Seminare
Iloilo Lou Aoaoina 3: 2 Nifae 26–Iakopo 7


“Iloilo Lou Aoaoina 3: 2 Nifae 26–Iakopo 7,” Tusi Lesona a le Faiaoga o le Tusi a Mamona (2024)

“Iloilo Lou Aoaoina 3,” Tusi Lesona a le Faiaoga o le Tusi a Mamona

Iloilo Lou Aoaoina 3

2 Nifae 26-Iakopo 7

Ata
tamaitai talavou o loo tusitusi i totonu o se api

O lenei lesona ua faamoemoe e fesoasoani ia te oe e iloa ai le ala ua e tuputupu a’e ai pe suia i le taimi o lau suesuega o le 2 Nifae 26Iakopo 7.

Faaosofia tagata aoga e aoao. Uunaia tagata aoga e faaaoga lo latou faitalia e auai ai i le aafiaga faaleaoaoga. Sa aoao mai Elder David A. Bednar o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e faapea, “O se tagata aoao na te faaaogaina le saolotoga e ala i le galue e faatino e tusa ai ma mataupu faavae sa’o, e tatalaina lona loto i le Agaga Paia ma valaaulia Ana aoaoga, o le mana molimau, ma molimau faamaonia.” (“Saili e Aoao e Ala i le Faatuatua,” Ensign, Sete. 2007, 64).

Sauniuniga a le tagata aoga: Mafaufau e valaaulia tagata aoga e tomanatu pe na faapefea ona latou tuputupu a’e faaleagaga e ala i lo latou suesueina o le Tusi a Mamona i vaiaso e fa ua tuanai. E mafai ona e valaaulia i latou e iloilo a latou api talaaga mo suesuega ma faailoa mai ni aoaoga patino sa latou faaaogaina po o fuaiupu sa faapitoa ona anoa ia i latou.

Gaoioiga e Ono Mafai Ona Aoao Ai

O Sina Lelei Atili Mai Lea Aso i Lea Aso

Mafaufau e amata lenei lesona i se talanoaga e uiga i faamoemoega ma le taua o le iloiloga faaletagata lava ia. E mafai e tagata aoga ona faasoa mai ni aoaoga patino mai le Tusi a Mamona sa latou faaaogaina i o latou olaga po o fuaiupu mai le Tusi a Mamona sa faapitoa ona anoa ia i latou.

Na aoao mai Lorenzo Snow (1814–1901), Peresitene lona lima o le Ekalesia:

Aua ne’i faamoemoe ia atoatoa i le taimi e tasi. Afai e te manatu faapena, o le a e lē fiafia. Ia sili atu i le asō nai lō le tulaga na e i ai ananafi, ma ia sili atu taeao nai lo le tulaga o lo o e i ai i le asō. O faaosoosoga nā, atonu e tau faavaivaia tatou i le asō, aua ne’i faatagaina e faavaivaia i tatou i le o’o atu ai taeao. O le mea lena, ia faaauau le taumafai ia sili itiiti a’e mai lea aso i lea aso; ma ia aua le faatagaina o outou olaga e mavae atu, e aunoa ma le ausiaina o le faia o le lelei i isi, faapea ia i tatou lava. (Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Lorenzo Snow [2012],103)

  • E mafai faapefea ona e iloa ua e sili atu i le asō nai lo ananafi?

  • E mafai faapefea ona fesoasoani le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso ia te oe i au taumafaiga ia lelei atu taeao nai lo le mea sa e i ai i le asō?

O lenei lesona ua faamoemoe e fesoasoani ia te oe e mafaufau ai e uiga i lou tuputupu ae o se soo o Iesu Keriso, e aofia ai lou tomai e faamatala le aoaoga faavae ua e aoaoina i tusitusiga paia. Mafaufau i ni auala na fesoasoani ai lau suesuega o le Tusi a Mamona ia te oe e tuputupu ae ai o se soo o Keriso. A o e suesue i le asō, valaaulia le Agaga Paia e fesoasoani ia te oe ia iloa pe faapefea e lau suesuega o le Tusi a Mamona ona aafia ai lou tomai e ola ai ma faasoa atu le talalelei a Iesu Keriso.

O le suesueina e lau vasega o le 2 Nifae 26 e oo i le Iakopo 7 atonu na faamamafaina ai upumoni eseese nai lo upumoni i latou o lo o maua i gaoioiga nei. Ia saoloto e filifili po o fea o gaoioiga e sili ona fetaui ma manaoga o lau vasega pe fetuunai gaoioiga e faaaofia ai upumoni na faailoa mai e au tagata aoga.

O le faamoemoega o gaoioiga A ma le E o le tuuina atu lea i tagata aoga o se avanoa e faamatala ai aoaoga faavae na aoaoina i lesona ua mavae. Atonu e talafeagai le faia na o se tasi o ia gaoioiga ia lava ai le taimi mo le gaoioiga I po o le O.

Gaoioiga A: Faamatala le aoaoga faavae a Iesu Keriso

O le gaoioiga lenei o le a manaomia ai tagata aoga e toe iloilo nisi o fuaiupu o mau. Ia nofouta i tagata aoga o e atonu o loo tauivi e faitau pe malamalama i tusitusiga paia. Mafaufau e tuu tagata aoga i ni paga po o ni vaega, ma fesoasoani ia i latou e faailoa mai mataupu faavae ma sauniga o le aoaoga faavae a Keriso. E aofia ai le faatuatua ia Iesu Keriso, salamo, papatisoga mo le faamagaloga o agasala, mauaina o le meaalofa o le Agaga Paia, ma tumau e oo i le iuga.

Na aoao mai e Nifae mea e tatau ona tatou faia e maua ai le ola e faavavau. O nei mataupu faavae ma sauniga ua ta’ua o le aoaoga faavae a Keriso (tagai i le 2 Nifae 31:2, 21). O le aoaoga faavae a Keriso “o le ala lenei; ma ua leai se isi lava ala po o se isi suafa ua tuuina mai i lalo ifo o le lagi e mafai ona faaolaina ai o le tagata i le malo o le Atua” (2 Nifae 31:21). Iloilo le 2 Nifae 31:10–12, 17, 20–21, ma vaavaai mo mataupu faavae ma sauniga o ni vaega o le aoaoga faavae a Keriso.

Valaaulia tagata aoga e tali fesili nei ma a latou vaega pe tusi a latou tali i a latou api talaaga mo suesuega.

  • E mafai faapefea ona e faamatalaina le aoaoga faavae a Keriso i se isi tagata e faaaoga ai mea na tusia e Nifae i le 2 Nifae- 31?

  • E faapefea ona fesoasoani le aoaoga faavae a Keriso tatou te faalagolago ai ia te Ia mo lo tatou faaolataga?

  • Ua faapefea ona faamanuiaina oe e ala i le mulimuli i le aoaoga faavae a Keriso?

Gaoioiga E: Faamatala le matafaioi a le Tusi a Mamona i le Toefuataiga o le talalelei a Iesu Keriso

E mafai ona e tuuina atu le vaaiga faataitai lenei o se tala faatino, faatasi ai ma oe e fai ai ma peresitene o le siteki ma tagata aoga o loo tali mai e fai ma Luka. Afai e te faia lenei mea, fai atu fesili tulitatao e fesoasoani ai i tagata aoga e tuuina atu molimau o le Tusi a Mamona o se soa ma se molimau i le moni o le Tusi Paia (tagai 1 Nifae 13:40–42; 2 Nifae 3:11–12), o se faailoga o le Toefuataiga (tagai 2 Nifae 27; 29:1–10), ma le “maaʼauʼau o la tatou tapuaiga” (faatomuaga i le Tusi a Mamona).

Vaai faalemafaufau i le tulaga faataitai lenei:

O loo sauni Luka e avea ma se faifeautalai faamisiona. Sa auina atu e lana peresitene o le siteki le savali lenei i le vaiaso ae latou te lei feiloai mo se faatalanoaga:

“Luka, ua ou fiafia lava e feiloai ma oe. I sauniuniga mo la ta fonotaga, e mafai ona e saunia faamolemole e faaaoga le Tusi a Mamona e tali ai le fesili lenei: O le a le matafaioi a le Tusi a Mamona i le Toefuataiga o le talalelei a Iesu Keriso? (tagai 2 Nifae 3:11–12; 2 Nifae 27:25–26; 2 Nifae 29:7–11).”

  • O le a se mea e mafai ona faasoa mai e Luka mai le Tusi a Mamona e uiga i lana matafaioi i le Toefuataiga o le talalelei a Iesu Keriso?

Gaoioiga I: Tetee atu i le tiapolo ma le faatuatua ia Iesu Keriso

Afai e lei valaauliaina tagata aoga e fatu se fuafuaga o se vaega o le lesona “2 Nifae 28:1–26,” o le a manaomia ona fetuunai le vaega lenei ia talafeagai. Mo se faataitaiga, e mafai ona e fesoasoani i tagata aoga e fatu se fuafuaga pe talanoaina ni auala e tetee atu ai i taumafaiga a Satani.

I le 2 Nifae 28:20–22, na aoao mai ai Nifae e uiga i auala o le a faaaoga e Satani e toso ese ai tagata mai le Atua i aso e gata ai. O nei mea e aofia ai le faatupu o le feita o tagata i mea lelei, faamalieina tagata ma faamoemoe malie ese atu i latou i le saogalemu faaletino, ma ta’u atu i tagata e leai se seoli ma e leai se tiapolo. I le avea ai ma se vaega o lau suesuega o le lesona “2 Nifae 28:1–26,” atonu na e fatuina ai se fuafuaga e puipuia lelei ai oe lava mai auala a Satani. Toe iloilo mea na e tusia i lau api talaaga mo suesuega mai lena lesona.

  • O le a le lelei o lou faatinoina o lau fuafuaga? Aisea?

  • O a ni auala na fesoasoani ai lau fuafuaga ia te oe ina ia maua le puipuiga a le Faaola mai auala a Satani?

  • O le a se mea ua e aoaoina pe na aafia ai e mafai ona fesoasoani ia te oe e faaopoopo i lau fuafuaga?

Mafaufau i ni auala e toe tuuto atu ai i lau fuafuaga. Ia mautinoa e te vaai atu i le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso e lapataia oe i tulaga lamatia ma faamalosia oe e sola ese pe faatoilalo taumafaiga a Satani (tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 10:5).

Gaoioiga O: Auai i le Faapotopotoina o Isaraelu

Sa matuai fiafia lava Nifae ma Iakopo i le faapotopotoina o Isaraelu. Atonu o se vaega lenei mea ona sa faaali atu e le Alii ia Nifae le mea o le a tupu i a latou fanau (tagai 1 Nifae 12–13).

Atonu na valaaulia oe e auai i le faapotopotoina o Isaraelu o se vaega o lau suesuega o le 1 Nifae 19–22; 2 Nifae 6; po o le Iakopo 5:52–77; 6:1–13. Afai o lea, iloilo soo se tautinoga po o ni fuafuaga na e faia po o ou uiga faaalia ma le naunautaiga ina ia aofia ai i le galuega.

  • O le a se mea na e aoaoina i au suesuega e uiga i le faapotopotoina o Isaraelu na e maua ai le faamalosiauina pe aoga?

  • O a ni taumafaiga na e faia e te lei faataitaia muamua? Na faamanuiaina oe? Aisea pe aisea foi e leai ai?

  • Na faapefea ona e lagonaina le taialaina po o le faamalosia o oe e le Faaola a o e punouai i Lana galuega?

  • O a faamanuiaga ua e vaaia mai le auai i lenei galuega?