Seminelí
Ko e Ako ʻi he Laumālié: “ʻI he Mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní”


“Ko e Ako ʻi he Laumālié: ‘ʻI he Mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní,ʼ” Tohi ʻa Molomoná – Tohi Lēsoni ʻa e Faiakó (2024)

“Ko e Ako ʻi he Laumālié,” Tohi ʻa Molomoná – Tohi Lēsoni ʻa e Faiakó

Ngaahi Naunau Fakafeʻiloakí

Ko e Ako ʻi he Laumālié

“ʻI he Mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní”

ʻĪmisi
Ako folofola

ʻI he kotoa ʻo e Tohi ʻa Molomoná, naʻe fakamamafaʻi ʻe he kau palōfitá ʻa e fatongia mahuʻinga ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku finangalo ʻa e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ke ke ʻiloʻi Kinaua pea ke ako ʻa e moʻoní “ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní” (Molonai 10:5). ʻE lava ke tokoni atu ʻa e lēsoni ko ʻení ke ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi fatongia mahuʻinga ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻa ia ʻoku mahuʻinga ki hoʻo tupulaki mo e fakalakalaka fakalaumālié.

Faiako ʻaki e Laumālié. ʻOku fakamoʻoniʻi ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ‘a e moʻoní, ʻokú ne fakamoʻoniʻi ʻa Kalaisi pea ʻokú ne liliu e ngaahi lotó. Ko e Laumālie Māʻoniʻoní pē te tau toki lavaʻi ai e taumuʻa ki hono akoʻi ʻo e ongoongoleleí—ke fakatupulaki e tui kia Sīsū Kalaisí mo tokoniiʻi e niʻihi kehé ke nau hoko ʻo hangē ko Iá. Kumi ha ngaahi founga ke fakaafeʻi ai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke fakahoko Hono ngaahi fatongiá.

ʻĪmisi
fakaʻilonga, fakahinohino fakafaiako

Teuteu ʻa e tokotaha akó: Fakaafeʻi e kau akó ke nau talanoa mo ha mēmipa ʻo e fāmilí pe taki ʻo e Siasí fekauʻaki mo ha niʻihi ʻo e ngaahi founga ʻoku fetuʻutaki ai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.

Ngaahi ʻEkitivitī Ako ʻOku Ala Fakahokó

Fetuʻutaki fakalaumālié

ʻĪmisi
fakaʻilonga, fakahinohino fakafaiako

Fakakaukau ke fakaʻaliʻali ki he kau akó ha fakatātā ʻo e fakaʻilonga kohú, mīsini mākoní, pe ko ha taha ʻokú ne fakaʻaongaʻi ʻa e morse code (founga tohi ʻoku fakaʻaongaʻi ai e totí mo e lainé), pea fehuʻi ange pe ʻoku nau ʻilo e meʻa naʻe fakaʻaongaʻi ki ai e ngaahi meʻa ko ʻení. Vahevahe e kau akó ki ha ngaahi kulupu pea fakaafeʻi kinautolu ke faʻu ha lisi ʻo e ngaahi ʻilo foʻou kuó ne uesia, liliu pe fakaleleiʻi ʻa e fetuʻutakí ʻi he taʻu ʻe 50 ki he 100 kuohilí. Feinga ke ke sio ʻoku kau e telefoni toʻotoʻó ʻi heʻenau lisí pea fakakaukau ke fai ha ngaahi fehuʻi hangē ko ia ʻi laló.

Fakakaukau ki he ngaahi meʻangāue kehekehe ʻo e fetuʻutakí ʻoku ʻi he māmaní pea mo e founga te nau malava ke uesia ai hoʻo moʻuí. Ko e taha ʻo e ngaahi meʻangāue mahuʻinga kuó ne fakaleleiʻi lahi ʻa e fetuʻutakí fakaemāmani lahí ko e telefoni toʻotoʻó.

ʻĪmisi
Telefoni toʻotoʻo
  • Ko e hā ha fatongia ʻo e telefoni toʻotoʻó ʻi hono tokoniʻi e kakaí ke nau kei fetuʻutakí?

  • ʻE tokoni fēfē ia ki ha taha ke ne maʻu ha ʻilo mo ha mahino lahi ange ki he māmaní?

Naʻe ʻafioʻi lelei ʻe he Tamai Hēvaní ʻa e mahuʻinga ʻo e fetuʻutaki fakalaumālié kiate kitautolu lolotonga ʻetau fononga ʻi he matelié, ʻo laka ange ʻi ha toe faʻahinga founga fetuʻutaki fakatuʻasino. Kuó Ne ʻomi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke tokoniʻi koe ke ke kei fetuʻutaki maʻu pē mo Ia pea mahino kiate koe ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku fiemaʻu ki he fiefiá he taimí ni pea mo ho fakamoʻuí ʻamui ange.

Fakakaukau ki ha ngaahi mōmeniti ʻi hoʻo moʻuí kuó ke aʻusia ai ʻa e ivi tākiekina ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní pea mo e founga kuo faitāpuekina ai ʻe Hono ivi tākiekiná hoʻo moʻuí. Mahalo te ke fifili pe kuo akoʻi koe ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní pe ongoʻi Hono ivi takiekiná. ʻI hoʻo ako mo ʻiloʻi ʻa e ngaahi fatongia mahuʻinga ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, fakakaukauʻi e founga ʻe lava ke faitāpuekina ai ʻe Hono ivi tākiekiná hoʻo moʻuí, pea fakalaulauloto ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení:

  • ‘Oku fēfē nai ‘eku mahino ki he ngaahi fatongia ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní?

  • Ko e hā ha founga ke u fakaafeʻi lelei ange ai e ngaahi tāpuaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ki heʻeku moʻuí?

  • Kuó u ongoʻi mo fakatokangaʻi fēfē ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi heʻeku moʻuí?

Fatongia ‘e ua ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní

ʻĪmisi
fakaʻilonga, fakahinohino fakafaiako

ʻE lava ke ke vahevahe e kau akó ke nau tauhoa pē vaeua ʻa e kalasí. ʻE lava ke nau takitaha ako ha fakamoʻoni fakafolofola ʻe ua pea fevahevaheʻaki ʻa e meʻa ne nau maʻú.

ʻOku fakahoko ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ha ngaahi taumuʻa lahi mo ʻi ai hano ngaahi fatongia kehekehe. Lau e ngaahi potufolofola ko ʻení, ʻo kumi ha ongo fatongia mahuʻinga ʻe ua ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.

  • Ko e hā naʻá ke maʻú?

Lau ʻa e fakamatala ko ʻeni ʻa ʻEletā Kuenitini L. Kuki ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

Ko e Laumālie Māʻoniʻoní ko e tokotaha fakahā mo e fakamoʻoni ia ki he moʻoni kotoa, tautautefito ka fekauʻaki mo e Fakamoʻuí. Ka ʻikai e Laumālie Māʻoniʻoní, he ʻikai ke tau lava ʻo ʻiloʻi moʻoni ko Sīsū ʻa e Kalaisí. Ko hono fatongia mahuʻingá ke fakamoʻoni ki he Tamaí mo e ʻAló mo Hona tuʻungá mo Hona nāunaú. (Quentin L. Cook, “Ko e Tāpuaki ʻo e Hokohoko e Maʻu Fakahā [ʻa e Kau Palōfitá] mo e Fakahā Fakafoʻituitui ke Tataki ʻEtau Moʻuí,” Ensign pe Liahona, Mē 2020, 98)

  • Ko e hā ha ngaahi moʻoni ʻe lava ke maʻu mei he ngaahi fakamoʻoni fakafolofola naʻá ke akó mo e fakamatala ʻa ‘Eletā Kukí?

Ko e moʻoni mahuʻinga ʻe taha mahalo kuó ke ʻiloʻí ko hono akoʻi ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻa e moʻoní mo fakamoʻoniʻi ʻa e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí.

ʻE lava ke ke hiki e ngaahi moʻoni ko ʻení pe ko ha ngaahi moʻoni tatau ʻi hoʻo folofolá pe tohinoa akó. ʻE lava ʻe hono lekooti maʻu pē ʻo e ngaahi moʻoní ʻo fakamālohia hoʻo manatu fakalaumālié mo fakaʻatā ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke fakamanatu atu ʻi he taimi ʻoku fiemaʻu aí (vakai, Sione 14:26).

  • ʻE lava fēfē ke ʻaonga ki hoʻo moʻuí ʻa e mahino e fatongia ‘e ua ko ʻeni ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní?

Fakalaulauloto fakalongolongo ki ha faʻahinga aʻusia kuó ke maʻu ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní mo e founga kuó ke fakatokangaʻi ai e ngāue ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi hoʻo moʻuí.

ʻĪmisi
fakaʻilonga, fakahinohino fakafaiako

Mahalo he ʻikai lava ha kau ako ʻe niʻihi ʻo fakakaukau ki ha tali ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení. Kapau ʻe fiemaʻu, fakamanatu ange kiate kinautolu kapau ʻoku ʻuhingamālie ʻa e ngaahi moʻoni ʻo e ongoongoleleí ki honau ʻatamaí pea ongoʻi lelei ʻi honau lotó, ta ʻoku fakamoʻoniʻi ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻa e moʻoní. ʻI he taimi ʻoku faʻa ongoʻi ai ʻe ha taha ʻoku ueʻi ia ke ne fakaʻilongaʻi ha veesi folofola, ʻoku ueʻi ia ʻe he Laumālié.

Fakakaukau ke fakaafeʻi e kau akó ke nau fai ha ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo e Laumālie Māʻoniʻoní.

  • Kuo tokoniʻi fēfē koe ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ke ke ongoʻi ofi ange ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí?

  • Ko e fē ha taimi kuó ke ongoʻi ai hono fakamoʻoniʻi atu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻa e moʻoní?

  • Ko e hā ʻoku totonu ke ke fai kapau ʻoku ʻikai ke ke ongoʻi kuó ke maʻu ha aʻusia mo e Laumālie Māʻoniʻoní?

Ko hono ongoʻi mo fakaafeʻi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní

‘Oku malava ke fetuʻutaki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní mo kitautolu ‘i ha ngaahi founga lahi. ʻE lava ke fakamaama ʻe he Laumālié ho ʻatamaí, tokoni ke ke aʻusia ʻa e nongá mo e fiefiá, pea tataki koe ke ke fai ʻa e meʻa ʻoku totonú (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 11:12–13; Kalētia 5:22–23). ʻOku faʻa fakamatalaʻi ʻe he folofolá Hono ivi takiekiná ko ha “kihiʻi leʻo-siʻi” ʻoku tau “ongoʻi” (vakai, 1 Nīfai 17:45).

Naʻe vahevahe ʻe ‘Eletā Lainolo A. Lasipeni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ha niʻihi ʻo e ngaahi founga ʻe lava ke fetuʻutaki ai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní mo kitautolú:

ʻOku ou ʻiloʻi ko e fetuʻutaki ʻa e Laumālié ʻoku faʻa hoko mai ia ko ha ongo. ʻOkú ke ongoʻi ia ʻi ha ngaahi lea ʻokú ke angamaheni ki ai, ʻoku mahino kiate koe, mo ne ueʻi koe. …

… ʻOku lea ʻaki ʻe he Laumālié ha ngaahi lea ʻoku tau ongoʻi. Ko e ngaahi ongo ko ʻení ʻoku angavaivai, ko ha ueʻi ke tau ngāue, ke fai ha meʻa, pe lea, ke tali ʻi ha founga pau. Kapau ʻoku tau fakavaʻivaʻinga pe moihū fakafiefiemālie, ʻo taʻe tokanga mo tuku hotau lotó ki he ngaahi meʻa ʻo e māmaní, ʻe holo leva ʻetau malava ke ongoʻí. (Ronald A. Rasband, “Tuku ke Taki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní,” Ensign pe Liahona, Mē 2017, 94)

 

ʻĪmisi
fakaʻilonga, fakahinohino fakafaiako

ʻE ako ʻe ha kau ako tokolahi ha ngaahi founga kehekehe ʻoku tākiekina ai ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ha taha, ʻo tatau ai pē pe ko e ngaahi meʻa ne nau aʻusiá, ngaahi aʻusia ʻa e niʻihi kehé, pe ko kinautolu ne nau lau ki ai ʻi he folofolá. Fakakaukau ke fakaafeʻi e kau akó ke vahevahe ha niʻihi ʻo e ngaahi meʻá ni pea hiki kinautolu ʻi he palakipoé.

Kapau ʻoku fiemaʻu tokoni ʻa e kau akó ke mahino kiate kinautolu ʻa e founga fetuʻutaki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, te ke lava ʻo fakafekauʻaki ʻa e ʻekitivitī ʻi he peesi 106 ʻo e Malangaʻaki ʻEku Ongoongoleleí: Ko ha Fakahinohino ki he Ngāue Fakafaifekaú (2004).

Poupouʻi e kau akó ke nau tokanga ki heʻenau ngaahi fakakaukaú mo e ngaahi ongo ʻoku nau maʻu lolotonga e seminelí pea lolotonga hono ako e ongoongoleleí ʻi ʻapí.

  • Ko e hā ha ngaahi founga ke ongoʻi ai ʻa e tākiekina ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní?

  • ʻE lava fēfē ke hoko hoʻo ʻiloʻi ʻa e taimi ʻokú ke ongoʻi ai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ko ha tāpuaki ʻi hoʻo moʻuí?

ʻOku ʻi he folofolá ha ngaahi sīpinga lahi ʻo ha niʻihi fakafoʻituitui naʻa nau fekumi faivelenga ki he ivi tākiekina ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. Ko e niʻihi ʻo kinautolu ko Nīfai mo e ngaahi foha ʻo Mōsaiá ʻi he Tohi ʻa Molomoná.

Lau ʻa e 1 Nīfai 2:16–17 mo e ʻAlamā 17:2–3, ʻo kumi ki he ngaahi ngāue māʻoniʻoni naʻá ne fakaafeʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.

ʻĪmisi
fakaʻilonga, fakahinohino fakafaiako

ʻI he tali ʻa e kau akó ki he fehuʻi ko ʻení, fakakaukau pe ʻe ʻaonga nai ha fakamatala ki ha taha ʻo e ngaahi fakakaukau ko ʻení: (1) feinga ke talangofua ki he ngaahi fekaú, (2) fakatomala mei he ngaahi fehalākí, (3) lotua ha fakahinohino, (4) kau longomoʻui atu, mo (5) lekooti e ngaahi ongó. Te tau lava ʻo ʻiloʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻaki ha ngaahi ongo ʻe ala kau ai ʻa e ʻofá, fiefiá, melinó, loto fakatōkilaló, loto houngaʻiá, ʻapasiá, loto fakapapaú, fakaʻaiʻaí, mo e māfaná (vakai, Kalētia 5:22–23; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 9:8–9).

  • Makatuʻunga ʻi he ngaahi veesi ko ʻení mo hoʻo ngaahi fakakaukau pē ʻaʻaú, ko e hā ha ngaahi founga te tau lava ai ʻo fakaafeʻi mai e Laumālie Māʻoniʻoní ki heʻetau moʻuí?

Faʻu ha palani ke fakaafeʻi mo ako lelei ange ai mei he Laumālie Māʻoniʻoní ʻi hoʻo ako ʻa e ongoongoleleí ʻi he seminelí, ʻi ʻapi, pea ʻi he Siasí. Fakakau e ngaahi founga pau te ke lava ʻo fakaafeʻi mai ai e Laumālie Māʻoniʻoní ki hoʻo moʻuí mo e meʻa te ke lava ʻo fai ke fakatokangaʻi ai e ivi tākiekina ʻo e Laumālié ʻi hoʻo moʻuí.

Fakakaukau ke ke vahevahe hoʻo palaní mo ha mēmipa falalaʻanga ʻo e fāmilí pe kaungāmeʻa, pea aleaʻi maʻu pē hoʻo fakalakalaká mo ia.