Seminelí
ʻAlamā 24: “Te Tau Tanu Ia ʻo Loloto ʻi he Kelekelé”


“ʻAlamā 24: ‘Te Tau Tanu Ia ʻo Loloto ʻi he Kelekelé,’” Tohi ʻa Molomoná - Tohi Lēsoni ʻa e Tokotaha Akó (2024)

“ʻAlamā 24,” Tohi ʻa Molomoná - Tohi Lēsoni ʻa e Tokotaha Akó

ʻAlamā 24

“Te Tau Tanu Ia ʻo Loloto ʻi he Kelekelé”

ʻĪmisi
Ko e tanu ʻe he kau ‘Anitai-Nīfai-Līhaí ʻenau ʻū heletaá

ʻOku tau faʻa tukulolo he taimi ʻe niʻihi ki he angahala tatau pea tau fakatupu ai ha tōʻonga moʻui kovi pe naʻa mo ha tōʻonga maʻunimā. ʻE lava ke faingataʻa hono ikunaʻi e ngaahi angahala ko ʻení. Naʻe maʻu ʻe ha niʻihi tokolahi ʻo e kau ʻAnitai-Nīfai-Līhaí ha ngaahi tōʻonga angahala kimuʻa pea nau toki ului ki he ʻEikí. ʻI he taimi ne nau aʻusia ai e fakamolemole ʻa e Fakamoʻuí, naʻe ueʻi kinautolu ke nau fakaʻehiʻehi mei he toe foki ki he ngaahi angahala ko iá. ʻE lava ke tokoniʻi koe ʻe he lēsoni ko ʻení ke ke ikunaʻi ʻa e angahalá mo e ngaahi tōʻonga koví ʻi he tokoni ʻa e Fakamoʻuí.

Ko hono ikunaʻi ʻo e angahalá ʻi he tokoni ʻa e Fakamoʻuí

Lau e tūkunga ko ʻení:

Kuo laui taʻu e fefaʻuhi ʻa Samanitā mo ha angahala tatau. ʻI heʻene ului lahi ange ki he ʻEikí, naʻá ne feinga lahi ke fakatomala pea tafoki ki he Fakamoʻuí ke maʻu ha ivi ke ikunaʻi ʻene palopalemá. Naʻá ne ongoʻi e fakamolemole mo e ʻofa ʻa e ʻEikí. Ka neongo ia, ʻi he ngaahi mōmeniti ʻo e vaivaí, naʻá ne faʻa foki ai ki he angahala ko iá.

  • Ko e hā nai e ongo ʻoku maʻu ʻe Samanitā ʻi he tūkunga ko ʻení?

Fakalaulauloto ki he tuʻunga fietokoni ʻokú ke maʻu kia Samanitaá pea mo e meʻa ʻe kei fiemaʻu ke ke ʻilo mo mahino kiate koe ka ke lava ʻo tokoni lelei ange kiate iá. Fakakaukau foki ki he ngaahi meʻa ʻokú ke ongoʻi ʻe lava ke tokoniʻi koe ʻe he ʻEikí ke ke ikunaʻí. ʻI hoʻo akó, fekumi ki ha ngaahi moʻoni ʻa ia ʻe hoko ʻa hono fakaʻaongaʻí ke fakaafeʻi ai ʻa e Fakamoʻuí ke tokoni kia Samanitā pea mo koe ke mo ikunaʻi ʻa e angahalá.

Ko e kakai ʻAnitai-Nīfai-Līhaí

Ko e kakai ʻAnitai-Nīfai-Līhaí ko ha kakai Leimana kinautolu ne nau fakaʻaongaʻi ʻenau heletaá kimuʻa ke fakapoongi ʻa e niʻihi kehé. Ka neongo ia, ʻi he hili ʻenau “ului ki he ʻEikí … naʻa nau tuku hifo ʻa e ngaahi mahafu naʻa nau angatuʻu ʻakí” (ʻAlamā 23:6–7).

Lau ʻa e ʻAlamā 24:1–4 ke vakai ki he tali naʻe fakahoko ʻe he kau Leimana kehé.  

  • Kapau ko ha taha koe ʻo e kau ʻAnitai-Nīfai-Līhaí, ko e hā ha ngaahi fakakaukau mo ha ngaahi ongo naʻá ke mei maʻu he taimi ko ʻení? Ko e hā hono ʻuhingá?

Naʻe fakahoko ʻe ʻĀmoni mo hono ngaahi tokouá ha fakataha alēlea pea mo e Tuʻi ko Lamōnaí mo hono tokouá, ko e tuʻi ʻo e kakai naʻe ui ko e kau ʻAnitai-Nīfai-Līhaí (vakai, ʻAlamā 24:5). Pea tō folofola leva ʻa e tuʻí ki hono kakaí.

Lau e tō folofola ʻa e tuʻí ʻi he ʻAlamā 24:7–16. Kumi pea fakakaukau ke fakaʻilongaʻi e ngaahi foʻi lea pe kupuʻi lea ʻokú ne fakamatalaʻi e ngaahi meʻa ko ʻení:

  1. Ko e meʻa kuo fai ʻe he ʻOtuá maʻá e kakai ko ʻení

  2. Ko e meʻa kuo fai ʻe he kakaí ke fakatomalá

  3. Ko e meʻa naʻe faleʻi ʻe he tuʻí ke nau fai ke siʻaki ʻenau ngaahi angahalá

  • Ko e hā ha ngaahi fakakaukau mo ha ngaahi ongo naʻá ke mei maʻu kapau naʻá ke ʻi ai ʻo fanongo ki he lea ko ʻení? Ko e hā hono ʻuhingá?

  • Ko e hā ha ngaahi foʻi lea pe kupuʻi lea naʻá ne mei fakaʻaiʻai koe ke ʻoua naʻá ke toe foki ki hoʻo ngaahi angahalá?

Ko hono tanu ʻenau ngaahi mahafu taú

ʻĪmisi
Ko e tanu ʻe he kau ‘Anitai-Nīfai-Līhaí ʻenau ngaahi heletaá

Lau ʻa e ʻAlamā 24:17–19 pea fakaʻilongaʻi e tali ʻa e kakaí hili ʻa e lea ko ʻení pea mo hono ʻuhingá.

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ha founga ʻe ngali fekauʻaki ai ʻa e aʻusia ʻa e kau ʻAnitai-Nīfai-Līhaí mo kitautolu?

Ko e foʻi moʻoni ʻe taha ʻe lava ke tau ʻilo mei he talanoa ko ʻení ʻe lava ke tokoni ʻetau ʻofa mo e tukupā kia Sīsū Kalaisí ke tau siʻaki ʻetau ngaahi angahalá.

Toʻo ha kiʻi taimi ke fakalaulauloto ai ki he ʻuhinga ʻoku moʻoni ai e tefitoʻi moʻoni ko ʻení.

ʻĪmisi
fakaʻilonga, lekooti
  1. Tali ʻa e fehuʻi ʻe fā ko ʻení:

    • ʻI heʻetau feinga ke siʻaki ʻa e angahalá, ko e hā ʻe ala tokoni ai ʻa hono manatuʻi ʻa e ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí pea mo e meʻa kuó Na fakahoko maʻatautolú? (Mahalo ʻe tokoni ke fakalaulauloto ki he ngaahi kupuʻi lea hangē ko e “[kuó Ne] fakamolemoleʻi foki ʻa kitautolú” [ʻAlamā 24:10], “kuo ʻaloʻofa mai kiate kitautolu ʻa e ʻOtua Māfimafí” [ʻAlamā 24:14], mo e “ʻi heʻene ʻofaʻi hotau laumālié” [ʻAlamā 24:14].)

    • Naʻe tokoni fēfē ki he kakai ko ʻení hono tanu ʻenau ngaahi heletaá “ʻo loloto ʻi he kelekelé” (ʻAlamā 24:17) ke siʻaki ʻenau ngaahi angahalá?

Fakatokangaʻi e ngaahi kupuʻi lea ko ʻení ʻi he veesi 18 (toki tānaki atu e fakamamafá):

  • “ʻE ʻikai te nau lilingi ʻa e toto ʻo honau kāingá ka te nau fie foaki ʻenau moʻui ʻanautolú.”

  • “ʻE ʻikai te nau fie toʻo ha meʻa mei hanau tokoua kae foaki pē kiate ia.”

  • “ʻE ʻikai te nau fie fakaʻaongaʻi honau ngaahi ʻahó ʻi he nofo noa, kae ngāue lahi ʻaki honau nimá.”

Ko hono moʻoní, naʻe ʻikai ngata pē ʻi hono tanu ʻe he kau ʻAnitai-Nīfai-Līhaí ʻa ʻenau ngaahi mahafu taú; ka ne nau fetongi foki ʻenau ngaahi angahala kimuʻá ʻaki ha ngaahi ngāue lelei.

  • ʻE tokoni fēfē hono fai ʻení ke tau siʻaki ʻa e angahalá?

  • Ko e hā ha ngaahi founga te tau lava ai ʻo fakahoko ʻeni he ʻahó ni?

Ke vakai ki ha sīpinga, mamata ʻi he foʻi vitiō “Ko e Mālohi ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻi he Fakauluí” mei he taimi 6:11 ki he 8:12, ʻoku maʻu ʻi he ChurchofJesusChrist.org.

Ko e tukupā ʻa e kakai ʻAnitai-Nīfai-Līhaí

Lau ʻa e ʻAlamā 24:20–27 ke ʻiloʻi ʻa e founga naʻe moʻui ʻaki ai ʻe he kau ʻAnitai-Nīfai-Līhaí ʻenau tukupā ke siʻaki ʻa e angahalá. Lolotonga hoʻo laukongá, fakakaukauloto ʻokú ke ʻi ai. Fakalaulauloto ki he ngaahi ʻata, ngaahi longoaʻa, mo e ngaahi ongo naʻá ke mei aʻusia ʻi hoʻo punou ʻo lotu, mo e ʻilo ʻoku ʻikai ha meʻa ke ke maluʻi ʻaki koe pea ʻokú ke fakafalala moʻoni ki he toʻukupu ʻo e ʻEikí.

  • Ko e hā ʻoku makehe kiate koe fekauʻaki mo ʻenau tukupaá?

Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Teili G. Lenilani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e founga ʻe lava ke fekauʻaki ai ʻa e ngaahi feilaulau ʻa e kau ʻAnitai-Nīfai-Līhaí mo kitautolu he ʻaho ní.

Tanu kotoa hoʻomou ʻū meʻataú ke ʻoua naʻa toe ʻasi hake honau kaú. ʻE hanga ʻe hono fakahoko ʻo e ngaahi fuakavá ʻi he loto moʻoni ke tauhi kinautolú, ʻo liliu hoʻo moʻuí ʻo lauikuonga, koeʻuhí ko e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí. Te ke hoko ai ʻo tatau ange mo e Fakamoʻuí ʻi hoʻo manatu maʻu pē kiate Ia, muimui ʻiate Ia, mo ʻofa kiate Iá. ʻOku ou fakamoʻoni ko Ia ʻa e fakavaʻe paú. ʻOkú Ne falalaʻanga, pea ʻoku pau ʻa ʻEne ngaahi talaʻofá. (Dale G. Renlund, “Tukupā Taʻeueʻia kia Sīsū Kalaisí,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2019, 25)

Founga ke siʻaki ai ʻa e angahalá

ʻĪmisi
fakaʻilonga, lekooti
  1. Fai ʻa e meʻa ko ʻení:

    Fakamanatu e tūkunga mo Samanitā ʻi he kamataʻanga ʻo e lēsoní. Fakamatalaʻi e founga te ke fokotuʻu ange ai ke ne fakaʻaongaʻi e ngaahi tefitoʻi moʻoni ne mou ako he ʻaho ní. Fakakau ai e ngaahi meʻa ko ʻení:

    • ngaahi founga ʻe lava ke ne manatuʻi ai e ʻofa ʻa e ʻEikí kiate iá

    • ngaahi ngāue pau te ne lava ʻo fai ke fakaʻehiʻehi ai mei ha toe foki ki heʻene ngaahi angahala kimuʻá

Ko hono siʻaki ho ngaahi angahalá

Hiki ʻi hoʻo tohinoa akó ʻa e founga te ke lava ʻo fakaʻaongaʻi ai e meʻa naʻá ke ako he ʻaho ní ʻi hoʻo moʻuí. Hiki e ngaahi sitepu te ke lava ʻo fakahoko ke manatuʻi ai e ʻofa ʻa e ʻEikí. Fakakau ai ha ngaahi sitepu faingofua ke siʻaki ʻa e angahalá pea maluʻi koe mei he toe foki ki aí.

ʻI hoʻo fāifeinga ke muimui ki hoʻo palaní, falala ʻoku ʻofa ʻa e Fakamoʻuí ʻiate koe pea te Ne tokoniʻi koe ʻi hoʻo feinga ke fakaʻehiʻehi mei he ngaahi tūkunga te ne lava ʻo tataki koe ke ke faiangahalá.