Seminelí
2 Nīfai 29: Maʻu Lahi Ange e Folofola ʻa e ʻOtuá


“2 Nīfai 29: Maʻu Lahi Ange e Folofola ʻa e ʻOtuá,” Tohi ʻa Molomoná – Tohi Lēsoni ʻa e Faiakó (2024)

“2 Nīfai 29,” Tohi ʻa Molomoná – Tohi Lēsoni ʻa e Faiakó

2 Nīfai 29

Maʻu Lahi Ange e Folofola ʻa e ʻOtuá

ʻĪmisi
toʻu tupu ʻoku lau e folofolá

ʻOku tui ha kakai tokolahi ko e Tohi Tapú ko e folofola ia ʻa e ʻOtuá. Ka neongo ia, ʻoku ʻikai ke nau maʻu kotoa ha loto-holi ke maʻu e folofola ʻa e ʻOtuá ʻo lahi ange he meʻa kuo nau ʻosi maʻú. Naʻe kikite ʻa Nīfai ʻe fakasītuʻaʻi ʻe ha kakai tokolahi ʻa e Tohi ʻa Molomoná ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí koeʻuhí kuo nau ʻosi maʻu ʻa e Tohi Tapú. ʻOku finangalo e ʻEikí ke tau ʻiloʻi ko ʻEne ongoongoleleí ʻoku maʻá e kakai kotoa pē ia pea ʻoku ʻikai fakangatangata pē ʻEne folofolá ki he Tohi Tapú. ʻOku fakataumuʻa ʻa e lēsoni ko ʻení ke tokoniʻi koe ke ke loto-vilitaki ange ke maʻu e folofola ʻa e ʻEikí ʻi hoʻo moʻuí.

Ko e ako mei he Tohi Tapú mo e Tohi ʻa Molomoná fakatouʻosi. Ko e Tohi Tapú mo e Tohi ʻa Molomoná ko ha ongo hoa folofola ia pea ʻokú na fepoupouaki ʻi hono akoʻi e tokāteline ʻo Sīsū Kalaisí. ʻIkai ngata aí, ʻoku fakafoki mai ʻe he Tohi ʻa Molomoná ha ngaahi moʻoni mahinongofua mo mahuʻinga naʻe mole meí he Tohi Tapú. Tokoni ke mahino ki he kau akó ʻi he taimi ʻoku tau ako ai e Tohi ʻa Molomoná, te ne lava ʻo fakamaʻalaʻala ʻetau mahino ki he tokāteline ʻi he Tohi Tapú.

Teuteu ʻa e tokotaha akó: Fakaafeʻi e kau akó ke nau fakakaukau ki he meʻa ʻoku nau fai ke ongoʻingofua ai ʻenau fetuʻutaki mo e ʻOtuá.

Ngaahi ʻEkitivitī Ako ʻOku Ala Fakahokó

Loto-fiemālie ke maʻu ha mahino ʻoku lahi angé

Fakakaukauloto naʻe pehē ʻe ʻŌliva ʻi hono taʻu 15, ko e fakamatala mo e tekinolosia kotoa ʻoku faingamalie maʻana he taimi ko iá ko e meʻa kotoa pē ia te ne ala fiemaʻú.

Fakakaukau ke liliu e taʻu motuʻa ʻi he fehuʻi ko ʻení ke felāveʻi ange mo hoʻo kau akó, ʻo ka fiemaʻu.

  • Ko e hā nai e meʻa ʻe mole meia ʻŌliva kapau naʻa ne fakakaukauʻi ʻeni ʻi he taʻu 1950? Ko e hā ha fakamatala pe tekinolosia kuo faingamālie mai talu mei he taimi ko iá?

  • ʻE lava fēfē ke fekauʻaki ʻa e tūkunga ko ʻení mo hono ako e ngaahi moʻoni fakalaumālié?

Fakaafeʻi e kau akó ke fakakaukau ki he ngaahi tāpuaki ʻoku maʻu mei he loto-fiemālie pe loto-vēkeveke ke ako mei he ʻOtuá.

ʻI hoʻo lau e lea ko ʻeni meia Palesiteni Lāsolo M. Nalesoní, fakakaukau ki hono ʻuhinga kiate koé.

ʻOku lahi fau ha ngaahi meʻa ʻoku finangalo ʻa hoʻo Tamai ʻi Hēvaní ke ke ʻilo. ʻI hono akoʻi ʻe ʻEletā Niila A. Mekisuele, “Kiate kinautolu ʻoku nau maʻu ʻa e mata ke mamatá mo e telinga ke fanongó, ʻoku hā mahino ko e Tamaí mo e ʻAló ʻokú Na tuku atu ʻa e ngaahi fakapulipuli ʻo e ʻunivēsí!” [“Meek and Lowly” (Brigham Young University devotional, Oct. 21, 1986), 9, speeches.byu.edu]. (Russell M. Nelson, “Fakahā maʻá e Siasí, Fakahā ki Heʻetau Moʻuí,” Ensign pe Liahona, Mē 2018, 95)

Ke tokoni ke vakaiʻi ʻe he kau akó ʻenau tali e folofola ʻa e ʻOtuá ʻi heʻenau moʻuí, fakakaukau ke tufa e ʻū laʻipepa tufa ko ʻení pea fakaafeʻi e kau akó ke nau fakakakato fakafoʻituitui ia.

Ko ʻEku Holi ke Ako e Ngaahi Moʻoni Fakalaumālie mei he ʻOtuá

Tohi ʻa Molomoná – Tohi Lēsoni ʻa e Faiakó—2 Nīfai 29: Maʻu Lahi Ange e Folofola ʻa e ʻOtuá

Fakaʻaongaʻi ha kiʻi taimi ke fakalaulauloto ai ki hoʻo ongo fekauʻaki mo hono maʻu e ngaahi moʻoni fakalaumālie mei he ʻOtuá. Feinga ke ke vakai ki he meʻa ʻokú ke fakahoko leleí mo e tafaʻaki te ke lava ʻo fakalakalaka aí.

  • Tātātaha: 1

  • Taimi pē niʻihi: 2

  • Taimi lahi: 3

  • Maʻu pē: 4

ʻOku ou fakamahuʻingaʻi mo ako fakatouʻosi e Tohi Tapú mo e Tohi ʻa Molomoná.

ʻOku ou kumi e tali ki heʻeku ngaahi fehuʻí ʻaki hono ako e folofolá.

ʻOku ou feinga ke ako mei he ʻOtuá pea ako fekauʻaki mo Ia ʻo fakafou ʻi he folofolá.

ʻOku ou fekumi mo muimui ki he fakahā fakataautaha mei he Laumālie Māʻoniʻoní.

ʻOku ou ako e ngaahi lea naʻe lea ʻaki ʻi he konifelenisi lahí ke ʻiloʻi e meʻa ʻoku finangalo ʻa e ʻOtuá ke u ʻiló.

ʻI hoʻo ako he ʻaho ní, kumi e meʻa te ke lava ʻo fai ke hokohoko atu ai hoʻo ako e meʻa kotoa pē ʻoku finangalo e ʻOtuá ke akoʻi kiate koé.

Ngaahi tōʻonga fakakaukau kehekehe ki hono maʻu e folofola ʻa e ʻOtuá

ʻI he 2 Nīfai 28–29, naʻe kikite ai ʻa Nīfai kau ki he tōʻonga fakakaukau ʻa ha kakai ʻe niʻihi ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní fekauʻaki mo hono maʻu lahi ange e folofola ʻa e ʻOtuá. Lau ʻa e 2 Nīfai 28:29 mo e 2 Nīfai 29:3, ʻo kumi e meʻa naʻe akoʻi ʻe Nīfai mo e ʻEikí kau ki he tali ʻa ha kakai ʻe niʻihi ki hono maʻu ha toe folofola lahi ange ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí.

  • Ko e hā e meʻa naʻá ke maʻú?

  • Ko e hā ha ngaahi ʻuhinga ʻe niʻihi ʻe ala maʻu ai ʻe ha kakai ʻa e fakakaukau ko ʻení?

Fakakaukau ke fakatataaʻi ʻa e meʻa ko ʻení ko ha lēsoni fakatātā. Aleaʻi e meʻa he ʻikai lava ʻe ha ipu ʻoku fakafoʻohifo ʻo fai, pea tokoni ki he kau akó ke fakafehoanaki ʻeni mo kinautolu ʻoku nau fakafisingaʻi e Tohi ʻa Molomoná.

Toʻo ha ipu ʻoku maha pea fakakaukau ki he meʻa ʻe lava ke fakaʻaongaʻi ki aí. Fulihi leva ia ke hanga ki lalo. ʻE kei lava nai ke fakaʻaongaʻi pē ia ki he founga naʻe fakataumuʻa ke fakaʻaongaʻi ki aí? Fakafehoanaki ʻeni mo e Tohi ʻa Molomoná mo hono ivi tākiekina ʻi he moʻui ʻa ha taha.

  • ʻOkú ke pehē ko e hā e ʻilo mo e ngaahi tāpuaki ʻoku finangalo e ʻOtuá ke tau maʻu ʻo fakafou ʻi he Tohi ʻa Molomoná?

Lolotonga e lēsoni fakatātā ʻi ʻolungá, fulihi hake ʻa e ipú ki ʻolunga ke fakataipe ʻa e mateuteu ke maʻú. Te ke lava ʻo tufa ha fanga kiʻi laʻipepa iiki ki he tokotaha ako takitaha. Fakaafeʻi e tokotaha ako takitaha ke hiki hifo ha meʻa ʻe taha pe lahi ange ʻoku finangalo e ʻOtuá ke tau ʻiloʻi pe maʻu ʻo fakafou ʻi he Tohi ʻa Molomoná. ʻE lava ke fakafonu ʻe he kau akó ʻa e ipú ʻaki ʻenau ngaahi talí. Fakakaukau ke lau leʻolahi ʻeni ke tokoni ke ʻiloʻi ʻe he kau akó e ngaahi tāpuaki maʻongoʻonga ʻe lava ke maʻu ʻe kinautolu ʻoku loto-fiemālie ke tali iá.

Lau ʻa e 2 Nīfai 29:7–11, ʻo kumi e meʻa ʻoku finangalo ʻa Sīsū Kalaisi ke ʻilo ʻe he kakai ʻoku nau fakafisingaʻi e Tohi ʻa Molomoná.

Mahalo ʻe lahi ange ha meʻa ʻe ʻilo ʻe ha kau ako ʻe niʻihi kapau te nau laukonga mo ha niʻihi kehe ʻi ha kiʻi kulupu tokosiʻi. Fakakaukau ke vahevahe e kau akó ki ha ngaahi kulupu ke lau ʻa e veesi 7–11 kapau ʻe feau lelei ange ai ʻenau ngaahi fiemaʻú.

  • Ko e hā ha moʻoni ʻe taha naʻá ke ako fekauʻaki mo Sīsū Kalaisi mei he ngaahi veesi ko ʻení?

ʻOange ha faingamālie ki he kau akó ke vahevahe ha ngaahi moʻoni kehekehe, pea fakaafeʻi e kau akó ke nau fakamatalaʻi pe ko e hā e liliu ʻe ala fakahoko ʻe he ngaahi moʻoni ko ʻení.

Ko e moʻoni ʻe taha te tau lava ʻo akó ko e ʻoku manatuʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e kakai kotoa pē pea folofola kiate kinautolu ʻi he puleʻanga kotoa pē.

  • Ko e hā ha niʻihi ʻo e ngaahi founga kehekehe ʻoku folofola ai e ʻOtuá ki Heʻene fānaú ʻi he ngaahi puleʻanga kotoa pē?

  • Ko e hā ha ngaahi aʻusia kuó ne tokoniʻi koe ke ke ʻiloʻi ʻoku manatuʻi mo folofola atu ʻa e ʻOtuá kiate koe?

  ChurchofJesusChrist.org 

Fakakaukau ke fakaʻosi e lēsoní ʻaki hono fakaafeʻi e kau akó ke fakakaukau ki he founga ʻe lava ke toe lelei ange ai ʻenau tali e folofola ʻa e ʻOtuá. Ko e founga ʻe taha ke fai ai ʻení ko hono fakaafeʻi e kau akó ke fakakakato e ngaahi sitepu ko ʻení ʻi heʻenau tohinoa akó. Hili hono maʻu ʻe he kau akó ha taimi feʻunga ke fakakakato e ngaahi sitepú, fakamoʻoni ki he ngaahi moʻoni kuo mou aleaʻí.

  1. Hiki ha lisi ʻo e ngaahi founga kotoa kuo fakaʻatā ai ʻe he ʻOtuá ʻEne folofolá maʻaú.

  2. Fakakaukau ki hoʻo loto-fiemālie ke maʻu e folofola ʻa e ʻOtuá ʻi he ngaahi founga takitaha ko ʻení. (Te ke lava ʻo tā ha kiʻi ipu ʻi he tafaʻaki ʻo e founga takitaha ʻokú ke ongoʻi ko e lelei taha ia ke fanongo ai ki he ʻEikí.)

  3. Hiki hifo ha liliu ʻe taha pe lahi ange te ke lava ʻo fai ke mateuteu ange ai ke maʻu e folofola ʻa e ʻOtuá ʻi ha ngaahi founga peheni ʻoku lahi angé.