Seminare
Alema 37–38: “Aoao i Lou Talavou”


“Alema 37–38: ‘Aoao i Lou Talavou,’” Tusi Lesona a Tagata o le Vasega o le Tusi a Mamona (2024)

“Alema 37–38,” Tusi Lesona a Tagata o le Vasega o le Tusi a Mamona

Alema 37–38

“Aoao i Lou Talavou”

Ata
tamā ma le atalii o loo faitautusi

O a nisi o lesona na e aoaoina mai ou matua po o taitai o le Ekalesia? O a nisi o mea e te faamoemoe e aoao atu i lau fanau i se aso? Na malamalama Alema ua i ai i matua se tiutetauave paia e aoao a latou fanau. I le maea ai o lana misiona i sa Sorama, sa faapotopoto e Alema ona atalii e aoao ma faamalosiau ia i latou. Sa ia fautuaina i latou e tausi poloaiga a le Atua. O lenei lesona e mafai ona fesoasoani ia te oe e aoao ai e faapea o le ola ai i poloaiga i le taimi nei o le a faamanuiaina ai oe i lou olaga atoa.

Fautuaga mai se matua

Na faasoa mai e Peresitene Thomas S. Monson (1927–2018) le tala lenei:

I se faatalanoaga na lolomiina i se mekasini a le malo, sa talosagaina ai se alii taalo paseketipolo i le taamilosaga lauiloa o le American NCAA, o Jabari Parker, o se tasi o le Ekalesia, ina ia faasoa atu se fautuaga sili na ia maua mai i lona tama. Sa tali atu Jabari, “Sa fai mai [lo’u tama], Ia tutusa lava lou tagata i le pogisa ma lou tagata i le malamalama.” O se fautuaga taua lea… mo i tatou uma lava. (Thomas S. Monson, “Ia Faamalosi ma Loto Tele,” Ensign po o le Liahona, Me 2014, 68)

Manatu faapea ua faatalanoaina oe ma ua fesili atu le tagata fai faatalanoaga ia oe i fesili nei:

  • O le a se fautuaga sili ua e mauaina mai se matua po o se taitai o le Ekalesia?

  • Na faapefea ona faamanuiaina oe e lenei fautuaga?

Alema 36–42 o loo tusia ai fautuaga na tuuina atu e Alema i ona atalii i le mavae ai o se misiona i sa Sorama. Ua uma ona e suesue i le tele o mea sa ia aoao atu i lona atalii o Helamana (Alema 36–37). I lenei lesona o le a e suesue ai i le vaega o totoe o lana fautuaga ia Helamana, faaopoopo ai ma mataupu faavae na ia aoao atu i lona atalii o Sepulona (Alema 38). A o e suesueina le Alema 37–38, vaavaai mo se fautuaga mai ia Alema e mafai ona e faaaogaina i lou olaga pe faasoa atu i isi talavou.

“Aoao le poto i lou talavou”

Faitau le Alema 37:35, ma vaavaai mo mea na manao Alema ia Helamana e aoao a o talavou. Mafaufau e faailoga mea e te mauaina.

  • O le a le mea na manao Alema ia iloa ma faia e Helamana?

  • Aisea e te manatu ai e sili atu le “aoao i [lou] talavou e tausi poloaiga a le Atua” nai lo le faatalitali seia e matua?

Ata
laau laititi o loo taula i pine faamau

Na faasoa mai e Peresitene Gordon B. Hinckley (1910–2008) le aafiaga lenei e uiga i le totoina o se laau:

Sa ou totoina [le laau] i se tulaga i le tulimanu lea na sili ona malosi ai le agi a le savili mai le mato agai atu i sasae. Sa ou eliina se pu, tuu i totonu le a’a, faatumu atu i palapala, ma ligi i ai i luga le vai, ona lava ai lea ia te a’u. Sa na o se tamai laau lava, masalo pe na o le tolu kuata o se inisi lona faataamiloga. Sa matuai vaivai lava na faigofie ona ou faapioina i so o se itu. Sa ou le ano tele i ai i le aluga o tausaga.

Ona oo lea i se tasi aso o le taumalulu … Na ou maitauina sa lilifa atu i sisifo, pi’o ma le paleni. … Sa ou alu atu i fafo ma ou faalagolago atu i ai e pei o loo o’u faatuina sao i luga. Peitai o le ogalaau i le taimi lea ua toetoe lava a futu lona faataamiloga. Sa le’i taitai lava i ai lo’u malosi i le faasaga atu iai. Na ou aumaia mai le tama’i potu e teu ai mea faigaluega se poloka ma se polokaka. Sa faapipii le tasi pito i le laau ae o le isi pito i se pou mau lava, ma sa ou tosoina le maea. Sa na o sina tama’i me’i lava o le polokaka, ma sa na ona lue teisi lava o le ogalaau. Ae sa na o le pau lava lena. …

Mulimuli ane i le uma ai o lo’u faamoemoe, na ou aumaia ai la’u ililaau ma tipi ai loa i lalo le lala mamafa sa i le itu i sisifo. Na tuua e le ili se maila mataga, e silia ma le valu inisi i le isi itu. Na ou savali ese ma vaavaai atu i le mea na ou faia. Sa ou tipiesea le vaega autu o le laau, ma tuua ai na o le tasi se lala tusa’o i luga. …

I le taimi muamua na toto ai, sa na o se manoa puupuu lava sa manaomia e nonoa faasa’o ai mai le matagi. Sa mafai ma sa tatau ona ou maua mai lena manoa e aunoa ma se galuega tele. Ma na lilifa atu i malosiaga na faasaga atu ia te ia. (Gordon B. Hinckley, “Bring Up a Child in the Way He Should Go,” Ensign, Nov. 1993, 59)

  • E mafai faapefea ona pei le tausia o poloaiga o le lagolagoina o se laau laitiiti ina ia tupu sa’o ma malosi e ui lava i le matagi?

  • E mafai faapefea e le le amanaiaina o poloaiga seia oo i se taimi mulimuli ane o le olaga ona aafia ai i tatou?

Mafaufau e matamata le vitio “Tutu i a Tatou Folafolaga ma Feagaiga,” mai le faailo taimi 7:29 i le 8:35, o loo maua i le ChurchofJesusChrist.org. Ua faasoa mai e Elder Ronald A. Rasband o le Korama a Aposetolo e Toasefululua le ala na ia filifili ai e tausia poloaiga a le Atua i lona talavou.

Faaalu ni nai minute e tusi ai i lau api talaaga mea ua e aoaoina e uiga i le tausia o poloaiga a le Atua. Saili ma le agaga tatalo ia iloa pe na faapefea ona faamanuiaina oe mo auala e te tausia ai poloaiga.

Mafaufau e fai se sini o se tasi o auala e te manao e faaleleia atili ai lou usiusitai i poloaiga a le Alii i le taimi nei a o e talavou. Saili le taitaiga mai le Agaga Paia a o e faia lenei sini.

Fautuaga mo le autalavou

Na tuuina atu e Alema ni fautuaga faaopoopo i ona atalii e mafai ona fesoasoani ia i tatou.

Suesue ia fuaitau o mau nei. Mafaufau e faailoga le fautuaga e te lagona o le a aoga mo le autalavou i le asō, e aofia ai ma oe lava. Saunia au tali i fesili o loo i lalo.

  1. Alema 37:33–37 (“agamalu ma maualalo” = lotomaualalo, aoaogofie, amiotonu)

  2. Alema 38:1–5 (“vavae ese mai ona luma” = vavaeese faaletino pe faaleagaga mai le Atua)

  3. Alema 38:6–9 (“fanauina i la le Atua”= o le Agaga o le Alii na afua ai se suiga tele i le loto o se tagata)

  4. Alema 38:10–15 (“faautauta” = faaalia le faautauta po o le loto pulea; “faafiamalosi” = amio pulea; “pulea” = puleaina)

Ata
aikona, faamaumau
  1. Filifili se aoaoga se tasi mai fuaiupu sa e suesueina ma tali fesili nei:

    • O le a se mea se tasi na manao Alema i ona atalii e fai pe iloaina? O fea le fuaiupu na e maua ai?

    • E mafai faapefea e le iloaina po o le mulimuli ai i lenei mataupu faavae ona fesoasoani i se talavou ia mulimuli atili ia Iesu Keriso?

    • E mafai faapefea ona faaaoga lenei aoaoga i le olaga o se talavou? E mafai ona e mafaufau i so o se faataitaiga na e vaaia ai le faaaogaina i lou olaga? (Faamolemole aua le faasoa atu so o se mea e patino tele.)

    Faaalu sina taimi e mafaufau loloto ai, ma tusifaamaumau so o se manatu po o ni uunaiga e uiga i ni auala faaopoopo e mafai ona e faaaogaina ai le fautuaga na e aoaoina i le aso. Mo se faataitaiga, atonu e te mafaufau i se mea na uunaia talu ai nei oe e se matua po o se taitai o le Ekalesia e amata pe taofi le faia. Pe atonu foi e te manao e saili atu le apoapoaiga mai le Alii ma saili Lana taitaiga.