Seminare
Iakopo 5:1–53: “O Le Alii o le Togaolive”


“Iakopo 5:1–53: ‘O Le Alii o le Togaolive,’” Tusi Lesona a le Faiaoga o le Tusi a Mamona (2024)

“Iakopo 5:1–53,” Tusi Lesona a le Faiaoga o le Tusi a Mamona

Iakopo 5:1–53

“O Le Alii o le Togaolive”

Ata
togaolive

E popole le Atua i Ana fanau uma, o i latou o e amiotonu ma i latou o e filifili ia amiolētonu. Na faasoa mai e Iakopo le talafaatusa a Senosa o laau olive, lea e faafaatusa iai le faataapeapeina o nisi e amiotonu ae o nisi sa lei amiotonu. O lenei talafaatusa o loo faaalia ai foi taumafaiga a le Alii e faapotopoto Isaraelu i aso e gata ai. O lenei lesona e mafai ona fesoasoani ia te oe e lagona ai le alofa o Iesu Keriso mo oe ma tagata uma.

Valaauliaina o le Agaga Paia e molimau atu i le upumoni. A o e aoao atu aoaoga faavae moni mai tusitusiga paia ma upu a perofeta, o le a maua e le Agaga Paia le avanoa e molimau atu ai i le upumoni. E ala i le mana o le Agaga Paia e mafai ona tutou “iloa ai le moni o mea uma lava” (Moronae 10:5).

Sauniuniga a le tagata aoga: Mafaufau e tuu atu i tagata aoga le ata ua faaulutalaina “O Le Talafaatusa o Laau Olive (Iakopo 5)” o loo maua i le vaega o “Manatu ma Talaaga o Faamatalaga”. Valaaulia tagata aoga e faaaoga le ata e fesoasoani ai ia i latou e suesue le talafaatusa i le Iakopo 5 ma faamasani i lana savali aoao.

Gaoioiga e Ono Mafai Ona Aoao Ai

O le alofa o le Atua mo i latou ua se ese

E sui tulaga i le vaaiga faataitai lenei, mafaufau e faaali le vitio “Maitaga Le Fuafuaina, Vaetamaga ma Le ‘Meaalofa Sili,’” o loo maua i le ChurchofJesusChrist.org, mai le faailotaimi 0:00 i le 1:41.

Ua lagona e Lisa le tausalaina e uiga i nisi o mea sese sa ia faia talu ai nei. Ua amata ona ia mafaufau pe o popole pea le Atua mo ia ona o nei mea sese.

  • O le a sau tala e fai atu pe afai sa e taumafai e fesoasoani i se tasi o i ai ni lagona e pei o Lisa?

  • Aisea e ono faigata ai ona iloa pe lagona le alofa o le Atua pe a uma ona tatou filifili e fai le agasala?

O le asō o le a e suesue ai i se tala faatusipaia e faaalia ai le alofa o le Alii mo i latou ua se ese. A o e suesue, saili mo lesona taua e uiga i le naunautaiga o Iesu Keriso e fesoasoani ia i latou ua liliuese mai ia te Ia. Mafaufau loloto pe mafai faapefea e upumoni ua e aoaoina ona fesoasoani ia te oe i ou tulaga.

O tala faatusa o laau olive

Sa valoia e Iakopo o le a teena e Iutaia ia Iesu Keriso (tagai Iakopo 4:15). Ina ia fesoasoani i lona nuu ia malamalama i le ala o le a fesoasoani ai le Faaola i tagata Iutaia e toe foi atu ia te Ia, sa aoao atu ai e Iakopo ia i latou se talafaatusa na tuuina mai e se perofeta e igoa ia Senosa. O se talafaatusa e faaaogaina ai tagata faatusatusa, o mea faitino, ma gaoioiga e aoao atu ai upumoni.

O nisi nei o faatusa autu o le talafaatusa, faatasi ai ma o latou uiga e talafeagai. Mafaufau e lisi nei faatusa i totonu o lau api talaaga mo suesuega po o tusitusiga paia.

Mafaufau e faaali le siata lenei i le laupapa ma fai atu i tagata aoga e kopi i a latou api talaaga mo suesuega. E mafai ona e faaopoopo i ai malamalamaaga ma manatu o tagata aoga i le faagasologa o le lesona.

O se siata ua faalauteleina faatasi ai ma faatusa faaopoopo o loo maua i le vaega o “Manatu ma Talaaga o Faamatalaga”.

Faatusa

Uiga Talafeagai

Faatusa

Alii po o le matai o le togaolive

Uiga Talafeagai

Iesu Keriso

Faatusa

O le tovine

Uiga Talafeagai

O le lalolagi

Faatusa

Laau o le olive fanua

Uiga Talafeagai

O Le aiga o Isaraelu, o le nuu o le feagaiga a le Alii

Faatusa

Laau o le olive vao

Uiga Talafeagai

Nuuese (o i latou o e e lei osifeagaiga ma le Alii) ma Isaraelu liliuese

Ina ia fesoasoani ia te oe e saunia e aoao e uiga ia Iesu Keriso a o e suesue i le Iakopo 5, tusi le “O mea ua ou aoaoina e uiga ia Iesu Keriso mai le Iakopo 5” i le ogatotonu o se itulau avanoa i lau api talaaga mo suesuega ma tusi se li’o e faataamilo ai. I le lesona atoa, vaavaai mo upumoni ma malamalamaaga e uiga ia Iesu Keriso, le Alii o le tovine. Faamaumau nei mea na maua i totonu pe faataamilo i le lio i lau api talaaga mo suesuega.

Malamalama i le talafaatusa

Afai e te lei faia, tuu atu i tagata aoga le ata ua faaulutalaina “O Le Talafaatusa o Laau Olive (Iakopo 5),” o loo maua i le vaega o “Manatu ma Talaaga o Faamatalaga”. E mafai ona faasino atu tagata aoga i vaega o lenei ata i le faagasologa o le lesona.

O le amataga o le talafaatusa e mafai ona faatusa i le taimi a o lumanai le galuega a Iesu Keriso i le olaga nei. Faitau le Iakopo 5:3–6, ma vaavaai mo le mea na tupu i le laau olive fanua, lea e faatusa i le nuu o le feagaiga a le Atua.

  • O le a sou manatu o le a le mea e faatusa i ai le pala o le laau?

  • O le a sou manatu i le mea e ono faatusa i ai le teuina, eliina, ma le faafaileleina o le tovine e le matai?

  • O a ni mea o aoao atu e nei faatinoga ia te oe e uiga ia Iesu Keriso? (Faaopoopo ou malamalamaaga i le tusiga i lau api talaaga.)

Atonu e aoga le faapupula o manatu nei e ala i le tusi o se faatusa o na mea i luga o le laupapa.

Ina ua mavae lenei asiasiga muamua, sa faia e le matai o le tovine isi faatinoga taua e lua e laveai ai lana laau olive fanua:

  1. Sa ia poloaiina ia aveesea lala autu o le laau olive ua mamae ma ia sulu ni lala mai se laau olive vao i le laau autu (tagai Iakopo 5:7–10). O le suluina e mafai ona faatusa i taumafaiga a le Alii ina e fesoasoani i Nuuese ia avea ma vaega o Lona nuu o le feagaiga e ala i le papatisoga ma le liuaina.

  2. Sa ia ave lala laiti ma mu’amu’a mai le laau autu o le olive ma sulu i latou i vaega eseese o le togaolive (tagai Iakopo 5:8, 13–14). E mafai ona faatusa lenei mea i le faataapeapeina o Isaraelu i vaega eseese o le lalolagi. O nisi o i latou sa faataapeapeina sa amiotonu, e pei o le aiga o Liae (tagai i le 1 Nifae 10:12–13). O isi na faataapeapeina ona o le amioleaga.

O le vaega o totoe o le talafaatusa o loo faaalia ai asiasiga a le alii o le tovine na faia i lona tovine i nisi taimi mulimuli ane. O nei asiasiga e mafai ona faatusa i vaitau eseese i le talafaasolopito o le lalolagi.

Mafaufau e vavae tagata aoga i ni paga po o ni vaega toalaiti ma tofi atu i vaega taitasi se tasi o seti nei o fuaiupu e suesue i ai. Ona mafai lea e tagata aoga ona lipoti mai mea na latou mauaina i le vasega.

Suesue fuaiupu nei, ma vaavaai po o le a le mea na tupu i le laau autu ma laau na faataapeapeina i taimi o asiasiga taitasi.

  • O le a se mea na e matauina e uiga i le tulaga o laau ma fua i le taimi o nei asiasiga?

  • O le a se mea na e matauina e uiga i upu ma faatinoga a le alii o le togaolive i le taimi o nei asiasiga?

  • O a mea o aoao atu e nei upu ma faatinoga ia te oe e uiga i le Faaola? (Faaopoopo ou malamalamaaga i le itulau o lau api talaaga.)

Na faasoa mai e Elder Jeffrey R. Holland o le Korama o Aposetolo e Toasefululua se lesona se tasi e mafai ona tatou aoaoina e uiga i le Atua mai nei fuaiupu:

Ina ua uma ona eli ma teteleina, faasusu ma velevele, teuteu ma uluulu, toe fetuunai, ma faafeusuai, sa lafoai i lalo e le Alii o le tovine lana suo ma ana mea faigaluega ma tagi, ma taualaga atu i soo se tasi e lagona mai, “Se a foi se isi mea e mafai ona ou faia i lou tovine?” [Iakopo 5:41, 49].

O se faatusa e le mafaagaloina lea o le aafiaga o le Atua i o tatou olaga! E maeu le tiga i se matua pe afai e le filifilia o Ia e Lana fanau po o le “talalelei a le Atua” [Roma 1:1] na Ia auina mai! E maeu le faigofie ona alofa i se tasi o le e tupito le alofa ia i tatou! (Jeffrey R. Holland, “O Le Silisiliese o le Atua,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2003, 72)

  • O le a se mea na tulagaese ia te oe mai lenei saunoaga? Aisea?

O taumafaiga faifai pea a le alii o le togaolive

Faitau le Iakopo 5:51–53, ma vaavaai mo mea na filifili le alii o le tovine e fai ina ua uma ona vaai i ana laau i se tulaga ua mamae.

  • O le a se mea o aoao mai e nei fuaiupu e uiga i le Alii? (Faaopoopo ou malamalamaaga i le itulau o lau api talaaga.)

  • E faapefea ona e aoteleina lesona ua e aoaoina mai le Iakopo 5 i se tasi o fuaitau o le upumoni?

O se upumoni e tasi e mafai ona tatou aoao mai le Iakopo 5 e faapea e alofa le Alii i fanau uma a le Tama Faalelagi ma faaauau pea ona tausia i latou e tusa lava pe latou te liliuese mai ia te Ia.

  • E mafai faapefea e lenei upumoni ona fesoasoani i se tasi ia lagona se manao sili atu ia salamo?

  • O a nisi o faataitaiga mai tusitusiga paia, pe mai lou olaga ua faapupula ai le auala e faaauau ai ona alofa ma popole le Alii mo tagata e tusa lava pe ua latou liliuese mai ia te Ia?

Afai na faaalia muamua le amataga o le vitio lenei, mafaufau e matamata le vaega o totoe iinei (faailotaimi 1:41 i le 5:42).

Mafaufau pe mafai faapefea e mea ua e aoao ma lagonaina i le asō ona aafia ai lou olaga. Mafaufau e faamaumau ou lagona i totonu o lau api talaaga mo suesuega.