Seminelí
ʻEta 12:23–27: “Te U Liliu ʻa e Ngaahi Meʻa Vaivaí ko e Mālohi Kiate Kinautolu”


“ʻEta 12:23–27: ‘Te U Liliu ʻa e Ngaahi Meʻa Vaivaí ko e Mālohi Kiate Kinautolu,’” Tohi ʻa Molomoná - Tohi Lēsoni ʻa e Tokotaha Akó (2024)

“ʻEta 12:23–27,” Tohi ʻa Molomoná - Tohi Lēsoni ʻa e Tokotaha Akó

ʻEta 12:23–27

“Te U Liliu ʻa e Ngaahi Meʻa Vaivaí ko e Mālohi Kiate Kinautolu”

ʻĪmisi
Tohi ʻa Molonai ʻi he ʻū lauʻi peleti koulá

ʻI he hokohoko atu hono fakanounouʻi ʻe Molonai ʻa e tohi ʻa ʻEtá, naʻá ne manavasiʻi naʻa manukiʻi ʻe he kau Senitailé ʻene ngāué koeʻuhí ko e vaivai ʻene faitohí. Naʻe tali ʻe he ʻEikí ko e taimi ʻoku tau haʻu ai kiate Ia ʻi he loto-fakatōkilalo mo e tuí, te Ne lava ʻo liliu hotau ngaahi vaivaiʻangá ko ha ngaahi mālohinga (vakai, ʻEta 12:27). ʻOku fakataumuʻa ʻa e lēsoni ko ʻení ke tokoniʻi koe ke ke haʻu kia Sīsū Kalaisi ke ikunaʻi ʻa e ngaahi vaivaí ʻo fakafou ʻi Heʻene ʻaloʻofá.

Vaivaiʻangá mo e mālohingá

  • Ko e hā ha meʻa ʻoku ope atu ʻi ho mālohi fakatuʻasinó ke ke fai ʻi he taimí ni? Ko e hā ʻe fiemaʻu ke ke fai kae lava ke ke mālohi feʻunga ke fakahoko ʻa e ngāué?

ʻOku tau fehangahangai kotoa pē mo ha ngaahi vaivaiʻanga ʻi he moʻui fakamatelié. ʻE lava ke fakalotosiʻi ʻeni ʻi he taimi ʻe niʻihi. Te ke ako ʻi he lēsoni ko ʻení fekauʻaki mo ha sīpinga naʻe akoʻi ʻe he ʻEikí kia Molonai ʻe lava ai ʻo liliu ʻa e ngaahi vaivaí ke hoko ko ha ngaahi mālohinga.

Ngaahi meʻa naʻe hohaʻa ki ai ʻa Molonaí

Naʻe ʻoange kia Molonai ʻa e ngāue ki hono fakanounouʻi ʻo e fakamatala ʻo e kau Sēletí, pea naʻá ne ʻiloʻi ʻe lau ʻe he kakai tokolahi ʻa e fakamatala ko ʻení ʻi he kahaʻú. ʻI he ʻosi ʻene fakanounoú, naʻá ne hiki ha niʻihi ʻo ʻene ngaahi fakakaukau fakaʻosí peá ne fakakau ai ʻene ngaahi hohaʻa fakafoʻituitui fekauʻaki mo e meʻa naʻe kole ange ke ne faí.

Lau ʻa e ʻEta 12:23–25, ʻo kumi ʻa e ngaahi meʻa naʻe hohaʻa ki ai ʻa Molonaí.

  • Ko e hā ʻa e meʻa pau naʻe hohaʻa ki ai ʻa Molonaí?

Ko e tali ʻa e ʻEikí kia Molonaí

Lau ʻa e ʻEta 12:26–27, ʻo kumi ʻa e founga naʻe tali ai ʻe he ʻEikí ʻa e ngaahi meʻa naʻe hohaʻa ki ai ʻa Molonaí.

Ko e ʻEta 12:27 ko ha potufolofola fakataukei fakatokateline ia. Fakakaukau ke fakaʻilongaʻi e ngaahi potufolofola fakataukei fakatokāteliné ʻi ha founga makehe koeʻuhí ke faingofua ange hoʻo maʻu kinautolú. Te ke maʻu ha faingamālie ʻi he lēsoni hokó ke akoako fakaʻaongaʻi ʻa e tokāteline ʻoku akoʻi ʻi he potufolofola ko ʻení ki ha fehuʻi pe tūkunga.

Vahevahe ha laʻipepa ʻoku teʻeki tohi ai ha meʻa pe ko ha peesi ʻi hoʻo tohinoa akó ki ha tapafā ʻe fā, pea hiki ʻa e ʻuluaki kupuʻi lea ʻoku fakaʻilongaʻi mataʻāʻā ʻi laló ʻi ha taha ʻo e ngaahi tapafaá. Hili iá pea hiki ʻa e kupuʻi lea ʻoku fakaʻilongaʻi mataʻāʻā hono uá ʻi ha tapafā kehe. Hokohoko atu kae ʻoua kuó ke hiki kotoa ʻa e ngaahi kupuʻi lea ʻoku fakaʻilongaʻi mataʻāʻaá. Hiki ha fanga kiʻi fakamatala ʻi he ngaahi tapafā ko ʻení ʻe tokoni ke mahino kiate koe ʻa e ʻuhinga ʻo e ngaahi kupuʻi lea ko ʻení.

“Kapau ʻe haʻu kiate au ʻa e tangatá te u fakahā kiate kinautolu ʻa honau vaivaí”

  • ʻOkú ke pehē ʻoku ʻuhinga ki he hā ke haʻu kia Kalaisí?

Fakatokangaʻi ange ʻoku folofola ʻa e ʻEikí te Ne fakahā mai hotau vaivaiʻangá kapau te tau haʻu kiate Ia.

  • Ko e hā ʻoku hoko ai ʻeni ko ha tāpuaki kiate kitautolú?

ʻOku ʻuhinga ʻa e foʻi lea vaivaí ʻi he kupuʻi lea ko ʻení ki hotau tuʻunga hingá, ʻa ia ʻoku kau ai ʻa e “ngaahi meʻa vaivai” fakafoʻituituí pea mo hotau tuʻunga taʻemalava ke haohaoá.

  • Ko e hā ʻokú ke ako mei he ʻEta 12:27 fekauʻaki mo e ʻuhinga ʻoku fiemaʻu ai ʻe he Fakamoʻuí ke ke fakatokangaʻi ho ngaahi vaivaí?

Fakalaulauloto pe kuo ʻi ai nai haʻo aʻusia kimuí ni mai kuo fakahā atu ai ʻe he ʻOtuá ho vaivaí. Pe fakakaukau ke fai ha lotu fakalongolongo kiate Ia ke tokoniʻi koe ke ke ikunaʻi ha vaivaiʻanga ʻi hoʻo moʻuí.

“ʻOku ou foaki ki he tangatá ʻa e vaivaí koeʻuhi ke nau loto-fakatōkilalo”

Lau ha ngaahi sīpinga ʻo ha niʻihi fakafoʻituitui ʻi he folofolá naʻa nau fakatokangaʻi honau vaivaí:

  • Naʻe tokoniʻi fēfē ʻa e niʻihi fakafoʻituitui ʻi he ongo fakamatala ko ʻení ʻi hono ʻiloʻi honau vaivaí ke nau loto-fakatōkilaló?

  • ʻOkú ke pehē ko e hā hono ʻuhinga ʻoku finangalo ai ʻa e ʻEikí ke tau loto-fakatōkilaló?

“ʻOku feʻunga ʻa ʻeku ʻofá ki he tangata kotoa pē ʻoku nau fakavaivaiʻi ʻa kinautolu ʻi hoku ʻaó”

  • ʻOkú ke pehē ko e ʻuhinga ki he hā ʻoku feʻunga ʻa e ʻaloʻofa ʻa e Fakamoʻuí maʻá e tokotaha kotoa pē ʻoku fakavaivaiʻi ʻa kinautolu ‘i Hono ʻaó?

Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Kēvini S. Hemilitoni ʻo e Kau Fitungofulú:

ʻOku hanga ʻe [he] ʻaloʻofa fakaivia [ʻa Sīsū Kalaisí] ʻo ʻomi ʻa e mālohi ke tau ikunaʻi ʻa e ngaahi fakafeʻātungia kotoa pē, ngaahi faingataʻa kotoa pē, mo e ngaahi vaivai kotoa pē ʻi heʻetau feinga ke liliú.

Naʻe fokotuʻu ʻe he Fakamoʻuí ʻa ʻEne Fakalelei taʻe-fakangatangata mo taʻengatá koeʻuhí ke tau lava ʻo liliu, fakatomala, pea hoko ʻo lelei ange. ʻE lava moʻoni ke toe fanauʻi foʻou kitautolu. Te tau lava ʻo ikunaʻi ʻa e ngaahi tōʻongá, maʻunimaá, pea naʻa mo e “holi ke faikoví” [Mōsaia 5:2]. (Kevin S. Hamilton, “Te U Liliu ʻa e Ngaahi Meʻa Vaivaí ko e Mālohi,” Liahona, Mē 2022, 51–52)

Fakatokangaʻi ange ʻa e founga naʻe aʻusia ai ʻe he kakai ʻo e Tuʻi ko Penisimaní ʻa e ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí ʻi he Mōsaia 4:3.

  • Ko hai mo ha toe taha ʻi he folofolá naʻá ne fakahaaʻi ʻoku feʻunga e ʻaloʻofa ʻa e Fakamoʻuí ke tokoniʻi kitautolu ke tau ikunaʻi hotau ngaahi vaivaí?

“Kapau te nau fakavaivaiʻi ʻa kinautolu ʻi hoku ʻaó, pea tui kiate au, te u liliu ʻa e ngaahi meʻa vaivaí ko e mālohi kiate kinautolu”

Naʻe fakamahinoʻi mai ʻe ʻEletā Hemilitoni ʻe lava ke ʻuhinga ʻa e “ngaahi meʻa vaivai” ʻi he veesi ko ʻení ki hotau ngaahi ʻulungaanga ʻoku hoko ko ha ngaahi vaivaiʻangá.

ʻI heʻetau ʻuluaki liliu hotau natula [hingá], ʻa hotau vaivaí, te tau lava leva ke liliu hotau ngaahi ʻulungāngá, ʻa hotau ngaahi vaivaí. (Kevin S. Hamilton, “Te U Liliu ʻa e Ngaahi Meʻa Vaivaí ko e Mālohi,” Liahona, Mē 2022, 51)

  1. Fai ha taha ʻo e ngaahi meʻá ni:

    1. Hiki ʻi ha palakalafi ʻo ha sētesi ʻe tolu pe lahi ange, ʻa e meʻa kuó ke akó pea mo e meʻa ʻokú ke fie manatuʻi mei he lēsoni ko ʻení.

    2. Fakamatalaʻi ʻi ha palakalafi sētesi ʻe tolu pe lahi ange, ʻa e founga te ke fakaʻaongaʻi ai ʻa e meʻa kuó ke ako ʻi he ʻaho ní.