Seminelí
Mōsaia 12–13: Ko Hono Tohi ʻo e Ngaahi Fekaú ʻi Homou Lotó


“Mōsaia 12–13: Ko Hono Tohi ʻo e Ngaahi Fekaú ʻi Homou Lotó,” Tohi ʻa Molomoná – Tohi Lēsoni ʻa e Faiakó (2024)

“Mōsaia 12–13,” Tohi ʻa Molomoná – Tohi Lēsoni ʻa e Faiakó

Mōsaia 12–13

Ko Hono Tohi ʻo e Ngaahi Fekaú ʻi Homou Lotó

ʻĪmisi
toʻu tupu ʻi ha kalasi siakale

Naʻe totonu ke hoko ʻa Noa mo ʻene kau taulaʻeikí ko ha kau taki fakalaumālie. Ka neongo ia, naʻa nau moʻui faiangahala pea akoʻi honau kakaí ke fai ʻa e meʻa tatau. Naʻe akoʻi kinautolu ʻe ʻApinetai fekauʻaki mo e fatongia ʻo Sīsū Kalaisí ʻi honau fakamoʻuí pea mo e mahuʻinga ke tohi e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá ʻi honau lotó. ʻI he lēsoni ko ʻení, te ke ako ai ke muimui lelei ange kia Sīsū Kalaisi ʻi hoʻo tohi e ngaahi fekaú ʻi ho lotó.

Talangofuá mo e ʻofá. Naʻe akoʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻo pehē, “Kapau ʻoku mou ʻofa kiate au, fai ʻeku ngaahi fekaú” (Sione 14:15). ʻI he taimi ʻoku fakatupu ai ʻa e talangofuá ʻe he ʻofá, ʻoku fakanatula mo mahuʻingamālie ange ia. Tokoni ke ʻilo ʻe he kau akó ʻa e fehokotaki mahuʻinga ʻi hono moʻui ʻaki e ongoongoleleí mo e ʻofa ki he Fakamoʻuí.

Teuteu ʻa e tokotaha akó: ʻE lava ke kole ʻe he kau akó ki ha mēmipa ʻo e fāmilí pe kaungāmeʻa ke vahevahe ha aʻusia ʻo ha taimi naʻe mahuʻingamālie fakataautaha ai ha fekau kiate kinautolu.

Ngaahi ʻEkitivitī Ako ʻOku Ala Fakahokó

Te ke sivisiviʻi fēfē hoʻo talangofuá?

Te ke lava ʻo hiki e ongo fakamatala ko ʻení ʻi he palakipoé pea tuku ke siviʻi fakalongolongo ʻe he kau akó ʻa e tuʻunga lelei ʻoku fakamatalaʻi ai kinautolu ʻe he ongo fakamatalá ʻi ha meʻafua 1–10 (ko e 10 ʻoku ʻuhinga ia ʻokú ne fakamatalaʻi lelei kinautolu).

ʻOKU OU ONGOʻI ʻa e mahuʻinga ʻo e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá

ʻOku ou TALANGOFUA ki he ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá

  • Ko e hā nai e palopalemá kapau ʻe ongoʻi ʻe ha taha ʻa e mahuʻinga ʻo e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá ka ʻoku ʻikai ke ne talangofua ki ai?

  • Ko e hā nai ʻa e palopalemá kapau ʻe talangofua ha taha ki he ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá ka ʻoku ʻikai ke ne ongoʻi honau mahuʻingá?

ʻI hoʻo ako e lēsoni ko ʻení, fakakaukau ki hoʻo ngaahi ongo fekauʻaki mo e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá pea mo hoʻo talangofua ki aí.

Talangofua mei he lotó

Hili hono lī ʻa ʻApinetai ki he fale fakapōpulá koeʻuhí ko ʻene fakamoʻoni ki he faiangahala ʻa e Tuʻi ko Noá (vakai, Mōsaia 12:9–17), naʻe ʻomi ia ki he ʻao ʻo Noá mo ʻene kau taulaʻeikí. Naʻe valokiʻi kinautolu ʻe ʻApinetai ʻi heʻenau fakangalingali ʻoku mahino mo nau akoʻi e folofola ʻa e ʻOtuá kae hili ko iá naʻe ʻikai ke nau fakamahinoʻi ia ki honau lotó. Naʻe pehē ʻe he kau taulaʻeiki ʻa Noá ʻoku nau akoʻi e fono ʻa Mōsesé, ka naʻe ʻikai ke nau tauhi e fono ʻa Mōsesé pe talangofua ki he Ngaahi Fekau ʻe Hongofulú. Naʻe akoʻi ʻe ʻApinetai ʻa Noa mo ʻene kau taulaʻeikí ki he mahuʻinga ʻo hono tauhi ʻo e ngaahi fekaú (vakai, Mōsaia 12:25–37).

Te ke lava ʻo fili ke fakaʻaongaʻi ha ngaahi konga pe kotoa ʻo e foʻi vitiō “ʻOku Fakamoʻoni ʻa ʻApinetai ʻi he ʻao ʻo e Tuʻi ko Noá mo ʻEne Kau Taulaʻeikí” (4:35), ʻoku maʻu ʻi he ChurchofJesusChrist.org, ʻi he kotoa e lēsoní.

Kimuʻa pea lau ʻe he kau akó e ngaahi potufolofola ko ʻení, te ke lava ʻo kole ange ke nau hiki ki he lahi taha te nau lavá ʻa e Ngaahi Fekau ʻe Hongofulú mei heʻenau manatú. ʻI hono lea ʻaki ʻe he kau akó e ngaahi fekaú, hiki kinautolu ʻi he palakipoé. Te nau lava leva ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e fekumi fakafolofola ko ʻení ke fakakakato ʻa e lisí.

Lau ʻa e Mōsaia 12:34–36; 13:15–24 ʻo kumi takitaha ʻa e Ngaahi Fekau ʻe Hongofulú. Fakakaukau ke fakafika kinautolu ʻi hoʻo folofolá.

Lau ʻa e Mōsaia 13:11 pea kumi ha taha ʻo e ngaahi ʻuhinga naʻe akoʻi ai ʻe ʻApinetai ʻa e Fekau ʻe Hongofulú kia Noa mo ʻene kau taulaʻeikí.

  • Ko e hā ha ngaahi moʻoni te tau lava ʻo ako mei he veesi ko ʻení?

Ko e foʻi moʻoni ʻe taha te tau lava ʻo ako mei he veesi ko ʻení ʻoku fiemaʻu ke tohi e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá ʻi hotau lotó.

  • ʻOkú ke pehē ʻoku ʻuhinga ki he hā ke tohi ʻa e ngaahi fekaú ʻi hotau lotó?

  • ʻE lava nai ke talangofua e kakaí ki ha fekau kae ʻikai tohi ia ʻi honau lotó? Ko e hā hono ʻuhinga?

  • ʻOkú ke pehē ʻoku tokoni fēfē hono tohi e ngaahi fekaú ʻi hotau lotó ke tau muimui ʻia Sīsū Kalaisi?

Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Poni L. ʻOsikasoni, ko e Palesiteni Lahi mālōlō ʻo e Kau Finemuí, ha ngaahi moʻoni mahuʻinga ʻe lava ʻo tokoni ke mahino kiate kitautolu ʻa e ʻuhinga ʻo e tohi ʻo e ngaahi fekaú ʻi hotau lotó:

ʻOku fiemaʻu ke ʻoua naʻa tau ʻiloʻi pē ʻa e ongoongoleleí ka ke ongoʻi ia! ʻE lava pē ke tau moʻui ʻaki e ongoongoleleí he ko e meʻa ia ʻoku ʻamanaki mai ki aí, pe ko e meʻa ia ne tau tupu hake aí pe ko ha ʻulungaanga pē ia. …

ʻOku fiemaʻu ke tau feinga kotoa ke liliu hotau lotó mo e natulá ke ʻoua naʻa tau toe holi ke muimui ki he founga ʻa e māmaní ka ke fakahōifua pē ki he ʻOtuá. (Bonnie L. Oscarson, “ʻOku ou Tui Nai?Ensign pe Liahona, Mē 2016, 88)

  • ʻOkú ke pehē ʻe lava fēfē ke ʻoua naʻa ngata pē ʻi hono ʻiloʻi ʻe he kakaí ʻa e ongoongoleleí ka ke nau ongoʻi foki iá?

Fakakaukau ke fakatātaaʻi ʻa e ʻekitivitī ko ʻení ʻaki hano fili ha taha ʻo e Ngaahi Fekau ʻe Hongofulú pea ngāue fakataha mo e kalasí ki he ngaahi fehuʻí. Hangē ko ʻení, ko e fekau “ʻOua naʻá ke kaihaʻá,” ʻi hono tohi ʻi he loto ʻo ha tahá, ʻe lava ke ne tākiekina ha taha ke ngāue mālohi mo ʻikai kākā. ʻI he founga tatau pē, ʻe lava ʻe he “ʻOua naʻá ke fakapoó” ʻo tākiekina ha taha ke ne fakaʻapaʻapaʻi e niʻihi kehé pea feinga ke ʻoua naʻa tali ʻi he ʻita. Te ke lava leva ʻo tuku ki he kau akó ke nau fakakakato fakafoʻituitui, tauhoa, pe ʻi ha fanga kiʻi kulupu iiki ʻa e ʻekitivitií.

Ko e ngaahi fili kehe ke faí ko hano vahe ha ngaahi fekau kehekehe ki he kau akó pea tuku ke nau vahevahe ʻenau tali ki he ngaahi fehuʻí mo haʻanau hoa, pea fetongi e ngaahi hoá ʻi he ʻosi ʻenau ngāué. Pe ko hano fakatātaaʻi ʻe he kau akó ʻa e meʻa ʻe fai ʻe ha taha kapau naʻe tohi ʻa e fekaú ʻi hono lotó.

Fili ha fekau ʻe ua pe tolu ʻo e Ngaahi Fekau ʻe Hongofulú. Tā ha foʻi haati maʻá e fekau takitaha pea hiki ʻa e fekaú ʻi ʻolunga ʻi he foʻi hātí. Pea hiki e tali ki he ongo fehuʻi ko ʻení ʻi he foʻi haati takitaha.

  • Ko e hā ha meʻa ʻe lava ke fai pe taʻe fai ʻe he kakaí kapau naʻe tohi ʻa e fekau ko ʻení ʻi honau lotó?

  • Ko e hā ʻe lava ke fai ʻe he kakaí ke tokoni ke tohiʻi kakato ange ai ʻa e fekau ko ʻení ʻi honau lotó?

Ko hono Manatuʻi ʻo Sīsū Kalaisí

ʻIkai ngata pē ʻi he ʻikai tohi e Ngaahi Fekau ʻe Hongofulú ʻi he loto ʻo Noa mo ʻene kau taulaʻeikí, ka naʻe ʻikai mahino kiate kinautolu ʻa e taumuʻa ʻo e fono ʻa Mōsesé.

Lau ʻa e Mōsaia 13:28–32, ʻo kumi e taumuʻa ʻo e fono ʻa Mōsesé.

  • Ko e hā naʻe fakaʻamu ʻa ʻApinetai ke mahino ki he kau taulaʻeiki ʻa Noá fekauʻaki mo e fono ʻa Mōsesé?

Naʻe akonaki ʻa Palesiteni Tāleni H. ʻOakesi ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí fekauʻaki mo hono fiemaʻu ʻo Sīsū Kalaisí:

ʻE lava ʻe he houʻeiki tangatá mo e fafiné … ʻo fakahoko ha ngaahi meʻa maʻongoʻonga. Ka ʻi he ʻosi kotoa ʻetau talangofuá mo e ngaahi ngāue leleí, he ʻikai lava ke fakahaofi kitautolu mei he maté pe ko e ngaahi nunuʻa ʻo ʻetau ngaahi angahala fakafoʻituituí taʻe kau ai e ʻaloʻofa ʻoku ʻomi ʻe he fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí. ʻOku fakamahinoʻi ʻeni ʻe he Tohi ʻa Molomoná. ʻOkú ne akoʻi “ʻoku ʻikai ke hoko mai ʻa e fakamoʻuí ʻi he fonó pē” (Mōsaia 13:28). Ko hono ʻai ʻe tahá, ʻoku ʻikai hoko mai ʻa e fakamoʻuí ʻi he tauhi ʻataʻatā pē ʻo e ngaahi fekaú. “ʻOku ʻikai ke fakatonuhiaʻi ha taha fakakakano ʻi he fonó” (2 Nīfai 2:5) … He ʻikai lava ke maʻu ʻe he tangatá ʻa hono fakamoʻui ʻoʻoná ʻiate ia pē. (Dallin H. Oaks, “Another Testament of Jesus Christ,” Ensign, Mar. 1994, 67)

  • ʻE lava fēfē ke tokoni ʻa e ngaahi fekaú ke tau manatu kia Sīsū Kalaisí?

  • ʻOkú ke pehē ʻe tokoni fēfē hono manatuʻi ʻo Sīsū Kalaisí ke tohi e ngaahi fekaú ʻi hotau lotó?

Fakakaukau ki ha fekau ʻoku faingataʻa kiate koe ke ke tauhi pe ʻokú ke ongoʻi ʻoku ʻikai tohi ia ʻi ho lotó. ʻI hoʻo fakakaukau ki he fekau ko ʻení, te ke lava ʻo kumi ʻi he Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú (tohitufa, 2022). Fekumi ki ha ueʻi fakalaumālie ʻo fakafou ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní pea tali e fehuʻi ko ʻení ʻi ha tohinoa ako:

Fakakaukau ke tā ha fasi molumalu lolotonga e fakalaulauloto mo tali ʻe he kau akó ʻa e fehuʻi ko ʻení. Te ke lava ʻo ʻoange ki he kau akó ha foʻi haati ʻe lava ke nau tali ai e fehuʻí. Fakaafeʻi leva ke nau tuku ia ʻi ha feituʻu ke fakamanatu kiate kinautolu ʻenau taumuʻá. Pe, ko ʻenau tā ʻa e foʻi hātí ʻi heʻenau tohinoá, tohi ai, faitaaʻi e foʻi hātí ʻaki ʻenau telefoní, pea fakaʻaongaʻi e laʻitaá ko e wallpaper ia ʻo ʻenau telefoní ʻi ha foʻi uike ʻe taha.

  • Ko e hā te ke lava ʻo fai ke muimui lelei ange ai kia Sīsū Kalaisí pea ke tohi kakato ange ʻa e fekau ko ʻení ʻi ho lotó?