Sau, Mulimuli Mai ia te A’u
27 Ianuari–2 Fepuari. 1 Nifae 16–22: “O Le A Ou Saunia le Ala i o Outou Luma”


“27 Ianuari–2 Fepuari. 1 Nifae 16–22: ‘O Le A Ou Saunia le Ala i o Outou Luma,’” Sau, Mulimuli Mai ia te Au—Mo Tagata Taitoatasi ma Aiga: Tusi a Mamona 2020 (2020)

“27 Ianuari–2 Fepuari. 1 Nifae 16-22,” Sau, Mulimuli Mai ia te Au—Mo Tagata Taitoatasi ma Aiga: 2020

Ata
O Liae o loo tilotilo atu i le Liahona

O Liae ma le Liahona, saunia e Joseph Brickey

27 Ianuari–2 Fepuari

1 Nifae 16–22

“O Le A Ou Saunia le Ala i o Outou Luma”

A o e suesueina le 1 Nifae 16–22, vaavaai mo fuaitau e uunaia ai oe. O nisi tagata e fia mananao e maka ia fuaiupu ia latou tusitusiga paia, o isi e tusitusi ni tusigamanatu i autafa o mau. Mafaufau pe o le a faapefea ona e tusifaamaumauina uunaiga e te maua.

Tusifaamaumau Ou Lagona Uunai

A o faimalaga le aiga o Liae agai atu i le nuu folafolaina, sa tuu atu e le Alii ia i latou le folafolaga lenei: “O le a Ou saunia le ala i o outou luma, pe afai tou te tausia a’u poloaiga” (1 Nifae 17:13) E manino lava o lena poloaiga e le faapea o le a faigofie—sa feeseeseai lava tagata o le aiga, sa gau ‘aufana, sa tauivi tagata ma feoti, ae sa tatau lava ona latou fauina se vaa mai mea e lei gaosiina. Peitai, ina ua fetaiai le aiga ma puapuaga po o galuega sa foliga mai e matua le mafai lava, sa faailoa aloaia e Nifae e le o mamao lava le Alii. Sa ia iloa o le Atua “e tausia [e faamaoni], ma faamalolosi i latou, ma fai ala e mafai ai ona latou faataunuuina o le mea ua ia poloaiina ai i latou” (1 Nifae 17:3). Afai e te taumanatunatu pe aisea e tutupu ai mea e leaga i tagata lelei e pei o Nifae ma lona aiga, e mafai ona e mauaina se malamalamaaga i nei mataupu. Ae atonu e sili atu ona taua, o le a e vaai i mea e fai e tagata lelei pe a tutupu mea leaga.

Ata
aikona o le suesuega faaletagata lava ia

Manatu mo Suesuega Faaletagata Lava Ia o Tusitusiga Paia

1 Nifae 16–18

Pe a ou tausia poloaiga, o le a fesoasoani le Atua ia te au e fetaiai ma luitau.

Mataupu 16–18 of 1 Nifae o loo faamatala ai ni luitau na feagai ma le aiga o Nifae, e aofia ai le taulimaina o se aufana ua gau (tagai 1 Nifae 16:17–32), o le maliu o Isamaeli (tagai 1 Nifae 16:34–39), fauina o se vaa (tagai 1 Nifae 17:7–16; 18:1–4), ma le feeseeseai o le aiga (tagai 1 Nifae 18:9–22). E faapefea ona ese ia tali a Nifae i nei luitau mai tali a nisi o tagata o lona aiga? O a ni taunuuga o nei tali?

E ono fesoasoani le tusifaamaumau o mea e te maua i se siata ma ulutala faapenei: ”Luitau,” “Tali a Nifae,” “Tali a Isi,” ma “Taunuuga.” Aisea e te manatu ai sa mafai e Nifae ona tumau lona faamaoni a’ia’i ae lei tumau isi? Toe manatunatu pe mafai faapefea e le faataitaiga a Nifae ma lona aiga ona fesoasoani ia te oe ma ou luitau.

Tagai foi i vitio e fesootai i ai i le aofaiga o Vitio o le Tusi a Mamona i luga o le ChurchofJesusChrist.org po o le Gospel Library app.

1 Nifae 16:10–16, 23–31; 18:11–22

E taiala au e le Alii e ala i mea laiti ma le faigofie.

Ina ua taitai e le Atua le aiga o Liae i le vao, Na te lei tuuina atu ia i latou se fuafuaga auiliili o le malaga i le nuu folafolaina. Ae na Ia tuu atu ia Liae le Liahona e taialaina lona aiga i aso taitasi agai i lo latou taunuuga. O le a le mea na tuuina atu e le Tama Faalelagi ia te oe e taiala ai ma faatonutonu oe? O le a sou manatu o le a le uiga o le “faataunuu mea tetele i ala faatauvaa”? (1 Nifae 16:29).

A o e faitauina le 1 Nifae 16:10–16, 23–31 ma le 18:11–22, mafaufau e fai se lisi o mataupu faavae e faapupula mai ai le ala e taiala ai e le Atua Ana fanau (mo se faataitaiga, 1 Nifae 16:10 ). O a ni aafiaga na e maua i nei mataupu faavae?

Tagai foi Alema 37:7, 38–47; Mataupu Faavae ma Feagaiga 64:33–34.

Ata
Liae o loo faaaogaina le Liahona

(Afai Ua Saunia Outou, o le a Outou Le Matata’u ai Lava, saunia e Clark Kelley Price.

1 Nifae 19:23–24; 20–22

E mafai ona ou “faatatauina tusitusiga paia uma” mo au lava ia.

Na tusi atu Isaia i le fanauga uma a Isaraelu, ma sa vaai Nifae na aofia patino ai foi lona lava aiga—ma e aofia ai foi ma oe (tagai 1 Nifae 19:23–24). E tusa ai ma upu a Isaia na sii mai e Nifae, na saunoa ai Peresitene Henry B. Eyring, “Ua ou faitauina upu a Isaia … ma faapea ai na piki e NIfae ni vaega o le Isaia faapea, e aunoa ma se popole i le ata faatusa, e mafai ona ou aveina sa’o i lo’u loto e faapei o loo fetalai le Alii ia te au” (“The Book of Mormon Will Change Your Life,” Ensign, Feb. 2004, 10).

A o mafaufau i upu a Peresitene Eyring, manatu i fesili e pei o nei a o e faitauina ia mataupu 20--22:

1 Nifae 20:1–9.O a fasifuaitau i nei fuaiupu o faamatala ai le fanauga a Isaraelu? O faapefea ona faamatala mai ai Lamana ma Lemuelu? O a ni lapataiga ma faaaogaaga ua e maua ai mo oe lava?

1 Nifae 20:17–22.Na faapefea ona taitai e le Alii le fanauga a Isaraelu? Na faapefea ona Ia taitaia le aiga o Liae? O faapefea ona Ia taialaina oe?

O a nisi mea ua e maua i le 1 Nifae 20–22 e te lagonaina ai e faapei o loo fetalai atu le Alii ia te oe? O faapefea i le faamatalaga a Nifae i le mataupu 22 ona fesoasoani ia te oe e malamalama ai i valoaga a Isaia?

1 Nifae 21

O ai le aiga o Isaraelu ma Nuuese?

O le aiga o Isaraelu o e na tupuga mai i le perofeta o le Feagaiga Tuai o Iakopo, o e sa avatu i ai le igoa o Isaraelu e le Alii (tagai Kenese 32:28; 35:10; tagai foi Bible Dictionary, “Israel”). Na osia e le Alii ni feagaiga patino ma Isaraelu, ma sa avea e tupuga mai ia te ia o le nuu o le feagaiga a le Atua. Peitai, i tupulaga mulimuli ane, e toatele i latou sa liliuese mai le Alii ma sa iu ai ina faataapeapeina i le lalolagi atoa.

O le faaupuga Nuuese i nei fuaitau e faasino i tagata e lei maua le talalelei (tagai Bible Dictionary, “Gentile”). Na aoao mai e Isaia e faapea i aso e gata ai o le a aveina atu i Nuuese le talalelei ma avea ai ma meafaigaluega i le aoaoina atu ma faapotopoto le aiga o Isaraelu (tagai 1 Nifae 21:22; 22:8–12; tagai foi Isaia 60; 66:18–20).

Ata
aikona o le suesuega faaleaiga

Manatu mo Suesuega Faaleaiga o Tusitusiga Paia ma Afiafi Faaleaiga

A o e faitauina ma lou aiga ia tusitusiga paia, e mafai e le Agaga ona fesoasoani ia te oe ia iloa po o a mataupu faavae e faamamafa ma talanoaina ina ia taulimaina ai manaoga o lou aiga. O ni nai manatu nei.

1 Nifae 17:1–6, 17–22

Atonu e mafai ona faatusatusa e lou aiga le eseesega o le tala a Nifae i le malaga i le vao (tagai 1 Nifae 17:1–6) ma le tala a ona uso (tagai 1 Nifae 17:17–22). Aisea e te manatu ai e matua eseese lava la latou vaai i mea na tutupu? O a mea e mafai ona tatou aoaoina mai ia Nifae e uiga i le i ai o sana vaaiga ma le faamaoni?

1 Nifae 17:17–22; 18:9–16

O a taunuuga o le lotoleaga, finauga, ma le faitio i se aiga? E mafai faapefea ona tatou foia nei faafitauli?

1 Nifae 19:22–24

Na faatatau e Nifae tusitusiga paia i lona aiga “ina ia aoga e aoaoina ai i [latou]” (1 Nifae 19:23). E tele tala i le 1 Nifae 16–18 e mafai e lou aiga ona faatatau ia te outou lava. Atonu e mafai ona outou faatinoina se tasi o nei tala ma talanoaina pe faapefea ona aoga i lou aiga.

1 Nifae 21:14–16

E mafai faapefea e le savali o nei fuaiupu ona fesoasoani i se tasi o lagona ua faagaloina?

Mo nisi manatu mo le aoaoina o fanau, tagai i le otootoga o le vaiaso lenei i le Sau, Mulimuli Mai ia te Au—Mo le Peraimeri.

Faaleleia o Suesuega Faaletagata Lava Ia

Ole atu i le Alii mo le fesoasoani. Na tuuina mai tusitusiga paia e ala i faaaliga, ma e tatou te manaomia faaaliga e malamalama moni ai i ai. Na folafola mai e le Alii, “afai … tou te ole mai ia te au i le faatuatua, e … moni o le a faailoa mai nei mea ia te outou” (1 Nifae 15:11).

Ata
O Nifae ma lona aiga i luga o le vaa

Sa Latou Matua Agaleagaina Au, saunia e Walter Rane