Seminelí
Toe Vakaiʻi Hono 15 ʻo e Fakataukei Fakatokāteliné: Mahino pea Fakamatalaʻí


“Toe Vakaiʻi Hono 15 ʻo e Fakataukei Fakatokāteliné: Mahino pea Fakamatalaʻí,” Tohi ʻa Molomoná – Tohi Lēsoni ʻa e Faiakó (2024)

“Toe Vakaiʻi Hono 15 ʻo e Fakataukei Fakatokāteliné,” Tohi ʻa Molomoná – Tohi Lēsoni ʻa e Faiakó

Toe Vakaiʻi Hono 15 ʻo e Fakataukei Fakatokāteliné

Mahino pea Fakamatalaʻi

ʻĪmisi
kau finemui ʻoku ako fakataha ʻa e folofolá

Koeʻuhí ʻoku fuʻu mahuʻinga ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, ʻoku finangalo ʻa e Tamai Hēvaní ke ʻiloʻi ʻe Heʻene fānaú kotoa ʻa hono ngaahi moʻoní. ʻE lava ke tokoni ʻa e ako ke fakamatalaʻi e ngaahi moʻoni ʻo e ongoongoleleí ʻi he lea pē ʻaʻaú ke fakamahinoʻi ʻa e meʻa ʻoku mahino kiate koé. ʻE lava ke tokoni e lēsoni ko ʻení ke fakatupulaki ʻa e mahino ʻokú ke maʻú mo hoʻo malava ke fakamatalaʻi e ngaahi moʻoni ʻoku maʻu ʻi he ngaahi potufolofola fakataukei fakatokāteline mei he Tohi ʻa Molomoná.

Akoako fakamatalaʻi e ngaahi moʻoni ʻo e ongoongoleleí. ʻOange ha ngaahi faingamālie ke fakamatalaʻi, vahevahe, mo fakamoʻoniʻi ai ʻe he kau akó e ngaahi moʻoni ʻo e ongoongoleleí. ʻI heʻenau vahevahé, ʻe lava ke maʻu ʻe he kau akó ha fakamoʻoni loloto ange ki he meʻa ʻoku nau fakamatalaʻí. ʻE lava foki ke tākiekina mālohi ʻe he ngaahi lea mo e aʻusia ʻa e kau akó ʻo fakafou ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní, ʻa e loto mo e fakakaukau ʻa kinautolu ʻoku nau fanongo.

Teuteu ʻa e tokotaha akó: Fakaafeʻi e kau akó ke fakakaukau ki ha meʻa ʻoku mahino lelei kiate kinautolu, hangē ko ha meʻa ʻoku nau manako ai, sipotí, pe lēsoni fakaakó. ʻAi ke nau fakakaukau ki he meʻa kuo tokoni ke nau maʻu ai ha mahino lahi angé, pea fakaafeʻi kinautolu ke vahevahe ʻenau ngaahi fakakaukaú.

Ngaahi ʻEkitivitī Ako ʻOku Ala Fakahokó

ʻE ala fiemaʻu ke akoʻi ha lēsoni ki he potufolofola fakataukei fakatokāteliné ʻo fetongi ʻaki ʻa e lēsoni toe vakaiʻi ko ʻení. Vakai ki he taimi-tēpile ki he vave hono akoʻí ʻa ia ʻoku ʻomi ʻe he talēkita pe kouʻōtineita fakaʻēliá pe fakavahefonuá ke fakapapauʻi ʻe akoʻi e lēsoni ʻo e potufolofola fakataukei fakatokāteline takitaha ʻi he lele ʻa e seminelí.

Maʻuhalá

Fakakaukau ke hiki ʻa e foʻi lea maʻuhalá ʻi he palakipoé pea fakaafeʻi e kau akó ke vahevahe ʻa e meʻa ʻoku haʻu ki honau ʻatamaí ʻi heʻenau fakakaukau ki he foʻi lea ko ʻení. Hili iá pea vahevahe e ngaahi fakamatala ʻi laló. Ko ha founga ʻe taha, fakakaukau ke vahevahe ha aʻusia kuó ke maʻu ʻi ha maʻuhala.

ʻOku fakatātaaʻi ʻe he ongo fakamatala ko ʻeni ʻa ʻEletā Siosefa B. Uefilini (1917–2008) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá mo Brother Peletilī R. Uilikoki, Tokoni Ua ʻi he Kau Palesitenisī Lahi ʻo e Kau Talavoú, ha ongo maʻuhala fakaoli. ʻI hoʻo ako kinauá, fakalaulauloto ki hoʻo ngaahi aʻusia ʻi he maʻuhalá.

ʻOku ou manatuʻi e taimi naʻe teiti ai ha taha ʻo homa ngaahi ʻofefiné mo ha taha naʻe teʻeki ai ke na fetaulaki. Naʻá ne ʻosi maau pea lolotonga ʻene talitalí, ne tatangi e fafangu ʻo e matapaá. Naʻe hū ange ha tangata hangē ne taʻu motuʻá, ka naʻe feinga pē homa ʻofefiné ke anga fakaʻapaʻapa. Naʻá ne fakafeʻiloaki mai e tangatá kiate au mo hoku uaifí pea mo e toenga ʻo e fānaú peá ne tui leva hono koté ʻo hū ki tuʻa. Ne mau fakasio atu pē ki heʻene heka he kaá, ka naʻe tuʻu maʻu pē ʻa e kaá ia. Faifai pea hifo homa ʻofefiné kuo kula hono matá ʻo lele mai ki fale. Ta ko e haʻu e tangata ia naʻá ne pehē ko ʻene teití, ke ʻave ha taha ʻo homa ngaahi ʻofefine kehé ke ne tokangaʻi ʻena fānau mo hono uaifí. (Joseph B. Wirthlin, “Tali Lelei ‘A ia ʻOku Hoko Maí,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2008, 27)

Ne tuʻo taha ʻeku ʻave ha pōpoaki ki hoku ʻofefiné mo e foha ʻi he fonó ʻo fakaʻaongaʻi e polokalama voice-to-text ʻi heʻeku telefoní. Naʻá ku pehē, “Ongo ua. ʻOku ou ʻofa atu.” Naʻá na maʻu e, “ʻOku ou fehiʻa ʻiate kimoua. ʻOku totonu ke u ʻofa ʻiate kimoua.” Hono ʻikai fakaofo ʻa e faingofua ke maʻuhala ha pōpoaki ʻoku langaki moʻui mo taumuʻa leleí? (Bradley R. Wilcox, “ʻOku ʻIkai Haohaoa ʻa e Moʻui Tāú,” Liahona, Novema 2021, 61)

Neongo ʻe lava ke fakaoli ha ngaahi maʻuhala ʻe niʻihi, ka ʻe iku hono maʻuhala e ngaahi moʻoni fekauʻaki mo Sīsū Kalaisí, ʻEne ongoongoleleí, mo hotau fakamoʻui taʻengatá ki ha ngaahi nunuʻa mamafa.

Ka fiemaʻu tokoni e kau akó ki hono tali e ongo fehuʻi hokó, fakakaukau ke fakaʻaliʻali ha lisi ʻo e ngaahi moʻoni naʻe akoʻi ʻi he ngaahi potufolofola fakataukei fakatokāteline naʻe fakaʻaongaʻi ʻi he lēsoni ko ʻení, ʻo hangē ko e ngaahi moʻoni fekauʻaki mo e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí pe ko e ngaahi fekaú.

  • Ko e hā ha niʻihi ʻo e ngaahi akonaki pe ngaahi moʻoni ʻa e Fakamoʻuí ʻe lava ke faingofua hono maʻuhala he ʻaho ní?

  • ʻE tākiekina fēfē nai ʻe he maʻuhala fekauʻaki mo Sīsū Kalaisí, ʻEne palaní, pe ko ʻEne ongoongoleleí ʻa ʻetau moʻui he lolotonga ní mo e kahaʻú?

Ngaahi potufolofola fakataukei fakatokāteliné

Ko e taumuʻa ʻe taha ʻo e fakataukei fakatokāteliné ke tokoni ke mahino kiate koe ʻa e tokateline ʻa e Fakamoʻuí pea lava ke fakamatalaʻi ia ki he niʻihi kehé. ʻOku mahulu hake ʻa e faʻahinga ʻilo ko ʻení ʻi he fakamatala fakamānakó. Ko ha mahino mo ha tuʻunga malava loloto ia, ke fakaʻaongaʻi ʻa e tokāteliné ki hoʻo moʻuí mo e ngaahi tūkunga ʻokú ke ʻi aí. ʻE tokoni e mahino ko ʻení ke ke fakamatalaʻi mahino feʻunga e tokāteline ʻa e Fakamoʻuí ke ʻoua naʻa maʻuhala ia ʻe kinautolu ʻokú ke fakamatalaʻi ki aí.

Lau e ngaahi kupuʻi lea fakafolofola mahuʻinga ʻo e fakataukei fakatokāteliné ʻi he saati ko ʻení. Fakakaukau ke fakatokangaʻi e ngaahi moʻoni ʻokú ke ongoʻi ʻoku mahino lelei kiate koé pea mo e ngaahi moʻoni ʻokú ke loto ke mahino lelei angé.

Fakaʻaliʻali ʻa e saati ko ʻení, pe ʻoange hano tatau ki he kau akó.

Fakataukei Fakatokāteline ʻo e Tohi ʻa Molomoná: ʻAlamā–Molonai

Tohi ʻa Molomoná – Tohi Lēsoni ʻa e Faiakó (2024)

Fakamoʻoni Fakafolofolá

Kupuʻi Lea Fakafolofola Mahuʻingá

Fakamoʻoni Fakafolofolá

ʻAlamā 7:11–13

Kupuʻi Lea Fakafolofola Mahuʻingá

“Pea te ne hāʻele atu, ʻo kātakiʻi ʻa e ngaahi mamahi mo e ngaahi faingataʻá pea mo e ngaahi ʻahiʻahi kehekehe kotoa pē.”

Fakamoʻoni Fakafolofolá

ʻAlamā 34:9–10

Kupuʻi Lea Fakafolofola Mahuʻingá

“Kuo pau ke fai ha fakalelei, … ko ha feilaulau taʻe-fakangatangata mo taʻengata.”

Fakamoʻoni Fakafolofolá

ʻAlamā 39:9

Kupuʻi Lea Fakafolofola Mahuʻingá

“ʻIkai toe muimui ʻi he ngaahi holi ʻa ho matá.”

Fakamoʻoni Fakafolofolá

ʻAlamā 41:10

Kupuʻi Lea Fakafolofola Mahuʻingá

“Kuo teʻeki ai hoko ʻa e faiangahalá ko e fiefia.”

Fakamoʻoni Fakafolofolá

Hilamani 5:12

Kupuʻi Lea Fakafolofola Mahuʻingá

“ʻOku makatuʻunga ʻi he maka ʻo hotau Huhuʻí … kuo pau ke mo langa ai homo makatuʻungá.”

Fakamoʻoni Fakafolofolá

3 Nīfai 11:10–11

Kupuʻi Lea Fakafolofola Mahuʻingá

“Kuó u fai ai ʻa e meʻa kotoa pē kuo finangalo ʻa e Tamaí ke u fai talu mei he kamataʻangá.”

Fakamoʻoni Fakafolofolá

3 Nīfai 12:48

Kupuʻi Lea Fakafolofola Mahuʻingá

“Ke mou haohaoa ʻo hangē pē ko aú, pe hangē ko e haohaoa hoʻomou Tamai ʻa ia ʻoku ʻi he langí.”

Fakamoʻoni Fakafolofolá

3 Nīfai 27:20

Kupuʻi Lea Fakafolofola Mahuʻingá

“Haʻu kiate au ʻo papitaiso … koeʻuhi ke fakamāʻoniʻoniʻi ʻa kimoutolu ʻi he maʻu ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.”

Fakamoʻoni Fakafolofolá

ʻEta 12:6

Kupuʻi Lea Fakafolofola Mahuʻingá

“ʻOku ʻikai te mou maʻu ha fakamoʻoni kae ʻoua kuo hili hono ʻahiʻahiʻi ʻo hoʻomou tuí.”

Fakamoʻoni Fakafolofolá

ʻEta 12:27

Kupuʻi Lea Fakafolofola Mahuʻingá

“Kapau ʻe haʻu kiate au ʻa e tangatá … te u liliu ʻa e ngaahi meʻa vaivaí ko e mālohi kiate kinautolu.”

Fakamoʻoni Fakafolofolá

Molonai 7:45–48

Kupuʻi Lea Fakafolofola Mahuʻingá

“Ko e manavaʻofá ʻa e ʻofa haohaoa ʻa Kalaisí.”

Fakamoʻoni Fakafolofolá

Molonai 10:4–5

Kupuʻi Lea Fakafolofola Mahuʻingá

“Mou kole ʻi he loto-fakamātoato, mo e loto-moʻoni, ʻo maʻu ʻa e tui kia Kalaisi … [pea] ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní te mou lava ai ke ʻiloʻi hono moʻoni ʻo e ngaahi meʻa kotoa pē.”

Fakatupulaki ʻo e mahinó

Fili ha taha ʻo e ngaahi potufolofola fakataukei fakatokāteline ʻokú ke loto ke mahino lelei ange kiate koé, pea fakaʻaongaʻi ia ke fakakakato ʻa e ʻekitivitī ko ʻení. Kapau ʻoku ʻi ai ha taimi feʻunga, fakakaukau ke fakahoko ʻa e ʻekitivitií ʻaki ha potufolofola fakataukei fakatokāteline kehe.

Fakaʻaliʻali pe ʻoange ki he kau akó ʻa e fakahinohino ko ʻení. Fakakaukau ke fakangofua e kau akó ke nau ngaue tautau toko ua pe ʻi ha ngaahi kulupu iiki.

Fakakaukauloto ʻoku kole atu ke ke akoʻi ha tokotaha ului foʻou pe ko ha kulupu ʻo ha fānau taʻu Palaimeli fekauʻaki mo e potufolofola ko ʻení. Teuteu ha lea pe lēsoni miniti ʻe tolu ki he nima ke tokoni ke fakaloloto e mahino ki he ngaahi moʻoni ʻoku akoʻi ʻi he potufolofola ko ʻení. ʻE ala tokoni ke tali e ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻiate koe pē kimuʻa peá ke fakakaukau ki he founga te ke akoʻi ai e ngaahi moʻoní ki he niʻihi kehé.

  • Feinga ke ʻiloʻi e ngaahi foʻi lea mo e ngaahi kupuʻi lea mahuʻingá, tautautefito ki he ngaahi lea ʻe ngali maʻuhalá. Fakakaukau ke kumi ha ngaahi fakaʻuhinga pe kumi ha ngaahi potufolofola fakafekauʻaki ʻi he folofolá ʻe lava ʻo tokoni ke fakamahinoʻi ʻa e potufolofolá. Ko e hā ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ai e ngaahi foʻi lea pe kupuʻi lea mahuʻinga ko ʻení?

  • ʻOku fakafehokotaki fēfē nai ʻa e potufolofola ko ʻení ki he Fakamoʻuí? Ko e hā ʻokú ke ako meiate Ia pe fekauʻaki mo Iá? Ko e hā ha ngaahi founga ʻokú Ne hoko ai ko ha sīpinga ʻo e ngaahi moʻoni ʻi he potufolofola ko ʻení?

  • Ko e hā ha ngaahi meʻa te ke ala fakaʻaongaʻi pe fakaʻaliʻali ke tokoni ki hono fakamatalaʻi e pōpoaki ʻo e potufolofola ko ʻení?

Fakakaukau ke ʻai e kau akó ke nau tauhoa pe fakakulupu iiki ʻo feakoʻiʻaki ʻa ʻenau lēsoní. Te ke lava foki ʻo fakaafeʻi ha tokotaha ako ʻe taha pe ua ke vahevahe mo e kalasí kotoa. Fakaafeʻi e kau akó ke aleaʻi ʻa e meʻa naʻa nau ako mo ongoʻi mei he aʻusia ko ʻení. Fakamoʻoni ki he mahuʻinga ke mahino ʻa e ngaahi moʻoni ʻi he ngaahi potufolofola fakataukei fakatokāteliné.