—Mo le Peraimeri.

Faaleleia o Suesuega Faaletagata Lava Ia

Faaaoga fesoasoaniga mo suesuega. O vaefaamatalaga, o le Taiala mo Autu, ma isi fesoasoaniga mo suesuega e maua mai ai malamalamaaga i tusitusiga paia. Mo se faataitaiga, o a mea e fesoasoani ia vaefaamatalaga ia te oe e te malamalama i ai e uiga i le 1 Nifae 14:20–21?

Ata
O le faaaliga ia Nifae o Maria ma le pepe o Iesu

Faaaliga ia Nifae o Maria, saunia e James Johnson