Seminare
Iloilo Lou Aoaoina 9: Mamona 7–Eteru 15


“Iloilo Lou Aoaoina 9: Mamona 7–Eteru 15,” Tusi Lesona a le Faiaoga o le Tusi a Mamona (2024)

“Iloilo Lou Aoaoina 9,” Tusi Lesona a le Faiaoga o le Tusi a Mamona

Iloilo Lou Aoaoina 9

Mamona 7Eteru 15

Ata
alii talavou o loo faalagolago i se laau

O le manatunatu i ai ma le iloiloina o lou aoaoina faaleagaga e mafai ona fesoasoani ia te oe e faalatalata atili atu ai i le Faaola. O lenei lesona e mafai ona fesoasoani ia te oe e manatua ai ma iloilo pe na faapefea ona fesoasoani ou aafiaga i le Mamona 7Eteru 15 e te tuputupu a’e ai faaleagaga.

Fesoasoani i tamaiti aoga e faaaoga le iloiloga faaletagata lava ia e o mai ai ia Keriso. O iloiloga masani ma faifaipea e mafai ona fesoasoani i tamaiti aoga e vaai ai i le ala ua avea atili ai i latou e faapei o le Faaola. Valaaulia tamaiti aoga e mafaufau ma le agaga tatalo i mea ua latou iloa ma lagona e uiga ia Iesu Keriso. Uunaia i latou e iloilo ma le faamaoni lo latou alualu i luma ma mafaufau i suiga e mafai ona latou faia a o latou taumafai e ola i Lana talalelei.

Sauniuniga a le tamaitiiti aoga: Valaaulia tamaiti aoga e iloilo mea na latou aoaoina e ala i le faaumaina o le faamatalaga lenei: ‟O le lesona e tasi mai le Mamona 7Eteru 15 ou te manao e faasoa atu i se uo o le …”

Gaoioiga e Ono Mafai Ona Aoao Ai

I lenei lesona o le a maua ai e tamaiti aoga ni avanoa e faamatala ai le taua o le Tusi a Mamona i le Toefuataiga o le talalelei ma manatunatu ai i a latou taumafaiga e faatino le faatuatua ia Iesu Keriso. O le suesuega a lau vasega o le Mamona 7Eteru 15 atonu na faamamafaina ai upumoni e ese mai i upumoni o loo i gaoioiga nei. Afai o lea, e mafai ona e fetuuna’ia gaoioiga e faaaofia ai na upumoni.

Li’o o laau

O lenei vaega o le lesona ua faamoemoe e saunia ai tamaiti aoga e faamalamalama mai nisi o mea sa latou aoaoina ma iloilo ia sini atonu na latou setiina i le taimi o la latou suesuega o le Mamona 7Eteru 15. Atonu o se taimi lelei lea e valaaulia ai tamaiti aoga e faasoa mai a latou tali mai le gaoioiga sauniuni.

Faaali atu se ata o li’o o laau ma fai atu i tamaiti aoga e faasoa mai mea e mafai ona tatou aoaoina e uiga i se laau e ala i le suesueina o ona li’o.

Ata
ponati laau ma ni li’o o laau

Sa aoao mai Peresitene Dieter F. Uchtdorf, o lē sa avea ma uso o le Au Peresitene Sili:

E maoa’e le tele o mea e mafai ona tatou iloa e uiga i le olaga i le suesueina o le natura. Mo se faataitaiga, e mafai e saienitisi ona vaai i li’o o laau ma faia ai ni taumatematega poto e uiga i le tau ma tulaga na ola ae ai laau i le faitau selau ma le faitau afe o tausaga ua mavae. O se tasi o mea tatou te aoaoina mai le suesueina o le ola a’e o laau o le, i le taimi o vaitau pe a manaia tulaga o le tau, e ola lelei laau i le vave e masani ai. Peitai, i vaitau e faalēlelei tele ai tulaga o le tau, e tuai teisi le ola o laau ae tuuto atu lo latou malosi i elemene taua e manaomia e ola ai. (Dieter F. Uchtdorf, “E Uiga i Mea e Sili Ona Taua,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2010, 19)

E pei o laau, e i ai a tatou vaitau o le tuputupu a’e ma taimi atonu tatou te lagona ai e pei o loo na ona tatou taumafai lava e ola. E tofu maua e i tatou taitoatasi le tuputupu a’e i auala eseese ma i tulaga eseese. Mafaufau i taimi i lou olaga atonu na e oo ai i le tuputupu a’e faaleagaga.

  • O a nisi o tulaga na fesoasoani ia te oe e tuputupu a’e ai faaleagaga? O le a le ituaiga o tuputupu a’e na e oo i ai?

  • O a nisi o auala e mafai ai ona tatou iloiloina faavaitaimi lo tatou tuputupu a’e faaleagaga?

I lenei lesona, o le a e maua ai le avanoa e faamalamalama atu ai nisi o mea sa e aoaoina ma iloilo ai sini atonu na e setiina a o suesueina le Mamona 7Eteru 15.

Faamatala le taua o le Tusi a Mamona

I le vaega lenei o le lesona, o le a valaaulia ai tamaiti aoga e faamalamalama atu le taua o le Tusi a Mamona i le Toefuataiga o le talalelei. E mafai ona latou utuvai mai mea sa latou suesueina i le Mamona 8. Afai e manaomia, e mafai ona e faalauteleina le gaoioiga e faaaofia ai le matafaioi a le Tusi a Mamona i le fesoasoani e faapotopoto Isaraelu, ma utuvai mai i le 3 Nifae 21.

Atonu e te manao e tuu tamaiti aoga i ni soa, e pei o faifeautalai. O se tasi o auala e faia ai lenei mea o le tusi lea o nofoaga eseese po o atunuu mo se tofiga o le misiona i luga o ni fasipepa. Tusi tofiga taitasi o le misiona i ni fasipepa eseese se lua. Ona tufa atu lea o pepa i le vasega. E mafai e tamaiti aoga ona maua a latou soa e ala i le sailia o le tagata e tutusa o latou tofiga i le misiona.

Manatu faapea o oe o se faifeautalai o loo faamatalaina le taua o le Tusi a Mamona i le Toefuataiga o le talalelei. O le a e tuuina atu se kopi o le Tusi a Mamona i se tasi e faitau.

Saunia mea o le a e fai atu e faaaoga ai se fuaitau se tasi pe sili atu i le Mamona 8. E mafai foi ona e faaaogaina le itulau autu o le Tusi a Mamona. Vaavaai mo avanoa e faamatala ai pe faapefea ona fesoasoani le Tusi a Mamona ia i tatou ia talitonu ia Iesu Keriso.

Fealua’i solo i le potuaoga, fesoasoani i soa pe a manaomia. Afai e manaomia e tamaiti aoga se fesoasoani i le faailoaina o fuaitau o mau, e mafai ona e faasino atu i latou i le Mamona 8:14–16, 25–26, 34–35. Afai e manaomia, faamanatu atu ia i latou o le fuaiupu 16 ma le 25 e faasino ia Iosefa Samita.

A uma ua lava se taimi, valaaulia soa e faatino le tulaga ma se isi soa. Pe a lava le taimi, e mafai e soa ona faataitai le toe faamalamalama atu i se isi soa.

Manatunatu i fuafuaga e faatino ai le faatuatua ia Iesu Keriso

O lenei vaega o le lesona e mafai ona fesoasoani i tamaiti aoga e tomanatu ai i a latou taumafaiga e faatino le faatuatua ia Iesu Keriso. E mafai e tamaiti aoga ona faatusatusa le faatinoina o le faatuatua ia Iesu Keriso i le taoina o le falaoa.

Afai e mafai, aumai se apa palu ma mea e faaaoga e fai ai se pāpā falaoa. E mafai foi ona e aumaia se pāpā falaoa e faasoa atu i tamaiti aoga. Valaaulia tamaiti aoga e faamatala faapuupuu mai le faagasologa o le faiga o le falaoa e ala i le faia o fesili e pei o nei:

Ata
falaoa
  • O a nisi o mea e manaomia i se pāpā falaoa?

  • E le gata i le tuufaatasia o mea e manaomia, o le a se isi mea e tatau ona e faia e fai ai le falaoa?

O mea e faaaoga i se pāpā falaoa e mafai ona aofia ai falaoamata, fefete, masima, ma vai. Atonu foi e te manaomia se taimi e faafefete ai le falaoa, ma e manaomia ona tao.

O le taoina o le falaoa e mafai ona faatusatusa i le faatinoina o le faatuatua ia Iesu Keriso. O taunuuga, molimau, po o le vavega o loo e sailia e pei lava o le pāpā falaoa ua vela. O au taumafaiga e faatino le faatuatua ia Iesu Keriso e mafai ona faatusatusa i mea e manaomia, taimi e faafefete ai, ma le taoina o le falaoa. I lesona talu ai nei, sa e suesueina ai tala o tagata taitoatasi o e sa faatinoina le faatuatua ia Iesu Keriso (tagai i le Eteru 3:1–16; 12:6–22). Sa outou suesueina foi upu a perofeta o loo valaauliaina oe e faaaoga le faatuatua i le Alii ma saili vavega (tagai i le Mamona 9:15–27; Eteru 12:6–9).

E mafai ona sili atu lou faatusatusaina o le faatinoina o le faatuatua i le faiga o le falaoa e ala i le talanoaina o nisi o mea nei: o le faatalitali i le Alii e pei lava o le taimi e faafefete ai (tagai i le Isaia 40:31), o le tausia o a tatou feagaiga e pei o le masima (tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 101:39), ma o le mana o le Faaola e pei lava o le vai (tagai i le Ioane 4:14).

Faitau le Mamona 9:19–21; Eteru 3:9; 12:6–9 e fesoasoani ia te oe e manatua ai mea sa e suesueina e uiga i le faatuatua ia Iesu Keriso ma fuafuaga atonu na e faia.

Valaaulia tamaiti aoga e mafaufau e uiga i taunuuga, molimau, po o vavega latou te sailia a o latou taliina fesili nei. Atonu e te manao e faaali atu fesili ma valaaulia tamaiti aoga e tali i totonu o a latou api faamaumau mo suesuega.

  • O le a se mea ua e faia e faatino ai le faatuatua ia Iesu Keriso?

  • Afai o le faatinoina o le faatuatua ia Iesu Keriso e pei o le taoina o le falaoa, o le a le vaega o le faagasologa o loo e i ai i le taimi nei? O e faapotopotoina pea po o palu faatasi mea e faaaoga [i le faiga o le falaoa]? O e faatalitali mo le falaoa ina ia fefete? Ua tao le falaoa? Pe ua uma ona e ’aia le falaoa? Faamatala pe aisea.

  • O a nisi o luitau na e oo i ai pe o manaomia pea ona faatoilaloina? O le a se mea na fesoasoani pe e mafai ona fesoasoani ia te oe e faatoilalo ai?

  • O le a sou lagona e pei ua faamanuiaina oe mo taumafaiga ua e faia e faatino ai le faatuatua ia Iesu Keriso?

Valaaulia tamaiti aoga e mananao e faasoa mai o latou aafiaga i le faatinoina o le faatuatua ia Iesu Keriso ma le aafiaga na i ai i o latou olaga. Mafaufau e faasoa atu lau molimau i le ala ua faamanuiaina ai oe e ala i le faatinoina o le faatuatua ia Iesu Keriso.