Seminare
3 Nifae 1: “Sa Amata ona Faataunuuina Valoaga a Perofeta”


“3 Nifae 1: ‘Sa Amata Ona Faataunuuina Valoaga a Perofeta,’” Tusi Lesona a Tagata o le Vasega o le Tusi a Mamona (2024)

“3 Nifae 1,” Tusi Lesona a Tagata o le Vasega o le Tusi a Mamona

3 Nifae 1

Sa Amata Ona Faataunuuina Valoaga a Perofeta”

Ata
Ua vaaia e sa Nifaē le fetu fou

Faamata e faape’ī le faatali ma vaai i le fetu lea na faasilasila mai ai le soifua mai o Iesu Keriso? Sa vaavaai atu le au talitonu a sa Nifaē mo faailoga na valoia e Samuelu le sa Lamanā o le a oo mai (tagai Helamana 14), ae sa faamata’uina e le au lē talitonu e fasioti i latou pe afai e lē faaalia maia faailoga. O lenei lesona ua faamoemoe e fesoasoani ia te oe e lagona ai le mautinoa sili atu o le a faataunuuina e le Alii upu uma e fetalai mai ai o Ia e ala mai i Ana perofeta.

Faamalosia e ala i le faatuatua

  • I se fuafaatatau o le tasi i le lima, o le lima e sili ona malosi, e faapefea ona e fuaina le maualuga o lou talitonu po o le talitonuga e faataunuu e le Atua upu a Ana perofeta? Aisea?

Ina ua sau Samuelu le sa Lamanā i sa Nifaē, sa ia valoia e faapea “toe lima ni tausaga, ma faauta, ona afio mai ai lea le Alo o le Atua” (Helamana 14:2). Na valoia e perofeta le afio mai o Iesu Keriso mo le faitau afe o tausaga, ma na oo mai le taimi faamoemoeina mo Lona soifua mai. O le tusi o le 3 Nifae o loo amata i le faaiuga o na tausaga e lima.

  • Afai o oe o se tasi o i latou na talitonu ia Samuelu, o le a sou manatu o le a sou lagona i lenei taimi?

A o e suesue, vaavaai mo mea e tutusa ai tulaga i le 3 Nifae 1 ma tulaga i o tatou aso. Atonu e te manao e faailoga upu ma fasifuaitau anoa e faamalosia ai lou faalagolago i le Atua ma upu a Ana perofeta.

O tagata talitonu sa Nifaē

I le amataga o le 3 Nifae 1, ua tatou aoao ai o Nifae, le atalii o Helamana, ua alu ese atu mai le laueleele ma o lona atalii o Nifae ua avea nei ma perofeta i totonu o sa Nifaē.

Faitau le 3 Nifae 1:4–9, ma vaavaai mo luitau na feagai ma tagata talitonu sa Nifaē i lenei taimi.

  • O le a sou manatu o le a le mea na mafai ai e nisi ona “vaavaai ma le mausali” (fuaiupu 8) e ui i le taufaamatau o le oti?

Faitau le 3 Nifae 1:10–14 e iloa ai po o le a le mea na sosoo ai.

  • O le a sou manatu i lagona o Nifae ina ua ia faalogo i le siufofoga o le Alii?

  • O le a sou manatu i le mea na finagalo le Alii ia malamalama i ai Nifae ma tagata?

  • O a ni upumoni e mafai ona tatou faailoa mai i nei fuaiupu?

O le a faataunuuina upu a perofeta

Faatasi ai ma le tele o upumoni o loo maua i nei fuaiupu, ua tatou aoao ai o le a faataunuuina e le Alii upu uma na Ia fetalaia e ala mai i Ana perofeta. Atonu e te manao e faailoga le upumoni lea i le fuaiupu 13.

Faitau le 3 Nifae 1:15–22, ma vaavaai pe na faapefea ona tali atu tagata ina ua faataunuuina le valoaga.

Ata
aikona, faamaumau
  1. Tali fesili nei:

  • Aisea e te manatu na eseese ai le tali atu a tagata?

  • Na faapefea ona faamalosia tagata talitonu i le taimi o lenei aafiaga?

  • O a ni auala e mafai ai e lenei aafiaga ona faateleina lou talitonuga i le fuafuaga a le Alii mo lou olaga?

O lou aafiaga

E pei o sa Nifaē i le 3 Nifae 1, ua tatou ola i taimi e mafai ona foliga mai ua faatumulia i le lē mautonu e uiga i le lumanai. E mafai faapefea ona tatou maua le talitonuga i le Alii ma Ana afioga e tuuina mai e ala mai i Ana perofeta?

Na aoao mai Elder David A. Bednar o le Korama o Aposetolo e Toasefululua:

O le faatuatua e lē o le faavalevalea po o le soona fai. Ae, o le faalagolago ma le tuuina o lo tatou talitonuga maumaututū ia Iesu Keriso o lo tatou Faaola, i Lona suafa, ma i Ana folafolaga. A o tatou “fetaomi atu i luma ma le tumau ia Keriso, ma se susulu atoatoa o le faamoemoe, ma le alofa i le Atua ma tagata uma” [2 Nifae 31:20], e faamanuiaina i tatou i se vaaiga e faavavau ma se vaaiga mamao e sili mamao atu i lo tatou gafatia utiuti faaletino. O le a mafai ona tatou “faapotopoto faatasi, ma tutulai i nofoaga paia” [Mataupu Faavae ma Feagaiga 101:22] ma “aua le masi’i ese, seia oo mai le aso o le Alii” [Mataupu Faavae ma Feagaiga 87:8]. (David A. Bednar, “O Le A Tatou Tofotofoina i Latou,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2020, 11)

Mafaufau pe aisea e te ono tauivi ai i le va o le i ai o le faatuatua i le Atua ma le lagonaina o le lē mautonu po o le fefe e uiga i lou olaga. O nei mafuaaga e patino i tagata taitoatasi ae e mafai ona aofia ai mea nei:

  • O le tauemuina po o le osofaia mo ou talitonuga ia Iesu Keriso

  • O le faaletonu o sootaga faaleaiga, e aofia ai mātua ua tetea e ala i le tatalaina o faaipoipoga

  • Lagonaina o le popolevale po o le atuatuvale

  • Popole mo e pele ia i latou o e aafia i le tosina atu i le itupa e tasi

  • Puapuagatia mai vaisu po o le tauivi e faatoilalo mausa faataumaoi

  • O le fefe nei lē mafai ona maua faamanuiaga o le talalelei

  • Lagonaina o le lē agavaa po o le lē faamagaloina

I le Ioane 16:33, na fetalai ai Iesu, “E maua foi outou e le puapuaga i le lalolagi a ia outou lototetele ua ou manumalo i le lalolagi.”

Ata
aikona, faamaumau
  1. Tali fesili e o faatasi ma se tasi o vaega faailogaina nei:

  • O a ni mea ua faaalia mai e perofeta e uiga ia Iesu Keriso e mafai ona musuia ai oe ia tumau le faatuatua ia te Ia? (Atonu e te manao e faitau le Alema 7:11–13; Eteru 12:27; Isaia 25:8–9.) O le a sou manatu e mafai faapefea ona fesoasoani o Ia ia te oe i ou tulaga?

  • O anafea na faamalosia ai oe po o se tasi e te iloa i le faatuatuaina o le Alii po o upu a Ana perofeta i se taimi o le lē mautonu po o le fefe? E mafai faapefea e le manatuaina o lenei aafiaga ona fesoasoani ia te oe e iloa ai Lana fesoasoani i lou olaga?

Atonu e te manao e tusifaamaumau ou lagona e uiga i mea ua e aoaoina i le asō. E mafai ona e faaaofia ai faatinoga na uunaia oe e fai po o le auala o faamalosia ai oe e ala i le malamalama e faataunuu e le Atua ia upu e fetalai mai ai o Ia e ala mai i Ana perofeta.