Seminare
Eteru 12:28–41: O Iesu Keriso: ‟O Le Puna o le Amiotonu Uma”


‟Eteru 12:28–41: O Iesu Keriso: ‘O Le Puna o le Amiotonu Uma,’” Tusi Lesona a le Faiaoga o le Tusi a Mamona (2024)

“Eteru 12:28-41,” Tusi Lesona a le Faiaoga o le Tusi a Mamona

Eteru 12:28-41

Iesu Keriso: ‟O Le Puna o le Amiotonu Uma”

Ata
o se atavali o Keriso

E faalagolago i mea tatou te sailia, e mafai ona tatou maua le tele o le lelei po o le tele o le leaga i le lalolagi. Ina ua uma ona iloa le faatafunaga o Sa Iaretō ma molimauina le faatafunaga o Sa Nifae, sa aioi atu Moronae i lana aufaitau uma e saili Iesu Keriso ma faamanuiaga ua Ia ofoina mai. O lenei lesona e mafai ona fesoasoani ia te oe e lagona ai se naunautaiga sili atu e saili Iesu Keriso i lou lava olaga.

Fesoasoani i tamaiti aoga ia iloa faamanuiaga a le Alii i o latou olaga. E faaopoopo atu i le aoaoina atu o mea moni e uiga ia Iesu Keriso, tuu atu i tamaiti aoga ni avanoa e toe manatunatu ai i Lona alofa, mana, ma le alofa mutimutivale. Fautuaina i latou e manatua aafiaga na latou lagonaina ai le mana o le Faaola ma le alofa mutimutivale ua faasafua atu ia i latou po o i latou latou te alolofa i ai. O le faia o lenei mea e mafai ona fesoasoani ai i tagata aoao e o mai atoatoa ai ia Iesu Keriso.

Sauniuniga a le tamaitiiti aoga: Mafaufau e tuu atu i tamaiti aoga se kopi o le aafiaga a Elder Melvin J. Ballard o loo aofia ai i lenei lesona. Valaaulia i latou e o mai saunia e faasoa mai mea na latou aoaoina ma lagonaina e uiga ia Iesu Keriso e ala i le faitauina o le aafiaga a Elder Ballard.

Gaoioiga e Ono Mafai Ona Aoao Ai

Puna

Mafaufau e faaali atu le faauigaga ma le ata lenei.

O se puna ua faauigaina ‟o le puna lea e sau ai pe tuuina mai ai se mea”—mo se faataitaiga, ‟o se vaipuna e puna mai le eleele” (Merriam-Webster.com Dictionary, ‟fountain”).

Ata
O se puna o le vai
  • Afai na e mauaina se punavai faavavega na tuuina mai ai se tafe faifaipea o soo se mea na e filifilia, o le a se mea e te manao e na te tuuina mai?

Tusi se ata faatopetope o se puna e maua ai mea sa e filifilia, ma faamatala faapuupuu mai pe aisea o le a e manao ai i lena mea.

Fuafua e valaaulia ni nai tamaiti aoga e faasoa puupuu mai a latou ata.

Faitau le Eteru 12:28, ma vaavaai mo le puna na faatatau i ai le Alii ina ua uma ona aoao atu Moronae e uiga i Lona gafatia e liuaina o tatou vaivaiga ia avea ma malosiaga.

  • O le a le puna na faatatau i ai le Alii?

  • O le a se mea o aoao mai e lenei fuaiupu e uiga i le ala tatou te o mai ai ia Keriso?

O le upumoni e tasi o loo aoao mai e lenei fuaiupu o le faatuatua, faamoemoe, ma le alofa mama e aumaia ai i tatou ia Iesu Keriso, o le Puna o le Amiotonu Uma.

  • Aisea ua avea ai ‟le Puna o le Amiotonu Uma” o se faalagiga lelei mo Iesu Keriso?

  • O le a sou manatuo le a se mea e te lagona e sau mai ia te Ia i taimi uma?

  • O le a sou manatu e faapefea e le atiina a’e o le faatuatua, faamoemoe, ma le alofa mama ona aumaia i tatou ia Iesu?

Mo le gaoioiga fautuaina lenei, mafaufau e tuu tamaiti aoga i ni vaega taitoatolu. Valaaulia tagata taitasi e mafaufau ma faasoa atu se faataitaiga se tasi i la latou vaega.

Lisi nisi o faataitaiga e faapupula mai ai pe faapefea ona avea le Faaola ma Puna o le Amiotonu Uma. O nei faataitaiga e mafai ona aumai mai tusitusiga paia, mai lou olaga, pe mai olaga o tagata e te iloa. Afai e te manaomia se fesoasoani e mafaufau ai i se faataitaiga, e mafai ona e faitau i le tala i le Faaola o i le Mareko 2:1–12 pe matamata i le “Jesus Forgives Sins and Heals a Man Stricken with Palsy” (2:57).

Mafaufau loloto pe mafai faapefea e nei faataitaiga ona aafia ai ou lagona ia Iesu Keriso. Mafaufau i lou manao i le taimi nei e sau ia Iesu Keriso ma taumamafa i le amiotonu lea e sau mai ia te Ia. Pe o malosi ea lou manao e pei ona e manao i ai? Aisea pe aisea foi e leai ai?

A o faaauau pea ona e suesue, saili upumoni e uiga ia Iesu Keriso ia e mafai ona uunaia lelei ai lou manao ma le tomai e sau ai ia te Ia ma tofo i le amiotonu ua Ia ofoina mai.

Meaalofa e tafe mai ia Keriso

Faitau le Eteru 12:29–37, ma vaavaai mo faamanuiaga ua ofoina mai e Iesu Keriso ia i latou o e o atu ia te Ia ma le faatuatua, faamoemoe, ma le alofa mama.

  • O a faamanuiaga na fai mai Moronae e sau mai le sailia o Iesu?

  • O le fea o nei faamanuiaga ua e oo i ai po o isi foi a o e saili atu i le Faaola?

  • O le fea o nei faamanuiaga e sili ona e tulimatai atu i ai i le mauaina i le lumanai? Aisea?

Saili Iesu

I le faaiuga o le Eteru 12, na faasoa mai ai e Moronae se aafiaga paia sa ia maua. Faitau le fuaiupu 39, ma taumafai e vaai faalemafaufau pe na faape’i lena aafiaga mo Moronae.

Faitau ma mafaufau e faailoga le valaaulia a Moronae i le fuaiupu 41.

  • Ina ua mavae le aafiaga na ia faamatalaina i le fuaiupu 39, aisea e te manatu ai o le a ofoina mai e Moronae lenei valaaulia ia i tatou?

E pei o Moronae, na maua e Elder Melvin J. Ballard (1873–1939) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua se aafiaga paia ma le Faaola. Faitau lana faamatalaga o lenei aafiaga, ma toe taumafai e vaai faalemafaufau pe na faape’i.

Ata
Elder Melvin J. Ballard

Sa oo ina ou i ai i se tasi afiafi i miti o le po i lena fale paia, le malumalu. Ina ua mavae se vaitau o le tatalo ma le olioli sa faailoa mai ia te a’u e tatau ona ou maua le avanoa e ulu atu ai i se tasi o na potu, e feiloai ma se peresona mamalu, ma, a’o ou ulu atu i le faitotoa, sa ou vaaia, ao nofo i luga o se tulaga maualuga, le tagata aupito sili ona mamalu ua vaai i ai o’u mata pe ua ou vaaia o loo i lalolagi uma e faavavau.

A o ou latalata atu e faailoa atu a’u, sa Ia tu a’e ma laa mai ia te a’u ma aao faaloaloa mai, ma sa ata’ata o Ia a o Ia ta’u lemu mai lo’u igoa. Afai ou te ola seia miliona o’u tausaga o le a le galo lava ia te a’u lena ata’ata. Sa Ia ave a’u i Ona aao ma sogi mai ia te a’u, opo atu a’u i Lona fatafata, ma faamanuia a’u, seia oo ina foliga mai ua liusuavai atu le su o o’u ivi! Ina ua uma, sa ou faapa’u i Ona aao, ma, a o ou mulumuluina ona aao i o’u loimata ma sogi, sa ou vaaia tulaga o fao i aao o le Togiola o le lalolagi. O le lagona sa i ai ia te a’u i le afioaga o Ia o lē ua i ai mea uma i Ona aao, ia maua Lona alofa, Lona mutimuti alofa, ma Lona faamanuiaga sa faapena, afai e mafai ona ou maua lena mea ae na o se muai taula’i mai, o le a ou tuuina atu mea uma ua ia te a’u, mea uma ou te faamoemoe i ai, ia lagona mea sa ou lagonaina i lena taimi!

… Ou te le o vaai nei ia Iesu i luga o le satauro. Ou te le o vaai atu i Lona muaulu ua tuia i mea matuitui po o Ona lima ua masae i fao, ae ua ou vaai ia te Ia o ata’ata, ma aao o loo faaloaloa mai, ma fetalai mai ia i tatou uma: “O mai ia te au!” (Melvin J. Ballard, ‟Ua Ou Iloa o Loo Soifua o Ia,” Ensign, Tes. 2014, 80)

  • O le a se mea sa tulaga ese ia te oe mai le aafiaga a Elder Ballard? Aisea?

  • O a ni manatu po o ni lagona e uiga i le Faaola e aumaia e aafiaga o Elder Ballard ma Moronae i lou mafaufau?

Ina ia faaiuina le lesona, mafaufau e tuu atu i tamaiti aoga le valaaulia lenei. Atonu e fesoasoani le faasoa atu e uiga i ou lava manaoga e saili Iesu Keriso ma faamanuiaga ua oo mai a o e sailia o Ia.

Mafaufau loloto i mea ua e aoaoina ma lagonaina i lenei aso. O le a le mea na sili ona uunaia ai lou manao e saili Iesu i lou olaga? Tautino atu e faatino soo se uunaiga po o uunaiga na e maua.