Seminelí
2 Nīfai 27: “Ko ha Ngāue Fakaofo mo Fakaʻulia”


“2 Nīfai 27: ʻKo ha Ngāue Fakaofo mo Fakaʻulia,’” Tohi ʻa Molomoná – Tohi Lēsoni ʻa e Faiakó (2024)

“2 Nīfai 27,” Tohi ʻa Molomoná – Tohi Lēsoni ʻa e Faiakó

2 Nīfai 27

“Ko ha Ngāue Fakaofo mo Fakaʻulia”

ʻĪmisi
ngaahi tatau ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻi he ngaahi lea fakafonua kehekehe

Fakakaukau ki ha ngaahi meʻa ʻe lava ke ke pehē ʻoku fakaofo pea mo e founga kuo tokoniʻi ai koe mo kinautolu ʻoku mou feohí ʻe he ngaahi meʻa ko ʻení. Naʻe talaʻofa ʻe Sīsū Kalaisi ke fakahoko ʻa e ngāue fakaofo ʻo hono fakafoki mai ʻo ʻEne ongoongoleleí, kau ai e Tohi ʻa Molomoná, ki he māmaní ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní. ʻE lava ke tokoniʻi koe ʻe he lēsoni ko ʻení ke ke ongoʻi houngaʻia lahi ange ki he ʻEikí ʻi hono fakafoki mai ʻo e Tohi ʻa Molomoná ki he māmaní.

Faiako ʻaki e Laumālié. He ʻikai ha faiako he moʻui fakamatelié, neongo ʻene mohu taukei pe aʻusiá, te ne lava ʻo fetongi e Laumālié. Ka te tau lava ʻo hoko ko ha ngaahi meʻangāue ʻi he toʻukupu ʻo e ʻOtuá ke tokoni ki Heʻene fānaú ke nau faiako ʻaki e Laumālié. Naʻe akonaki ʻa Palesiteni Henelī B. ʻAealingi ʻo pehē, “He ʻikai lava ʻe heʻetau kau akó ʻo ʻiloʻi ʻa e ʻOtuá, pea mo e ʻofa ʻo hangē ko ia kuo pau ke nau faí, kae ʻoua kuo akoʻi kinautolu ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní” (“The Importance of the Holy Ghost,”Old Testament Seminary Teacher Material [2018], ChurchofJesusChrist.org).

Teuteu ʻa e tokotaha akó: Fakaafeʻi e kau akó ke omi mateuteu ke vahevahe fekauʻaki mo ha taha kuó ne fai ha meʻa fakaofo maʻanautolu pe ko ha taha ʻoku nau ʻilo. Hangē ko ʻení, mahalo naʻe fakahaofi kinautolu ʻe ha taha mei ha tuʻunga fakatuʻutāmaki pe foaki ange ha meʻaʻofa lahi maʻanautolu.

Ngaahi ʻEkitivitī Ako ʻe Ala Fakahokó

Ko ha meʻa fakaofo

Ke teuteuʻi e kau akó ke vahevahe ʻení, fakakaukau ke vahevahe fekauʻaki mo ha taha naʻá ne fai ha meʻa maʻau ʻokú ke pehē ʻoku fakaofo pe mahuʻinga.

Fakakaukau ki ha taha kuó ne fai ha meʻa fakaofo maʻau pe maʻa ha taha ʻokú ke ʻilo.

  • Ko e hā naʻe fai ʻe he tokotaha ko ʻení?

  • Naʻá ke ongoʻi fēfē fekauʻaki mo e tokotaha naʻá ne fakahoko ʻení? Ko e hā hono ʻuhingá?

Naʻe fakamoʻoniʻi ʻe he ʻEikí ʻi he 2 Nīfai 27, ha meʻa fakaofo te Ne fakahoko ke tokoniʻi kitautolu ʻi he faiangahalá mo e hē mei he moʻoní ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí. ʻI hoʻo akó, fakalaulauloto ki he founga ʻoku takiekina ai ʻe he meʻa ʻokú ke akó ʻa e ongo ʻokú ke maʻu ki he ʻEikí.

Lau ʻa e 2 Nīfai 27:25–26, ʻo kumi e meʻa naʻe talaʻofa ʻe he ʻEikí te Ne faí.

Fakaafeʻi e kau akó ke vahevahe ʻa e meʻa ʻoku nau pehē ʻoku ʻuhinga ki ai ʻa e “ngāue fakaofo mo fakaʻuliá.” Kapau ʻe fiemaʻu, vahevahe ange ʻa e fakamatala ko ʻeni meia Palesiteni Lāsolo M. Nalesoní.

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni “ʻe kau ʻi he ngāue fakaofó ni ʻa hono ʻomi ʻo e Tohi ʻa Molomoná mo hono Fakafoki Mai ʻo e ongoongoleleí” (“Scriptural Witnesses,” Ensign pe Liahona, Nov. 2007, 46).

Ko e moʻoni ʻe taha te tau lava ʻo ako mei he kikite ko ʻení naʻe fakahoko ʻe he ʻEikí ha ngāue fakaofo mo fakaʻulia ʻi hono ʻomi ʻo e Tohi ʻa Molomoná mo hono Fakafoki Mai ʻo ʻEne ongoongoleleí.

  • Ko e hā ʻokú ke ʻilo fekauʻaki mo e Tohi ʻa Molomoná mo e ongoongolelei kuo fakafoki maí ʻa ia te ne ala fakatupu ke ke pehē ai ko ha “meʻa fakaofó”?

Ko e Tohi ʻa Molomoná: Ko ha ngāue fakaofo mo fakaʻulia

ʻOku nofotaha ha konga lahi ʻo e 2 Nīfai 27 ʻi hono ʻomi ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Kimuʻa peá ke ako lahi ange mei he vahe ko ʻení, toʻo ha kiʻi taimi ke ke fakakaukau ai ki hoʻo ngaahi ongo fekauʻaki mo e Tohi ʻa Molomoná. ʻOku fakaofo nai kiate koe fakatāutaha? Ko e hā hono ʻuhingá? Ko e hā ha ngaahi fehuʻi ʻokú ke maʻu? ʻI hoʻo akó, fekumi ki ha ngaahi akonaki ʻe lava ʻo tokoni atu ke toe mahino ange hoʻo vakai ki he Tohi ʻa Molomoná ko ha “ngāue fakaofo mo fakaʻuliá.”

ʻE ala tokoni ke lau fakataha mo e kalasí e ngaahi veesi ʻoku hiki atu ʻi he fakamatala fakanounou ko ʻení.

Naʻe kikite ʻa Nīfai ʻe ʻomai ʻa e Tohi ʻa Molomoná ke tokoni ki he ngaahi palopalema ʻo e ngaahi ʻaho fakaʻosí (vakai, 2 Nīfai 27:6). Naʻá ne tohi foki ʻo pehē ʻe tuku ʻe he ʻOtuá ha kau fakamoʻoni tokosiʻi ke nau vakai ki he ʻū lauʻi peleti naʻe liliu mei ai ʻa e Tohi ʻa Molomoná mo fakamoʻoniʻi ʻa hono moʻoni ʻo e tohí ki he māmaní (vakai, 2 Nīfai 27:12–14). Naʻe vahevahe leva ʻe Nīfai ha kikite kau ki he niʻihi ʻo e ngaahi fakaikiiki ʻoku fekauʻaki mo hono liliu ʻo e Tohi ʻa Molomoná.

Fakakaukau ke ʻoange ki he kau akó pe fakaʻaliʻali ʻa e saati ko ʻení. ʻE lava ke ako ʻe he kau akó e ngaahi vēsí pea fakafonu tautau toko ua pe fakakulupu ʻa e sātí.

Kikite ki he meʻa ʻe fai ʻe he tangatá (2 Nīfai 27:15–19)

Hingoa ʻo e tangata naʻá ne fakahoko ʻa e kikité (Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:63–65)

Tangata ʻuluakí (“ʻikai ke poto”)

Tangata hono 2 (“tokotaha kehe”)

Tangata hono 3 (“tangata poto”)

Hili hano ʻoange ha taimi feʻunga ki he kau akó ke nau ako aí, fakaafeʻi ke nau vahevahe ʻa e meʻa ne nau akó. Fakakaukau ke fehuʻi ange ha fehuʻi ʻe taha pe lahi ange mei heni ko ha konga ʻo e fealēleaʻaki ko ʻení:

  • ʻOkú ke pehē ko e hā naʻe fakaʻaongaʻi ai ʻe he ʻEikí ʻa Siosefa Sāmita, ko ha tangata ʻikai ke poto, ke ʻomi ai ʻa e Tohi ʻa Molomoná?

Lau ʻa e 2 Nīfai 27:20–23, pea kumi e ngaahi ʻuhinga naʻe fili ai ʻe he ʻOtuá ha taha naʻe ʻikai ke poto ke ne liliu ʻa e Tohi ʻa Molomoná.

  • Ko e hā naʻá ke ako fekauʻaki mo e ʻEikí mei he ngaahi veesi ko ʻení? ʻE tokoniʻi fēfē koe ʻi hoʻo ʻiloʻi e ngaahi meʻa ko ʻeni fekauʻaki mo Iá?

  • ʻOku hoko fēfē hono ʻomi ʻo e Tohi ʻa Molomoná ko ha fakamoʻoni ʻo e folofola ʻa e ʻEikí “ʻoku ou mafai ke fai ʻa ʻeku ngāue pē ʻaʻakú”? (veesi 21).

Makehe mei he fakamatala ko ʻení, fakakaukau ke vahevahe e lea ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻi he konga “Ngaahi Fakamatala Fakamahinó mo e Puipuituʻá.”

Naʻe fakamoʻoni ʻa ʻEma Sāmita (1804–1879), ko e uaifi ʻo e Palōfitá, ki he tokoni fakalangi naʻe maʻu ʻe Siosefa ʻi heʻene liliu e Tohi ʻa Molomoná:

“Naʻe ʻikai ke lava ʻa Siosefa Sāmita … ʻo tohinima pe tala kae tohi ha tohi ʻoku ʻuhinga mo fakalea lelei; tuku kehe ange hono tala kae tohi ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Pea neongo ne u kau ʻi he ngaahi meʻa ne hokó, … ka ʻoku fakaofo kiate au, he ko ha “meʻa lahi mo fakaofo.” …

“Ko ʻeku tuí ko e Tohi ʻa Molomoná ko e moʻoni fakalangi ia—ʻoku ʻikai haʻaku toe veiveiua ki ai. … Ne mei ngali ange mo ha tangata naʻe ako ke ne fai ʻeni; pea, ko hono fai ʻeni ʻe ha taha taʻeʻilo mo taʻeako hangē ko iá, ne mātuʻaki taʻemalava pē ia. (Emma Smith, ʻi he “Last Testimony of Sister Emma,” The Saintsʻ Herald, Oct. 1, 1879, 289–90)

  • Fakatatau ki he meʻa kuó ke ako he ʻaho ní, ʻoku hoko fēfē ʻa hono ʻomi ʻo e Tohi ʻa Molomoná ko ha “ngāue fakaofo mo fakaʻulia”?

  • ʻOku hanga fēfē ʻe he ʻiloʻi kuo foaki mai ʻe he ʻEikí ʻa e tāpuaki ko ʻení ʻo takiekina hoʻo ongo fekauʻaki mo Iá?

  • Ko e hā ha ngaahi aʻusia kuó ke maʻu pe ko ha niʻihi kehe ʻokú ne fakahaaʻi e fakaofo ʻo e Tohi ʻa Molomoná?

Fakakaukau ke vahevahe ha aʻusia fakataautaha pe taha ʻo e ngaahi vitiō ko ʻení ko ha konga hoʻomou fealēleaʻaki ki he ngaahi fehuʻi kimuʻá.

Ke vakai ki he ngaahi sīpinga hono fakaofo ʻo e Tohi ʻa Molomoná, te ke lava ʻo mamata ʻi he “Ko e Tohi ʻa Molomoná: Ne Mei Fēfē Nai Hoʻo Moʻui Ka Ne ʻIkai Ia?” mei he taimi 5:38 ki he 11:26. ʻE lava ke maʻu ʻa e vitioo ni ʻi he ChurchofJesusChrist.org.

ʻI he konga kimuʻa ʻo e lēsoní, naʻe kole atu ai ke ke fakakaukau ki he ngaahi ongo ʻokú ke maʻu fekauʻaki mo e Tohi ʻa Molomoná. Fakakaukau pe kuo tokoni nai ha taha ʻo e ngaahi moʻoni kuó ke ako he ʻaho ní ki hoʻo fakamoʻoni ki he tohi toputapú ni. Hiki ʻi hoʻo tohinoa akó ha ngaahi fakakaukau pe ongo kuó ke maʻu, kae pehē ki ha ngaahi ngāue ʻi he kahaʻú kuo ueʻi koe ke ke fai.

Fakakaukau ke fakaafeʻi ha niʻihi ʻe loto fiemālie ke vahevahe ha ngaahi fakakaukau pe ʻilo mahuʻinga ne nau maʻu lolotonga e lēsoní. Fakamoʻoni ki he ngaahi moʻoni kuo mou aleaʻi he ʻaho ní.