Seminelí
Toe Vakaiʻi Hono 12 ʻo e Fakataukei Fakatokāteliné: Mahino pea Fakaʻaongaʻi


“Toe Vakaiʻi Hono 12 ʻo e Fakataukei Fakatokāteliné: Mahino pea Fakaʻaongaʻi,” Tohi ʻa Molomoná – Tohi Lēsoni ʻa e Faiakó (2024)

“Toe Vakaiʻi Hono 12 ʻo e Fakataukei Fakatokāteliné,” Tohi ʻa Molomoná – Tohi Lēsoni ʻa e Faiakó

Toe Vakaiʻi Hono 12 ʻo e Fakataukei Fakatokāteliné

Mahino pea Fakaʻaongaʻi

ʻĪmisi
Ko e faiako ʻa Kalaisi ʻi he falelotú

ʻE tokoniʻi koe ʻe he lēsoni ko ʻení ke toe vakaiʻi mo akoako feinga ke mahino mo fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi potufolofola fakataukei fakatokāteline kuó ke akó.

Tokoniʻi e kau akó ke nau kau longomoʻui mai. ʻI hoʻo teuteu ke faiakó, tokanga taha ki he meʻa ʻe fai ʻe he kau akó. Poupouʻi e kau akó ke nau feinga ke ako mei he folofolá pea nau feakoʻaki. ʻI he kau atu ʻa e kau akó, ʻe tupulaki ʻenau loto-falala ke lava ʻo ako e ngaahi moʻoni ʻo e ongoongoleleí. ʻE meimei ke fakaʻaongaʻi foki ʻe he kau akó ʻa e meʻa ʻoku nau akó.

Teuteu ʻa e tokotaha akó: Fakakaukau ke fakaafeʻi e kau akó ke nau fili ha potufolofola fakataukei fakatokāteline ʻe ua ʻi he vahaʻa ʻo e 1 Nīfai mo Mōsaiá pea fakalaulauloto ki he meʻa te nau lava ʻo fakahoko ke mahino mo nau fakaʻaongaʻi aí.

Ngaahi ʻEkitivitī Ako ʻOku Ala Fakahokó

ʻE ala fiemaʻu ke akoʻi ha lēsoni ki he potufolofola fakataukei fakatokāteliné ʻo fetongi ʻaki ʻa e lēsoni toe vakaiʻi ko ʻení. Vakai ki he taimi-tēpile ki he vave hono akoʻí ʻa ia ʻoku ʻomi ʻe he talēkita fakavāhengá pe vahefonuá pe kouʻōtineitá ke fakapapauʻi ʻe akoʻi e lēsoni kotoa pē ʻo e fakataukei fakatokāteline ki he potufolofolá ʻi he lele ʻa e seminelí.

Ko e mahino ʻa e potufolofola fakataukei fakatokāteliné

Fakakaukauloto ʻokú ke maʻu ʻa e faingamālie ke talanoa mo ha taha ʻoku fakakaukau ʻoku ʻikai mahino kiate ia ʻa e folofolá pea ʻoku ʻikai ke ne fakapapauʻi pe ʻokú ne fie feinga ke mahino kiate ia.

  • Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke tau feinga ke mahino kiate kitautolu ʻa e folofolá?

  • Kapau te ke fai ha faleʻi fekauʻaki mo e meʻa ʻe lava ke fai ʻe ha taha ke fakatupulaki ai ʻene mahinó, ko e hā nai ha meʻa te ke talaange?

Fakakaukau ke hiki e ngaahi fakakaukau ʻa e kau akó ʻi he palakipoé. ʻOku hiki atu heni ha ngaahi fakakaukau ʻe malava ke fakaʻaongaʻi. Fakaafeʻi leva e kau akó ke fili ha potufolofola fakataukei fakatokāteline ʻe ua pea fakaʻaongaʻi ha taha ʻo e ngaahi fakakaukau ʻi he palakipoé ke tokoni ke fakaloloto ʻenau mahino ki he potufolofolá.

ʻOku kau ʻi he ngaahi founga ke fakaloloto ai hoʻo mahinó ʻa hono

  • kumi e ngaahi lea ʻoku ʻikai mahino kiate koé;

  • lau ʻa e ʻuluʻi fakamatala ʻo e vahé pe ngaahi veesi ʻoku muʻomuʻa pe muimui mai ʻi he potufolofola ʻokú ke ako ki aí;

  • lau e ngaahi potufolofola fakafekauʻaki ʻi he futinoutí;

  • kumi e ngaahi foʻi lea mahuʻinga ʻi he Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá;

  • kole tokoni ki ha mātuʻa, faiako, pe taki ʻo e Siasí;

  • ʻiloʻi ʻa e ngaahi moʻoni fekauʻaki mo Sīsū Kalaisí; pea

  • fakalaulauloto ki he founga ʻe lava ke tokoniʻi ai koe ʻe hoʻo moʻui ʻaki e ngaahi moʻoni ko iá ke ke ofi ange ai ki he Fakamoʻuí.

Fakaʻaliʻali pe ʻoange ki he kau akó ha tatau ʻo e saati ko ʻení.

ʻUluaki Potufolofola Fakataukei Fakatokāteline ʻe 12 mo e Ngaahi Kupuʻi Lea Mahuʻingá

Tohi ʻa Molomoná – Tohi Lēsoni ʻa e Faiakó (2024)

Potufolofolá

Kupuʻi Lea Mahuʻinga mei he Folofolá

Potufolofolá

1 Nīfai 3:7

Kupuʻi Lea Mahuʻinga mei he Folofolá

“Te u ʻalu ʻo fai ʻa e ngaahi meʻa kuo fekau ʻe he ʻEikí.”

Potufolofolá

2 Nīfai 2:25

Kupuʻi Lea Mahuʻinga mei he Folofolá

“Naʻe hinga ʻa ʻĀtamá koeʻuhi ke ʻi ai ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá; pea ʻoku ʻi ai ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá koeʻuhi ke nau maʻu ʻa e fiefiá.”

Potufolofolá

2 Nīfai 2:27

Kupuʻi Lea Mahuʻinga mei he Folofolá

“ʻOku nau tauʻatāina ke fili ʻa e tauʻatāiná mo e moʻui taʻengatá … pe … pōpulá mo e maté.”

Potufolofolá

2 Nīfai 26:33

Kupuʻi Lea Mahuʻinga mei he Folofolá

“ʻOku tatau ʻa e kakai fulipē ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá.”

Potufolofolá

2 Nīfai 28:30

Kupuʻi Lea Mahuʻinga mei he Folofolá

ʻE foaki ʻe he ʻOtuá “ki he fānau ʻa e tangatá ʻa e ʻotu lea ki he ʻotu lea, ʻa e akonaki ki he akonaki.”

Potufolofolá

2 Nīfai 32:3

Kupuʻi Lea Mahuʻinga mei he Folofolá

“Keinanga ʻi he ngaahi folofola ʻa Kalaisí; he vakai, ʻe fakahā kiate kimoutolu ʻe he ngaahi folofola ʻa Kalaisí ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku totonu ke mou faí.”

Potufolofolá

2 Nīfai 32:8–9

Kupuʻi Lea Mahuʻinga mei he Folofolá

“Kuo pau ke mou lotu maʻu ai pē.”

Potufolofolá

Mōsaia 2:17

Kupuʻi Lea Mahuʻinga mei he Folofolá

“ʻO ka mou ka ʻi he tauhi ʻo homou kāingá, ʻoku mou ʻi he tauhi pē ʻo homou ʻOtuá.”

Potufolofolá

Mōsaia 2:41

Kupuʻi Lea Mahuʻinga mei he Folofolá

“[Ko] kinautolu ʻoku tauhi ʻa e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá … ʻoku nau monūʻia ʻi he meʻa kotoa pē.”

Potufolofolá

Mōsaia 3:19

Kupuʻi Lea Mahuʻinga mei he Folofolá

“Liʻaki ʻa e tangata fakakakanó kae hoko ko ha tangata māʻoniʻoni ʻi he fakalelei ʻa Kalaisi ko e ʻEikí.”

Potufolofolá

Mōsaia 4:9

Kupuʻi Lea Mahuʻinga mei he Folofolá

“Tui pē ki he ʻOtuá; … tui ʻokú Ne maʻu ʻa e poto kotoa.”

Potufolofolá

Mōsaia 18:8–10

Kupuʻi Lea Mahuʻinga mei he Folofolá

Ke “papitaiso ʻa kimoutolu ʻi he huafa ʻo e ʻEikí, ko e fakamoʻoni … kuo mou fai ha fuakava mo Ia.”

Ko hono fakaʻaongaʻi ‘o e ngaahi potufolofola fakataukei fakatokāteliné

ʻE lava ke tokoni e ongo ʻekitivitī ko ʻení ki he kau akó ke nau akoako fakaʻaongaʻi e ngaahi potufolofola fakataukei fakatokāteliné. Mahalo te ke fie fakaʻaongaʻi ha taha pē ʻo e ongo ʻekitivitií, pe ko haʻo fakaʻatā e kau akó ke nau fili pe e ʻekitivitī te nau fakahokó ʻo fakatefito he ngaahi meʻa ʻoku nau manako aí pe malavá. ʻAi ke ngāue fakataha e kau akó ʻi ha fanga kiʻi kulupu iiki.

ʻEkitivitī A. Faʻu ha tūkunga

  1. Hiki ʻi ha tafaʻaki ʻe taha ʻo ha laʻipepa ha fehuʻi mei he ongoongoleleí ʻe lava ke tali pe ko ha tūkunga ʻe lava ke tokonia ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e potufolofola fakataukei fakatokāteline ko ʻení.

  2. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, hiki ʻa e potufolofola fakataukei fakatokāteliné, kupuʻi lea mahuʻingá, mo ha fakamatala nounou ki he founga ʻe lava ke tokoni aí.

Kapau ko e ʻekitivitī pē ʻeni ʻe fai ʻe he kau akó, ʻe lava ke nau tānaki atu ʻenau ʻū laʻipepá. Te ke lava leva ʻo lau e ngaahi tūkungá pe ngaahi fehuʻí pea fakaafeʻi ʻa e kalasí ke nau feinga ke ʻiloʻi e ngaahi moʻoni mei he ngaahi potufolofola fakataukei fakatokāteline ʻe lava ʻo tokoní. Ko ha founga ʻe taha ko hoʻo fakakaukau ke fakaafeʻi e kau akó ke nau lue takai ʻi he lokí, ʻo fevahevaheʻaki e ngaahi tūkunga pe fehuʻi ne nau tohí pea fakaʻatā e kau ako kehé ke nau fakakaukau ki he ngaahi moʻoni ʻoku kaunga ki aí.

ʻEkitivitī E. Faʻu ha fokotuʻutuʻu fakavitiō

Fakakaukauloto kuo fili ʻe homou siteikí ha taha ʻo e ngaahi kupuʻi lea folofola mahuʻinga ʻo e fakataukei fakatokāteliné ko e kaveinga ki he konifelenisi ʻa e toʻu tupú. Kuo nau kole atu ke ke palani ha vitiō ke fakafeʻiloaki ʻaki e kaveingá. Faʻu ha fokotuʻutuʻu ki ha vitiō ʻoku kau ai ʻa e

  • kupuʻi lea mahuʻinga mei he folofolá mo e potufolofolá,

  • ko ha founga makehe ke fakamatalaʻi ʻaki e ʻuhinga ʻo e potufolofola fakataukei fakatokāteliné mo e ʻuhinga ʻoku mahuʻinga ai ki he toʻu tupú, pea mo e

  • founga ʻe lava ke fakaʻaongaʻi ai ʻi heʻetau moʻuí mo tokoniʻi kitautolu ke tau ofi ange ki he Fakamoʻuí. (Te ke lava ʻo fakakau ha sīpinga pe talanoa mei he folofolá, konifelenisi lahí, pe ko hoʻo moʻuí.)

Kapau ko e ʻekitivitī pē ʻeni ʻe fai ʻe he kau akó, fakakaukau ke fakaafeʻi ha kau ako kehekehe ke vahevahe ʻenau ngaahi fakakaukaú. Kapau ʻe lava, fakakaukau ke ʻai e kau akó ke nau faʻu e foʻi vitioó.

Kapau ʻe lava ʻe he kau akó ʻo fai ha taha pē ʻo e ongo ʻekitivitií, fakaafeʻi ke nau vahevahe ʻa e meʻa naʻa nau fakahokó mo e toenga ʻo e kalasí.