Seminelí
Molonai 7:1–19: “Kumi Faivelenga ʻi he Maama ʻa Kalaisí”


“Molonai 7:1–19: ‘Kumi Faivelenga ʻi he Maama ʻa Kalaisí,’” Tohi ʻa Molomoná - Tohi Lēsoni ʻa e Tokotaha Akó (2024)

“Molonai 7:1–19,” Tohi ʻa Molomoná - Tohi Lēsoni ʻa e Tokotaha Akó

Molonai 7:1–19

“Kumi Faivelenga ʻi he Maama ʻa Kalaisí”

ʻĪmisi
haʻofanga kakai ʻoku nau fanongo kia Kalaisi

ʻE ala faingataʻa ʻi he taimi ʻe niʻihi ke ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻoku totonú mo ia ʻoku ʻikai totonú. Ka neongo ia, kuo ʻomi ʻe he ʻOtuá ha tokoni maʻatautolu. Naʻe poupouʻi kitautolu ʻe Molonai ʻi heʻene fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi lea ʻa ʻene tamaí, ke fakaʻaongaʻi ʻa e Maama ʻa Kalaisí ke ʻilo ʻa e totonú mei he halá. ʻE lava ke tokoniʻi koe ʻe he lēsoni ko ʻení ke ke falala kia Sīsū Kalaisi ke ke ʻilo ʻa e leleí mei he koví.

Ko e foʻi tapafā fē ʻoku lanu maama angé?

Sio ki he fakatātā ko ʻení, pea fakapapauʻi pe ko e fē ʻi he ongo tapafā kulei ko ʻení ʻoku lanu maama angé.

ʻĪmisi
fakatātā mo ha ngaahi tapafā lanu kulei ʻi ha ngaahi laine hinehina mo ʻuliʻuli

Te ke ʻohovale nai ke ʻiloʻi ʻoku lanu taha pē ʻa e ongo foʻi tapafā lanu kuleí? ʻOku fakakaukau ho ʻatamaí ʻoku kiʻi kehekehe ʻa e lanu ʻo e ongo foʻi tapafaá koeʻuhí ko e ongo lanu maama pe fakapoʻuli ʻoku takatakai ʻi he tafaʻakí.

Hangē ko e fakakaukau ko ʻení, ʻe lava pē ke ʻi ai ha ngaahi tūkunga ʻe faingataʻa ai ke fakahoko ʻa e fakamaau totonú. Naʻe kikiteʻi ʻe ʻĪsaia ʻe ʻi ai ha kakai ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí te nau “ui ʻa e koví ko e lelei, mo e leleí ko e kovi; [pea] ui ʻa e poʻulí ko e maama, mo e māmá ko e poʻuli” (ʻĪsaia 5:20; vakai foki, 2 Nīfai 15:20).

Fakalaulauloto ki he ngaahi meʻá ni:

  • Te ke fakapapauʻi fēfē pe ʻoku tonu pe hala ha meʻa?

  • ʻOku fēfē hoʻo loto-falala te ke lava ʻo ʻiloʻi ʻa e leleí mei he koví? Ko e hā hono ʻuhingá?

Fakakaukau ki ha meʻa te ke saiʻia ke fakafaikehekeheʻi mahino ange pe ʻoku lelei pe kovi. Hangē ko ʻení, mahalo ʻe pehē ʻe ha taha ʻoku sai pē ʻa e ngaahi hiva ʻoku nau manako aí, ka ʻe lava pē ke kehe ʻa e fakakaukau ʻenau mātuʻá. Ko hai ʻoku totonú? ʻE lava ke kau ʻi he ngaahi sīpinga kehé ʻa e fili pe ko e fē ʻa e meʻa ke fai ʻi ha palopalema fakasōsiale, ko hono fili ʻo e ngaahi kaungāmeʻa ke ʻalu holo mo iá, kau ʻi ha meʻa fakamānako, mo e alā meʻa peheé.

ʻI hoʻo ako ʻi he ʻaho ní, kumi ʻa e meʻa ʻe lava ʻo tokoni atu ke ke ʻiloʻi pe ʻoku lelei pe ʻikai lelei ha meʻa.

Ko e faikehekehe ʻo e leleí mo e koví

Hangē ko ʻĪsaiá, naʻe mamata foki ʻa Molonai ki hotau kuongá (vakai, Molomona 8:35). Naʻá ne fakakau ai ha tokoni maʻatautolu ʻi he Tohi ʻa Molomoná. Hili ʻene akoʻi ʻa e mahuʻinga ʻo hono fai ʻo e ngaahi ngāue leleí ʻi he loto-moʻoní (vakai, Molonai 7:1–11), naʻá ne lekooti ha ngaahi lea naʻe akoʻi ʻe heʻene tamai ko Molomoná ki he kāingalotu ʻo e Siasí fekauʻaki mo hono ʻiloʻi ʻo e leleí mo e koví.

Lau ʻa e Molonai 7:12–17, pea fakakaukau ke fakaʻilongaʻi ʻa e meʻa ʻokú ke maʻu ki he fehuʻi takitaha ʻi laló:

  1. Te tau lava fēfē ʻo tala pe ʻoku lelei ha meʻá

  2. Te tau lava fēfē ʻo tala pe ʻoku kovi ha meʻá

  3. Ko e meʻa ʻoku fai ʻe he Fakamoʻuí ke tokoniʻi kitautolú

  • Makatuʻunga ʻi he meʻa naʻá ke maʻu ʻi he ngaahi veesi ko ʻení, te ke fakamatalaʻi fakanounou fēfē ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni naʻe aleaʻí?

ʻE lava ke tau ʻilo mei he Molonai 7:12–17, ʻoku fakaafeʻi kitautolu ʻe he ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku ʻa e ʻOtuá ke tau fai lelei, tui kia Sīsū Kalaisi, pea ʻofa mo tauhi ki he ʻOtuá. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ko e meʻa ʻoku koví ʻokú ne fakalotoʻi kitautolu ke tau faiangahala, fakaʻikaiʻi ʻa Sīsū Kalaisi, pe fakafepaki ki he ʻOtuá.

Ke tokoni ke mahino kiate koe ʻa e ngaahi akonaki ʻa Molomoná, tau pehē pē ʻoku tui ha taha ʻoku lelei pē ʻa e mūsika ʻokú ne fanongo ki aí pea mo e founga ʻokú ne fakaʻaongaʻi ai ʻene telefoní mo e ngaahi tekinolosia kehé, ka ʻoku ʻikai tui ki ai ʻene mātuʻá pe kau takí.

  • Makatuʻunga ʻi he ngaahi moʻoni kuó ke ʻiló, ko e hā ʻe lava ke fehuʻi ʻe he tokotahá ni kiate ia ke ne ʻiloʻi pe ʻoku lelei pe ʻikai ʻa e mūsika mo e founga ʻokú ne fakaʻaongaʻi ai ʻa e tekinolosiá?

Ko ha ngaahi sīpinga ʻeni ʻe niʻihi:

  • ʻOku hanga nai ʻe heʻeku fanongo ki he mūsika ko ʻení pe ko hono fakaʻaongaʻi ʻeku telefoní mo e tekinolosiá ʻi he founga ʻoku ou faí ʻo …

    • … fakafonu hoku ʻatamaí ʻaki ha ngaahi fakakaukau ke fai lelei pe faiangahala?

    • … poupouʻi au ke u fai ha ngaahi meʻa naʻe mei fai pe ʻikai ke fai ʻe ha tokotaha ʻoku muimui kia Sīsū Kalaisi?

    • … tokoniʻi au ke u ʻofa ʻi he ngaahi meʻa ʻa e ʻOtuá pe ʻikai?

Fakatokangaʻi ange mahalo ʻe fiemaʻu ke ke fakalaulauloto fakafoʻituitui ki ha kau faʻu hiva pe ngaahi foʻi hiva pau, kae pehē ki ha ngaahi polokalama [ki he meʻangāue fakaʻilekitulōniká], keimí, pe mītia pau. ʻIkai ngata aí, ʻe lava ke hoko ʻa e lahi ʻo e taimi ʻokú ke fakamoleki ʻi ha ʻekitivitií ko ha meʻa mahuʻinga ke ke fakakaukauʻi.

Maama ke tokoni atu ke ke sio

Mahalo kuó ke fakatokangaʻi ʻi ha ngaahi tūkunga ʻe niʻihi, ʻe ala faingataʻa ke ʻilo ʻa e totonú pe halá.

Fakakaukauloto ʻokú ke feinga ke sio pe fakamatalaʻi kakato ha meʻa ʻi he fakapoʻulí. Hili iá peá ke fakakaukauloto ʻokú ke lava ʻo fakamoʻui ʻa e ʻuhilá pe fakaʻaongaʻi ha kasa.

ʻI hoʻo fakakaukau ki he fakatātā ko ʻení, fakatokangaʻi ha ngaahi kupuʻi lea ʻi he veesi 16 ʻoku nau fakahaaʻi ʻa e founga ʻoku tokoniʻi ai kitautolu ʻe he Fakamoʻuí.

Lau ʻa e lea ko ʻeni ʻa Palesiteni Henelī B. ʻAealingi ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí ke tokoni ke mahino kiate koe ʻa e Maama ʻa Kalaisí:

Kuo foaki ki he fānau kotoa pē ʻa e Tamai Hēvaní kuo fāʻeleʻi mai ki he māmaní, ha meʻaʻofa taʻetotongi, ʻa ia ko e Maama ʻa Kalaisí. Kuó ke ʻosi ongoʻi ia. Ko hono ongoʻi ia ʻo e meʻa ʻoku totonú mei he meʻa ʻoku taʻetotonú, pea mo ia ʻoku tonu mo halá. Naʻá ke maʻu ia talu ʻa e kamata hoʻo fononga ʻi he moʻui ní. …

… ʻOku mou fai ha fili he ʻaho takitaha mo e meimei houa kotoa pē, ʻa ia te ne tokoniʻi kimoutolu ke hokohoko atu hoʻomou ʻaʻeva he māmá pe ko haʻamou ʻunu ke ofi ange ki he fakapoʻulí. (Henry B. Eyring, “ʻAʻeva ʻi he Māmá,” Ensign pe Liahona, Mē 2008, 123–124)

  • Ko e hā ha meʻa naʻá ke ako fekauʻaki mo e Maama ʻa Kalaisí?

Ki ha fakamatala lahi ange fekauʻaki mo e Maama ʻa Kalaisí, vakai ki he Ngaahi Tefito ʻo e Ongoongoleleí, “Maama ʻa Kalaisí,” topics.ChurchofJesusChrist.org.

Lau ʻa e Molonai 7:18–19, ʻo kumi ha toe faleʻi naʻe fai ʻe Molomona fekauʻaki mo hono ʻiloʻi ʻo e leleí mo e koví.

  • ʻOkú ke pehē ko e ʻuhinga ki he hā ke “kumi faivelenga ʻi he maama ʻa Kalaisí”?

  • ʻE hoko fēfē ʻa e sīpinga mo e ngaahi akonaki ʻa e Fakamoʻuí ko ha maama ke tokoni ke tau fakamaau totonu ʻi he totonú mo e halá he ʻahó ni?

  • Ko e hā ha ngaahi founga kehe te tau lava ai ʻo fanongo ki Heʻene folofolá pea ongoʻi hono tataki kitautolu ʻe Hono ivi tākiekiná?

Fakaʻaongaʻi ʻa e meʻa kuó ke akó

Fakamanatu ʻa e tūkunga naʻá ke fakakaukau ki ai kimuʻa angé, ʻi he taimi naʻe kole atu ai ke ke fakakaukau ki ha meʻa te ke fie fakafaikehekeheʻi lelei ange pe ʻoku lelei pe ʻikai. Fakaʻaongaʻi ha ngaahi miniti siʻi ke ke fakakaukauʻi ʻi he faʻa lotu ʻa e founga ʻe lava ke ke fakaʻaongaʻi ai e ngaahi tefitoʻi moʻoni naʻá ke ako ʻi he ʻaho ní ke fakapapauʻi pe ʻoku tonu pe hala. Feinga ke fekumi faivelenga ʻi he Maama ʻa Kalaisí ʻi hoʻo fakalaulauloto ki he meʻa ʻoku hokó. Lekooti hoʻo ngaahi fakakaukaú ʻi hoʻo tohinoa akó.

ʻĪmisi
fakaʻilonga, lekooti
  1. Tali ha taha ʻo e ngaahi fehuʻi ko ʻení:

    • Ko e hā naʻá ke ako ʻi he ʻahó ni ʻe lava ʻo tokoni atu ke fakaleleiʻi hoʻo malava ke fili ʻi he totonú mo e halá?

    • Ko e hā ha tafaʻaki ʻe ua pe tolu ʻo e moʻuí ʻokú ke vakai ai ki ha fiemaʻu ke ke lava ʻo fakafaikehekeheʻi ʻa e leleí mei he koví? Ko e hā hono ʻuhingá?