Seminelí
Molomona 8:27–41; 9:1–6, 27–37: Tohi maʻa Hotau Kuongá


“Molomona 8:27–41; 9:1–6, 27–37: Tohi maʻa Hotau Kuongá ,” Tohi ʻa Molomoná – Tohi Lēsoni ʻa e Faiakó (2024)

“Molomona 8:27–41; 9:1–6, 27–37,” Tohi ʻa Molomoná – Tohi Lēsoni ʻa e Faiakó

Molomona 8:27–41; 9:1–6, 27–37

Tohi maʻa Hotau Kuongá

ʻĪmisi
tohi ʻa Molonai ʻi he ʻū lauʻi peletí

Fakakaukauloto ʻokú ke moʻui ʻi he taʻu ʻe laungeau kuohilí ka ʻokú ke ʻiloʻi ʻa e tuʻunga ʻe ʻi ai ʻa e moʻuí ʻi hotau kuongá ni. Naʻe aʻusia ʻeni ʻe Molonai; naʻe fakahā ange ʻe he ʻEikí ʻa hotau kuongá. Naʻe fakamatalaʻi ʻe Molonai ʻa e ngaahi angahala mo e ngaahi ʻulungaanga ʻe angamaheni ʻi he kuonga fakaʻosí. Naʻá Ne fakaafeʻi mai ke tau “tafoki ki he ʻEikí” (Molomona 9:6) pea fai mo ha faleʻi kehe ke tokoniʻi kitautolu ke tau muimui ʻia Sīsū Kalaisi. ʻE lava ke tokoni ʻa e lēsoni ko ʻení ke mahino kiate koe naʻe hiki ʻa e Tohi ʻa Molomoná ke tokoniʻi kitautolu, ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní, ke tafoki ki he ʻEikí.

ʻIloʻi ʻa Sīsū Kalaisi ʻaki hono ako ʻEne folofolá. ʻE lava ke tokoni hono ako ʻa e folofolá ke tau ofi ange ai kia Sīsū Kalaisi. Tokoniʻi ʻa e kau akó ke nau akoako ʻa e fekumi kia Sīsū Kalaisí lolotonga ʻenau akó. ʻI heʻenau fai ʻení, te nau fakamālohia ai honau vā fetuʻutaki mo Iá pea fiefia ʻi he ngaahi tāpuaki ʻo e ongoongoleleí.

Teuteu ʻa e tokotaha akó: Fakakaukau ke fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau omi mateuteu ki he kalasí ke vahevahe ha potufolofola mei he Tohi ʻa Molomoná ʻe ala tokoni ke tau tafoki kia Sīsū Kalaisi.

Ngaahi ʻEkitivitī Ako ʻOku Ala Fakahokó

Naʻe tohi ʻa Molonaí kiate kitautolu

ʻOmi ha puha ʻokú ne fakafofongaʻi ha tukuʻanga koloa fakataimi (time capsule).

Fakakaukauloto naʻá ke moʻui ʻi ha kuonga fuoloa ʻi he kuohilí pea naʻe kole atu ke ke tohi ha pōpoaki ke faʻo ʻi ha puha tukuʻanga koloa fakataimi ke toki fakaava pē ʻi hotau kuongá.

ʻOange ki he kau akó ha kiʻi laʻipepa ke hiki ai ʻenau tali ki he fehuʻi ko ʻení. Kole ki he kau akó ke nau faʻo ʻenau laʻipepá ʻi he puha tukuʻanga koloa fakataimí, peá ke lau leva ha laʻipepa ʻe niʻihi ki he kalasí.

  • Ko e hā ha fakatokanga, faleʻi, pe fakalotolahi te ke fai ki ha taha ke tokoniʻi ia ke ne fehangahangai mo e ngaahi faingataʻa ʻo e ʻaho ní?

Kimuʻa pea mālōlō ʻa Molomoná, naʻá ne tuku ki hono foha ko Molonaí ʻa e ʻū lauʻi peleti koulá (vakai, Molomona 8:1). Naʻe fakamatalaʻi ʻe Molonai ha founga ʻe taha naʻe tokoniʻi ai ia ʻe he ʻEikí ke ne ʻiloʻi ʻa e meʻa ke tohi ki he kakai ʻi hotau kuongá. Lau ʻa e Molomona 8:34–35; 9:30, ʻo kumi ʻa e ngaahi founga naʻe tāpuakiʻi ai ʻe he ʻEikí ʻa Molonai ʻi hono fatongia toputapú.

  • Ko e hā ʻa e meʻa naʻe fakahā ʻe he ʻEikí kia Molonaí?

  • Ko e hā ha ngaahi moʻoni te tau lava ʻo ako mei heni?

Ko ha moʻoni ʻe taha ʻoku tau akó naʻe ueʻi fakalaumālie ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e kau palōfita ʻo e Tohi ʻa Molomoná ke nau tohi mo fakakaukau mai ki hotau kuongá.

  • ʻE tākiekina fēfē ʻe he ʻilo naʻe mamata ʻa e kau palōfita ʻo e Tohi ʻa Molomoná ki hotau kuongá ʻa e founga ʻoku tau lau ai ʻa e Tohi ʻa Molomoná?

Lau ʻa e lea ko ʻeni ʻa Palesiteni ʻEselā Tafu Penisoní (1899–1994) fekauʻaki mo e kau palōfita ʻo e Tohi ʻa Molomoná:

Kapau naʻa nau vakai mai ki hotau ʻahó pea fili ʻa e ngaahi meʻa ko ia ʻe mātuʻaki mahuʻinga taha kiate kitautolú, ʻoku ʻikai nai ko e founga ia ʻoku totonu ke tau ako ai ʻa e Tohi ʻa Molomoná? ʻOku totonu ke tau toutou fehuʻi kiate kitautolu, “Ko e hā hono ʻuhinga naʻe ueʻi hake ai ʻe he ʻEikí ʻa Molomona (pe ko Molonai pe ʻAlamā) ke fakakau atu ʻa e meʻa ko iá heʻene lekōtí? Ko e hā ha lēsoni te u lava ʻo ako mei ai ke tokoni ke u lava ʻo moʻui ʻi he kuongá ni pea mo e toʻu tangatá ni?” (Ezra Taft Benson, “The Book of Mormon—Keystone of Our Religion,” Ensign, Nov. 1986, 6)

Ko hono ʻeke ha ngaahi fehuʻi hangē ko e meʻa naʻe fokotuʻu mai ʻe Palesiteni Penisoní ko ha taukei ako folofola lelei ia ʻe lava ʻo tokoni ki he kau akó ke nau ʻilo ha ʻuhinga mo e fehokotaki lahi ange ʻi heʻenau ako ʻa e Tohi ʻa Molomoná. ʻE lava ke fakaʻilongaʻi ʻe he kau akó ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení ke nau vakai ki ai ʻi heʻenau ako he ʻaho ní pea ʻi heʻenau ako fakataautaha he kahaʻú.

  • ʻOkú ke pehē ʻe tupulaki fēfē hoʻo ako folofolá ʻi hono ʻeke ʻo e ngaahi fehuʻi ko ʻení?

Fakakaukau ke vaheua ʻa e kalasí pe ʻai ke tauhoa ʻa e kau akó, pea vahe ki he kulupu takitaha ke nau lau ha taha ʻo e ongo potufolofola ko ʻení. Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau hiki ʻa e meʻa ʻoku nau maʻú ʻi he palakipoé ʻi ha ʻuluʻi tohi hangē ko e Ngaahi Palopalema Fakalaumālié ʻi Hotau Kuongá. Tokoni ke mahino ki he kau akó ʻa e ʻuhinga ʻo e ngaahi lea ʻi he ngaahi fakamatala ʻa Molonaí, ʻo ka fiemaʻu.

ʻE lava ke tokoni ʻa e lea ʻa Sisitā ʻOsikāsoni ʻi he konga “Fakamatala Fakamahinó mo e Puipuituʻá” ke mahino ki he kau akó ʻa e ngaahi veesi ko ʻení.

Lau ʻa e Molomona 8:27–33 pe Molomona 8:36–41, ʻo kumi ʻa e founga naʻe fakamatalaʻi ʻaki ʻe Molonai ʻa e tuʻunga fakalaumālie ʻo e kakai ʻi hotau kuongá.

  • Ko e fē ʻi he ngaahi tūkunga naʻe fakamatalaʻi ʻe Molonaí ʻokú ke mamata ki ai ʻi hotau sosaietí?

  • ʻE liliu fēfē ʻe he ngaahi tōʻonga mo e ʻulungaanga ko ʻení ʻetau tui kia Sīsū Kalaisí?

Ngaahi solovaʻanga fakalaumālie ʻi hotau kuongá

Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau hiki ʻa e meʻa ʻoku nau maʻu ʻi he ngaahi veesi ko ʻení ʻi he palakipoé ʻi ha ʻuluʻi tohi hangē ko e Ngaahi Solovaʻanga Fakalaumālie ʻi Hotau Kuongá. Tokoni ki he kau akó ke nau aleaʻi ʻa e founga ʻe lava ke tokoniʻi ai kitautolu ʻe ha ngaahi solovaʻanga pau ke tau ikunaʻi ha ngaahi palopalema fakalaumālie pau. Fakapapauʻi ʻoku aleaʻi ʻe he kau akó ʻa e founga ʻoku fakahinohino ai kitautolu ʻe Molonai kia Sīsū Kalaisí.

ʻE ako ʻa e Molomona 9:7–26 ʻi he lēsoni hokó.

Lau ʻa e Molomona 9:6, 27–31, ʻo kumi ʻa e meʻa naʻe ueʻi ʻe he ʻEikí ʻa Molonai ke ne tohí ke tokoniʻi kitautolu ke tau ikunaʻi ʻa e ngaahi tuʻunga fakalaumālie ʻoku ʻikai leleí.

  • Ko e hā ʻa e meʻa naʻe akoʻi ʻe Molonai ʻe lava ʻo tokoni ke tau ikunaʻi ai ʻa e ngaahi angahala mo e ngaahi tōʻonga fakakaukau ʻoku angamaheni ʻi hotau kuongá?

  • Ko e fē ʻi he ngaahi akonaki ko ʻení ʻe lava ʻo tokoni lelei taha ki he toʻu tupu ʻo e toʻu tangata ko ʻení ke nau falala lahi ange kia Sīsū Kalaisí?

  • ʻOku fakataumuʻa ʻa e fehuʻi hokó ke fakakaukauloto fakataautaha, kae ʻikai ke fealēleaʻaki fakakalasi.

    Ko e fē ʻi he ngaahi akonaki ko ʻení ʻokú ke pehē ʻe lava ʻo tokoni lahi taha kiate koe he taimi ní? Ko e hā hono ʻuhingá?

Ngaahi akonaki ʻi he Tohi ʻa Molomoná

Naʻe hiki ʻa e Tohi ʻa Molomoná ke tokoniʻi kitautolu ke tau tui mo tafoki kia Sīsū Kalaisi (vakai, 1 Nīfai 6:4; Molomona 7:5; Molonai 10:30, 32).

Fakaafeʻi ha kau ako tokolahi ke kumi mo vahevahe ʻa e ngaahi potufolofola ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻe ala tokoni ke tau tafoki kia Sīsū Kalaisi. ʻE lava ke vahevahe ʻe he kau akó ʻa e meʻa ne nau teuteu ki he kalasí. ʻE lava ke vahevahe ʻe he kau akó ʻi ha ngaahi founga kehekehe—hangē ko ʻení, ʻaki hano hiki ʻa e ngaahi fakamoʻoni fakafolofolá ʻi he palakipoé pe ʻi ha laʻipepa ʻoku paasi takai ʻi he kalasí.

Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke vahevahe ʻa e ʻuhinga ʻoku mahuʻingamālie ai kiate kinautolu ʻa e ngaahi potufolofolá. Te mou lava foki ʻo aleaʻi ʻa e founga ʻe lava ke tokoniʻi ai kitautolu ʻe he ngaahi potufolofolá ke tau tui kia Sīsū Kalaisi pea tafoki kiate Iá (vakai, Molomona 9:6).

Te ke lava foki ʻo fakaafeʻi ʻa e kau akó ke tuku ha kiʻi fakamatala ʻo ha potufolofola mo ha pōpoaki fekauʻaki mo e Fakamoʻuí ʻi he puha tukuʻanga koloa fakataimí. Te ke lava ʻo lau e ngaahi pōpoaki ko ʻení ʻi ha kalasi he kahaʻú.

Vahevahe ange hoʻo fakamoʻoni kau kia Sīsū Kalaisí. Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau ʻeke ʻa e ngaahi fehuʻi naʻe poupouʻi ʻe Palesiteni Penisoní.