Seminelí
Fakataukei Fakatokāteline: 2 Nīfai 26:33: “ʻOku Tatau ʻa e Kakai Fulipē ʻi he ʻAo ʻo e ʻOtuá.”


“Fakataukei Fakatokāteliné: 2 Nīfai 26:33: ʻʻOku Tatau ʻa e Kakai Fulipē ʻi he ʻAo ʻo e ʻOtuá,’” Tohi ʻa Molomoná – Tohi Lēsoni ʻa e Faiakó (2024)

“Fakataukei Fakatokāteliné: 2 Nīfai 26:33,” Tohi ʻa Molomoná – Tohi Lēsoni ʻa e Faiakó

Fakataukei Fakatokāteline: 2 Nifai 26:33

“ʻOku Tatau ʻa e Kakai Fulipē ʻi he ʻAo ʻo e ʻOtuá”

ʻĪmisi
haʻofanga kakai

ʻI hoʻo ako e 2 Nīfai 26, naʻá ke ʻilo ai “ʻoku tatau ʻa e kakai fulipē ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá” (veesi 33) pea ʻoku fakaafeʻi ʻe he ʻOtuá ʻa ʻEne fānaú kotoa ke haʻu kiate Ia. ʻE lava ke tokoni atu ʻa e lēsoni ko ʻení ke ke ako maʻuloto e potufolofola ʻo e fakataukei fakatokāteliné mo e kupuʻi lea fakafolofola mahuʻinga ki he 2 Nīfai 26:33, fakamatalaʻi ʻa e tokāteliné, pea fakaʻaongaʻi e ngaahi tefitoʻi moʻoni ki hono maʻu ʻo e ʻilo fakalaumālié ʻi ha tūkunga moʻoni ʻo e moʻuí.

Mālohi mei he teuteu fakataautahá. Naʻe fakahā ʻe he ʻEikí kia Hailame Sāmita ke ne ʻuluaki “maʻu” ʻEne folofolá, pea ʻe toki foaki ʻe he Laumālié kiate ia ʻa e mālohi “ki hono fakalotoʻi ʻo e kakaí” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava11:21). Ako faivelenga, lotu, pea fakalaulauloto kimuʻa peá ke faiakó. ʻE lava heni ke tataki koe ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻi hono teuteu ʻo e ngaahi lēsoní mo ʻiloʻi e ngaahi fiemaʻú ʻi hoʻo faiakó. ʻOku maʻu ʻa e malava ko ia ke faiako ʻaki ʻa e Laumālié mei he feinga fakataautahá mo e teuteu lēsoní.

Teuteu ʻa e tokotaha akó: Fakaafeʻi e kau akó ke ako maʻuloto e potufolofolá mo e kupuʻi lea folofola mahuʻinga: 2 Nīfai 26:33, “ʻOku tatau ʻa e kakai fulipē ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá.” Ko e founga ʻe taha ke fai ai ʻení ko hono fakaʻaongaʻi e polokalama Fakataukei Fakatokāteliné.

Ngaahi ʻEkitivitī Ako ʻe Ala Fakahokó

ʻOku fokotuʻutuʻu ʻa e lēsoni fakataukei fakatokāteline ko ʻení ke akoʻi hili ʻa e lēsoni “2 Nifai 26,” ʻa ia ko e lēsoni puipuituʻa ia ki he potufolofola fakataukei fakatokāteline 2 Nifai 26:33. Kapau ʻoku fiemaʻu ke ʻunuki e lēsoni fakataukei fakatokāteline ko ʻení ki ha uike kehe, fakapapauʻi ke akoʻi foki mo hono lēsoni puipuituʻá lolotonga e uike ko iá.

Fakamatalaʻi mo ako maʻuloto

Lau ʻa e 2 Nīfai 26:33 pea toe vakaiʻi ʻa e tokāteline naʻá ke ako ʻi he lēsoni kimuʻá ʻoku tatau ʻa e kakai fulipē ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá.

  • Ko e hā ha ngaahi tūkunga ʻe lava ke tokoni ai e tokāteline ʻi he veesi ko ʻení? Fakamatalaʻi e foungá.

ʻOange ha faingamālie ki he kau akó ke ako maʻuloto potufolofola fakataukei fakatokāteline 2 Nīfai 26:33 mo hono kupuʻi lea folofola mahuʻingá. Ko ha sīpinga ʻeni ʻo e founga hono fakahoko ʻení.

Hiki ʻi hoʻo tohinoa akó ʻa e potufolofola mo e kupuʻi lea folofola mahuʻinga ki he 2 Nīfai 26:33, “ʻOku tatau ʻa e kakai fulipē ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá”. Toutou lau e potufolofolá mo e kupuʻi lea folofola mahuʻingá (leʻolahi pe tohi) kae ʻoua kuó ke maʻuloto ia.

Ko ha founga ʻe taha ko hono lau fakataha ʻe ha vaeua ʻo e kau akó ʻa e potufolofolá, pea lau fakataha ʻe he vaeua ʻe tahá ʻa e kupuʻi lea folofola mahuʻingá. Toutou fakahoko ʻeni.

Akoako hono fakaʻaongaʻí

Kapau ʻe fiemaʻu, toe vakaiʻi e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo hono maʻu ʻo e ʻilo fakalaumālié naʻe akoʻi ʻi he palakalaf 5–12 ʻo e “Ko Hono Maʻu ʻo e ʻIlo Fakalaumālié” ʻi he konga Fakamatala ki he ʻElito ʻo e Fakataukei Fakatokateliné (2022).

Ke tokoni ke toe vakaiʻi ʻe he kau akó ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo hono maʻu ʻo e ʻilo fakalaumālié ʻi he teuteu ki he founga fakaangaanga ko ʻení, lau ha sētesi mei he palakalafi 5–12 ʻo e konga “Ko Hono Maʻu ʻo e ʻIlo Fakalaumālié” ʻi he Fakamatala ki he ʻElito ʻo e Fakataukei Fakatokāteliné (2022) ki he tefitoʻi moʻoni takitaha. Fakaafeʻi e kau akó ke feinga ke ʻiloʻi ʻa e tefitoʻi moʻoni ʻoku fakamamafaʻi ʻi he sētesí. Fakakaukau ke toutou lea ʻaki kinautolu ʻi ha ngaahi sētesi kehekehe.

Ko e fakamatala ko ʻení, naʻe toʻo mei he “Te u Tali Ia ʻi he Tuí” fai ʻe Elizabeth Maki (history.ChurchofJesusChrist.org), ʻa ia ʻoku fekauʻaki mo ha tangata naʻe mamahi ʻi he fakangatangata ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Ke ako fekauʻaki mo e fakangatangata ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, vakai ki he ʻuluʻi fakamatala ki he Fanongonongo Fakamafaiʻi 2 ʻi he fakaʻosinga ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá.

Fakakaukau ke fakaʻaliʻali pe ʻoange ha tatau ʻo e laʻipepa tufa “Ko e Talanoa ʻo Siaosi Likifōtí” ʻi laló.

ʻI hoʻo lau e fakamatala ʻa Brother Likifōtí, kumi ha fakamoʻoni pau ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni takitaha ʻo hono maʻu ʻo e ʻilo fakalaumālié ʻi heʻene fonongá.

Ko e Talanoa ʻo Siaosi Likifōtí

Tohi ʻa Molomoná – Tohi Lēsoni ʻa e Faiakó—Fakataukei Fakatokāteliné: 2 Nīfai 26:33: “ʻOku Tatau ʻa e Kakai Fulipē ʻi he ʻAo ʻo e ʻOtuá”

ʻI he 1969, naʻe fetaulaki ai ʻa Siaosi Likifooti, ko ha tangata kei talavou ʻi Leikesitā, ʻIngilani, mo ha ongo faifekau mei he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Naʻe ʻikai fie tali ʻe Siaosi ʻena pōpoakí ʻi he kamataʻangá, ka naʻe faifai pē pea kamata haʻane fakataha mo e ongo faifekaú. Hili ia ha māhina ʻe tolu ʻo e akoʻi fakaʻaulilikí, naʻe ʻā hake ʻa Siaosi ʻi ha pongipongi ʻe taha mo ha loto-fakapapau naʻe moʻoni e Siasí.

Naʻe vēkeveke ʻa Siaosi ke vahevahe ʻene fakamoʻoni foʻoú mo e ongo faifekaú. Kimuʻa peá ne fai iá, naʻá na talaange ki ai he ʻikai lava ke ne maʻu ʻa e lakanga fakataulaʻeikí ko ha mēmipa ʻo e Siasí koeʻuhí ko hono tukufakaholo matakalí, ʻa ia naʻe kau ai ʻa e ngaahi kui ʻuliʻuli hakoʻi ʻAfiliká.

ʻI ha ʻaho ʻe taha, naʻe talanoa ai ʻa Siaosi mo ha kaungāmeʻa ofi fekauʻaki mo ʻene ngaahi aʻusia mo e ongo faifekaú peá ne kamata akoʻi hono kaungāmeʻá fekauʻaki mo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá. Naʻá ne manatu ʻo pehē, “ʻI heʻeku fakamatala e talanoa ko iá, naʻá ku ongoʻi ʻoku ou loto-vekeveke ange pea naʻá ku ongoʻi naʻe puleʻi au ʻe ha meʻa kehe ka ne hāsino atu ia ʻiate au.”

Naʻe toe fakapapauʻi ʻe he aʻusiá ʻa e fakamoʻoni ʻa Siaosí, ka naʻe kei tuʻu maʻu pē ʻene ngaahi hohaʻa ki he fakangatangata ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. ʻI heʻene lotua ha mahino lahi angé, naʻá ne maʻu e pōpoaki ko ʻení: “ʻOku ʻikai fiemaʻu ia ke mahino kiate koe e meʻa kotoa pē fekauʻaki mo ʻeku ongoongoleleí kimuʻa peá ke tauhi pau ki aí. Ko e hā ʻoku ʻikai ke ke fakahaaʻi ai hoʻo tuí ʻaki hono tali e meʻa kuó ke fanongo mo tukupā ke tuku ki hoku toʻukupú?”

ʻI hono fakafiemālieʻi ia ʻe he pōpoakí, naʻe tali ai ʻe Siaosi ʻi he faʻa lotu ʻo pehē, “ʻIo ʻEiki, te u fai ia. Te u tali ia ʻi he tui. Pea ʻikai ngata aí, ʻoku ou fakamālō atu, mālō.” Hili ha māhina ʻe ua mei ai, naʻe papitaiso ʻa Siaosi peá ne hoko ko ha mēmipa faivelenga ʻo e Siasí.

ʻI he 1975, ko ha taʻu ʻe tolu kimuʻa ʻi he fakahā fekauʻaki mo e lakanga fakataulaʻeikí, naʻe fakahaaʻi ʻe Siaosi ʻene tui ki ha ʻOtua māʻoniʻoni, ʻo ne tohi naʻá ne tali ʻa e fakangatangatá “ʻi he tui, ʻo ʻikai ha toe momou.” Naʻá ne toe pehē, “ʻOku ou houngaʻia pē ki he ʻEikí ʻoku toe ʻi māmani e lakanga fakataulaʻeikí, mo e kotoa ʻo hono ngaahi tāpuakí, mafaí, mo e fatongiá. ʻOku ʻikai fuʻu mahuʻinga kiate au pe ko hai ʻokú ne maʻu pe ʻikai maʻu iá, ka ʻoku mahuʻinga ange e founga ʻoku fakaʻaongaʻi ʻaki iá.”

ʻI he 1978, naʻe ʻilo ai ʻa Siaosi kau ki he fakahā ke maʻu ʻe he tangata moʻui taau kotoa pē ʻa e lakanga fakataulaʻeikí (vakai, Fanongonongo Fakamafaiʻi 2).

“ʻI he foki ʻa Siaosi ki ʻapí, naʻá na talanoa mo Sune he poó kotoa fekauʻaki mo e ʻuhinga ʻo e ngaahi ongoongó ki hona fāmilí. Naʻe mafatukituki ʻa e liliú. ʻI he pongipongi hono hokó, naʻe fakanofo ʻa Siaosi Likifooti ko ha taulaʻeiki ʻi he Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné. Hili ha māhina ʻe ua, naʻe fakanofo ia ko ha Fitungofulu pea hoko ko e mēmipa motuʻa taha ʻo e kōlomu ʻo e Kau Fitungofulu ʻi he siteikí. Pea hili ha māhina ʻe ua mei ai, naʻe silaʻi ʻa Siaosi mo Sune Likifooti ʻi he Temipale London England, fakataha mo ʻena fānau ʻe toko faá” (“Te u Maʻu Ia ʻi he Tuí”).

  • ʻOkú ke pehē naʻe ongoʻi fēfē nai ʻa Siaosi ʻi heʻene fanongo naʻe ʻikai lava ke ne maʻu ʻa e lakanga fakataulaʻeikí?

Fakakaukau ke fakaʻatā e kau akó ke vahevahe ʻenau ngaahi fakakaukaú ʻaki haʻo ʻuluaki fehuʻi ange, “Ko e hā ha fakamoʻoni naʻá ke fakatokangaʻi fekauʻaki mo hono fakaʻaongaʻi ʻe Brother Likifooti e ngaahi tefitoʻi moʻoni takitaha ʻo hono maʻu ʻo e ʻilo fakalaumālié?” Ka ʻikai, ʻe lava ke ngāue tautau toko ua pe fakakulupu iiki e kau akó ke tali e ngaahi fehuʻi ko ʻení pe vahe ange ha tefitoʻi moʻoni ʻe taha ke nau tokanga taha ki ai.

Ngāue ʻi he tuí

  • Ko e hā ha ngaahi founga ne ngāue ai ʻa Brother Likifooti ʻi he tuí? Naʻe tokoni fēfē ʻeni kiate iá?

Vakaiʻi e ngaahi fakakaukaú mo e ngaahi fehuʻí ʻaki ha fakakaukau ʻoku taʻengatá

  • Naʻe tokoniʻi fēfē ʻe hono tali ʻe he Tamai Hēvaní e lotu ʻa Brother Likifōtí ke ne vakai ai ki hono tūkungá mei ha fakakaukau ʻoku taʻengatá? Naʻe tokoni fēfē ʻeni kia Brother Likifooti ke muimui ki he ʻEikí?

Fekumi ki ha mahino lahi ange ʻo fakafou ʻi he ngaahi maʻuʻanga tokoni kuo fokotuʻu fakalangí

  • Ko e hā ha ngaahi founga naʻe hoko ai e Laumālie Māʻoniʻoní ko ha maʻuʻanga tokoni fakalangi kuo fokotuʻu ke tokoni kia Brother Likifōtí?

  • Ko e hā ha ngaahi maʻuʻanga tokoni fakalangi kehe kuo fokotuʻu ʻi hotau kuongá ʻe ala tokoni ki ha taha ʻokú ne maʻu ha ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo e fakangatangata ʻo e lakanga fakataulaʻeikí? ʻE tokoniʻi fēfē nai kinautolu ʻe he Fanongonongo Fakamafaiʻi 2 mo e 2 Nīfai 26:33?

Ke maʻu ha fakamatala lahi ange ke tokoni ki he ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo e fakangatangata ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, vakai ki he konga “Ngaahi Fakamatala Fakamahinó mo e Puipuituʻá” ʻi he fakaʻosinga ʻo e lēsoni ko ʻení.

ʻE ala ʻaonga ke fakahoko ha ngaahi fehuʻi kehe hangē ko ʻení: ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku hoko ai ʻa e 2 Nīfai 26:33 ko ha potufolofola fakataukei fakatokāteliné? Ko e hā kuó ke ako pe ongoʻi ʻi hoʻo ako he ʻaho ní? Te ke fakaʻaongaʻi fēfē ʻa e sīpinga ʻa Misa Likifōtí mo e potufolofola ko ʻení ki hoʻo moʻuí?

Fakaʻosi ʻaki haʻo fakamoʻoni ki he ʻofa ʻa e ʻOtuá ki Heʻene fānaú kotoa pe fakaafeʻi e kau akó ke vahevahe ʻenau ngaahi ongo mo e aʻusia fekauʻaki mo e hoko ʻo tatau mo e ʻOtuá.

Toe vakaiʻi ʻo e fakataukei fakatokāteliné

‘Oku totonu ke ngāue ʻaki e ʻekitivitī toe vakaiʻi ko ʻení ʻi ha lēsoni ʻe vave hano akoʻi hili e lēsoni ko ʻení.

Vahevahe e kau akó ki ha ngaahi kulupu iiki. Fakaafeʻi e kau ako ʻi he kulupu takitaha ke nau taufetongi ʻi hono lea ʻaki ha foʻi lea pe mataʻifika pē ʻe taha he taimi kae ʻoua kuo fakakakato ʻe he kulupú ʻa e potufolofola mo e kupuʻi lea folofola mahuʻinga “2 Nīfai 26:33: ʻʻOku tatau ʻa e kakai fulipē ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá.’” Hangē ko ʻení, ʻe pehē ʻe he tokotaha ako ʻuluakí “2,” ʻe pehē ʻe he tokotaha ako hono uá “Nīfai,” pea fai pehē ai pē kae ʻoua kuo lea ʻaki ʻe ha tokotaha ako ʻa e foʻi lea fakaʻosi ko e, “ʻOtuá.” Hili iá, ʻe lava ke toe kamata foʻou ʻa e tokotaha ako hono hokó ʻaki ʻene pehē “2.”

Fakaafeʻi e kulupu takitaha ke lau maʻuloto totonu e potufolofolá mo e kupuʻi lea folofola mahuʻingá ʻi he lahi taha te nau lavá ʻi ha vahaʻa taimi pau.