Seminelí
Toe Vakaiʻi Hono 23 ʻo e Fakataukei Fakatokāteliné: Ako Maʻuloto


“Toe Vakaiʻi Hono 23 ʻo e Fakataukei Fakatokāteliné: Ako Maʻuloto,” Tohi ʻa Molomoná – Tohi Lēsoni ʻa e Faiakó (2024)

“Toe Vakaiʻi Hono 23 ʻo e Fakataukei Fakatokāteliné,” Tohi ʻa Molomoná – Tohi Lēsoni ʻa e Faiakó

Toe Vakaiʻi Hono 23 ʻo e Fakataukei Fakatokāteliné

Ako Ma‘uloto

ʻĪmisi
finemui ʻokú ne ako e folofolá

ʻE lava ke tokoniʻi koe ʻi hono ako maʻuloto ʻo e ngaahi fakamoʻoni fakafolofolá mo e meʻa ʻoku nau akoʻí, ʻi ha ngaahi founga lahi. ʻOku fakataumuʻa ʻa e lēsoni ko ʻení ke tokoni ke ke ako maʻuloto ha ngaahi fakamoʻoni fakafolofola kehekehe mo ha ngaahi kupuʻi lea mahuʻinga he folofolá, pe ko ha potufolofola fakataukei fakatokāteline mei he konga hono ua ʻo e Tohi ʻa Molomoná.

Poupouʻi ʻa e ako maʻulotó. Tokanga ke ʻoua naʻá ke fakalotosiʻi ki he kau ako ʻoku nau faingataʻaʻia ʻi he ako maʻulotó. Tokoni ki he kau ako ʻoku nau faingataʻaʻia fakaakó ke nau ʻilo ha ngaahi founga ke ako maʻuloto ai ʻa ia ʻe ala feʻunga ange ia mo ʻenau fiemaʻú.

Teuteu ʻa e tokotaha akó: Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau fili ha kupuʻi lea mahuʻinga ʻo e fakataukei fakatokāteliné mo ha fakamoʻoni fakafolofola ke ako maʻuloto pea omi mateuteu ke vahevahe ʻi he kalasí.

Ngaahi ʻEkitivitī Ako ʻOku Ala Fakahokó

ʻE ala fiemaʻu ke akoʻi ha lēsoni potufolofola fakataukei fakatokāteline ʻo fetongi ʻaki ʻa e lēsoni toe vakaiʻi ko ʻení. Vakai ki he taimi-tēpile ki he vave hono akoʻí ʻa ia ʻoku ʻomi ʻe he talēkita fakavāhengá pe vahefonuá pe kouʻōtineitá ke fakapapauʻi ʻe akoʻi e lēsoni kotoa pē ʻo e fakataukei fakatokāteline ki he potufolofolá lolotonga e fakahoko ʻa e seminelí.

Ko e mahuʻinga ʻo e toutou fakahokó

Tokoniʻi ʻa e kau akó ke nau ʻilo ʻa e mahuʻinga ʻo e toutou fakahoko ʻo ha meʻá, kae ʻoua ʻe fakamoleki ha taimi lahi heni. Fakapapauʻi ʻe maʻu ʻe he kau akó ha taimi feʻunga ke ako maʻuloto ai ʻa e ngaahi kupuʻi lea fakataukei fakatokāteliné pe ngaahi potufolofolá ʻamui ange ʻi he lēsoní.

ʻOku ʻi ai ha ngaahi lelei lahi ʻi hono toutou lea ʻaki ha meʻa ʻoku tau fakaʻamu ke ako pe manatuʻi. Hiki ha ngaahi ʻekitivitī ʻoku faʻa fiemaʻu ke toutou fakahoko maʻu pē.

  • Ko e hā ha ngaahi founga kuo ʻaonga ai kiate koe haʻo toutou fakahoko tuʻo lahi ha meʻa?

Kapau ʻe ʻaonga, fakakaukau ke aleaʻi nounou ʻa e foʻi moʻoni ko ia ʻoku meimei ke faʻa ngalo ʻi he kakaí ʻa e lēsoni ne toki ako foʻoú hili pē ha ngaahi uike siʻi, ka ʻe lava ke nau pukepuke ʻenau manatú ʻaki haʻanau fakamanatu ʻa e lēsoní. ʻIkai ngata aí, ʻe lava ke lelei ange ke vahevahe iiki ʻa e lēsoní ʻo ako maʻuloto aí, kae ʻoua ʻe ako maʻuloto ʻa e meʻa kotoa pē ʻi he taimi pē taha.

ʻĪmisi
hā ʻa Molonai kia Siosefa Sāmitá

Fakaʻaliʻali ha fakatātā ʻo e ʻaʻahi ʻa Molonai kia Siosefa Sāmitá.

ʻI he taimi naʻe ʻaʻahi ai ʻa e palōfita ʻo e Tohi ʻa Molomoná ko Molonaí, ʻa ia ko ha talafekau fakalangi he taimí ni, kia Siosefa Sāmitá, naʻá ne toutou fai ʻa e meʻa tatau ke tokoni ki he talavou taʻu 17 ko Siosefá ke ne manatuʻi ha pōpoaki mahuʻinga.

  • Ko e hā ha meʻa ʻokú ke manatuʻi fekauʻaki mo e ngaahi ʻaʻahi ko ʻení? (Vakai, Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:33–49.)

  • Ko e hā ha meʻa te tau lava ʻo ako fekauʻaki mo e ʻOtuá te Ne fekauʻi tuʻo fā mai ʻa Molonai ke ne fakahoko ʻa e pōpoaki tatau?

Naʻe lea ʻa ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá fekauʻaki mo e toutou ʻaʻahi ʻa Molonai kia Siosefa Sāmitá, peá ne akonaki mai leva ʻo pehē:

Ko e toutou fakahokó ko ha founga ia ʻe lava ke fakamaama ai ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní hotau ʻatamaí, tākiekina hotau lotó, mo fakalahi ʻetau mahinó. (David A. Bednar, “Repeat Over Again … the Same Things as Before” [Brigham Young University–Idaho devotional, Jan. 26, 2016], byui.edu)

  • Ko e hā ha meʻa ʻoku tokoni ai ʻeni ke mahino kiate koe fekauʻaki mo e ngaahi lelei ʻo hono toutou ako ʻa e ngaahi potufolofola fakataukei fakatokāteliné mo e ngaahi kupuʻi lea mahuʻinga ʻo e folofolá?

  • Ko e hā ha meʻa ʻe ala fakamatalaʻi mai ʻe he meʻá ni fekauʻaki mo e ngaahi potufolofola pau naʻe fili ke ke toutou lea ʻaki mo tokanga taha ki aí?

Fakaʻaliʻali pe ʻoange ki he kau akó ha tatau ʻo e saati ko ʻení pe fakaafeʻi ke nau kumi ʻa e lisi ʻo e ngaahi potufolofola fakataukei fakatokāteline ʻi he Fakamatala ki he ʻElito ʻo e Fakataukei Fakatokāteliné (2022).

Fakaafeʻi ke nau toe vakaiʻi ʻa e ngaahi fakamoʻoni fakafolofolá mo e ngaahi kupuʻi lea mahuʻinga he folofolá ʻa ia kuo nau ʻosi ako maʻuloto kimuʻá pea fili pe ko e potufolofola fē te nau loto ke fakatefito ai ʻenau ako maʻulotó he ʻaho ní.

Fakataukei Fakatokāteline ʻo e Tohi ʻa Molomoná: ʻAlamā–Molonai

Tohi ʻa Molomoná – Tohi Lēsoni ʻa e Faiakó (2024)

Fakamoʻoni Fakafolofolá

Kupuʻi Lea Mahuʻinga he Folofolá

Fakamoʻoni Fakafolofolá

ʻAlamā 7:11–13

Kupuʻi Lea Mahuʻinga he Folofolá

“Pea te ne hāʻele atu, ʻo kātakiʻi ʻa e ngaahi mamahi mo e ngaahi faingataʻá pea mo e ngaahi ʻahiʻahi kehekehe kotoa pē.”

Fakamoʻoni Fakafolofolá

ʻAlamā 34:9–10

Kupuʻi Lea Mahuʻinga he Folofolá

“Kuo pau ke fai ha fakalelei, … ko ha feilaulau taʻe-fakangatangata mo taʻengata.”

Fakamoʻoni Fakafolofolá

ʻAlamā 39:9

Kupuʻi Lea Mahuʻinga he Folofolá

“[ʻIkai] toe muimui ʻi he ngaahi holi ʻa ho matá.”

Fakamoʻoni Fakafolofolá

ʻAlamā 41:10

Kupuʻi Lea Mahuʻinga he Folofolá

“Kuo teʻeki ai hoko ʻa e faiangahalá ko e fiefia.”

Fakamoʻoni Fakafolofolá

Hilamani 5:12

Kupuʻi Lea Mahuʻinga he Folofolá

“ʻOku makatuʻunga ʻi he maka ʻo hotau Huhuʻí … kuo pau ke mo langa ai homo makatuʻungá.”

Fakamoʻoni Fakafolofolá

3 Nīfai 11:10–11

Kupuʻi Lea Mahuʻinga he Folofolá

“Kuó u fai ai ʻa e meʻa kotoa pē kuo finangalo ʻa e Tamaí ke u fai talu mei he kamataʻangá.”

Fakamoʻoni Fakafolofolá

3 Nīfai 12:48

Kupuʻi Lea Mahuʻinga he Folofolá

“Ke mou haohaoa ʻo hangē pē ko aú, pe hangē ko e haohaoa hoʻomou Tamai ʻa ia ʻoku ʻi he langí.”

Fakamoʻoni Fakafolofolá

3 Nīfai 27:20

Kupuʻi Lea Mahuʻinga he Folofolá

“Haʻu kiate au ʻo papitaiso … koeʻuhi ke fakamāʻoniʻoniʻi ʻa kimoutolu ʻi he maʻu ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.”

Fakamoʻoni Fakafolofolá

ʻEta 12:6

Kupuʻi Lea Mahuʻinga he Folofolá

“ʻOku ʻikai te mou maʻu ha fakamoʻoni kae ʻoua kuo hili hono ʻahiʻahiʻi ʻo hoʻomou tuí.”

Fakamoʻoni Fakafolofolá

ʻEta 12:27

Kupuʻi Lea Mahuʻinga he Folofolá

“Kapau ʻe haʻu kiate au ʻa e tangatá … te u liliu ʻa e ngaahi meʻa vaivaí ko e mālohi kiate kinautolu.”

Fakamoʻoni Fakafolofolá

Molonai 7:45–48

Kupuʻi Lea Mahuʻinga he Folofolá

“Ko e manavaʻofá ʻa e ʻofa haohaoa ʻa Kalaisí.”

Fakamoʻoni Fakafolofolá

Molonai 10:4–5

Kupuʻi Lea Mahuʻinga he Folofolá

“Mou kole ʻi he loto-fakamātoato, mo e loto-moʻoni, ʻo maʻu ʻa e tui kia Kalaisi … [pea] ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní te mou lava ai ke ʻiloʻi hono moʻoni ʻo e ngaahi meʻa kotoa pē.”

ʻE lava ke fakaʻaongaʻi ʻe he kau akó ʻa e ngaahi ʻekitivitī ko ʻení pe ngaahi ʻekitivitī kehé ke ako maʻuloto ʻa e fakamoʻoni fakafolofolá mo e kupuʻi lea mahuʻinga he folofolá pe ko e potufolofolá kakato. ʻI heʻene ʻosi iá, ʻe lava ke fakaʻaliʻali ʻe he kau akó ʻa e ʻū fakatātā ʻoku nau faʻu ʻi he fili hono 2 pea fakamatalaʻi ʻa e founga ʻe tokoni ai ʻa e meʻa naʻa nau faʻú ke nau manatuʻi ʻa e meʻa naʻa nau ako maʻulotó. Kapau ʻoku toe lahi ʻa e taimí, ʻe lava ke toe fai ʻe he kau akó ʻa e ʻekitivitī ko ʻení ki he ngaahi folofola fakataukei fakatokāteline ʻe tahá.

Kamata ʻa e ako maʻulotó

Fakakaukau ki ha founga ʻe taha pe ua te ke lava ai ʻo fakaafeʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke fakamaama ho ʻatamaí ʻi hoʻo fakaʻaongaʻi ʻa e toutou lea ʻakí ke tokoni atu ke ke ako maʻulotó. ʻE ala tokoni atu ʻa e ngaahi sīpinga ko ʻení:

  1. Vahevahe ʻa e meʻa ʻokú ke fakaʻamu ke ako maʻulotó ki ha fanga kiʻi konga iiki pea toutou lau māvahevahe ia.

  2. Faʻu ha fakatātā ʻoku ʻi ai kotoa pe ko ha niʻihi pē ʻo e ngaahi foʻi lea ʻokú ke fakaʻamu ke ako maʻulotó.

  3. Lau ha konga ʻo e potufolofola ʻokú ke fakaʻamu ke ako maʻulotó kae ʻoua kuó ke lava ʻo lau ia taʻe te ke sio ki ai. ʻE lava foki ke tokoni ʻa hono fakaʻaongaʻi ʻa e ʻuluaki mataʻitohi ʻo e ngaahi foʻi leá.

Palani ke toe fakahoko ia

Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke fakatupulaki ʻenau malava ke manatuʻí ʻaki haʻanau hokohoko atu ke ako maʻuloto mavahe mei he taimi kalasí. Tokoni ke lavameʻa ʻa e tokotaha akó ʻaki hano tuku ke ne faʻu ha palani fakaikiiki pea toe vakaiʻi ʻene fakalakalaká ʻi he ngaahi ʻaho mo e uike ka hoko maí.

Fakakaukau ki ha ngaahi founga te ke lava ai ʻo hokohoko atu hoʻo ako maʻulotó ʻi ha ngaahi ʻaho pe uike lahi. ʻE ala tokoni atu ʻa e ngaahi fakakaukau ko ʻení ke ke fili ai:

  1. Lotu ki he Tamai Hēvaní ke tokoni atu ke ke manatuʻi ʻa e meʻa ʻokú ke ako maʻulotó.

  2. Fili ha taimi pau ʻo e ʻahó ke ke lau maʻuloto ai ki he lahi taha te ke lavá ʻa e meʻa ʻokú ke manatuʻí. Te ke lava ʻo seti ha taimi ke fakatokanga atu ʻi he taimi tatau he ʻaho takitaha.

  3. Fakaafeʻi ha taha ke ne vakaiʻi hoʻo fakalakalaká mo hoʻo malava ke manatuʻí ʻaki hano fakaafeʻi ia ke ne sio ki he ngaahi leá lolotonga hoʻo lau maʻuloto ange kiate iá.