Seminelí
ʻAlamā 20–22: “Ko e Hā Te U Fai Ke U Maʻu ai ʻa e Moʻui Taʻengatá?”


“ʻAlamā 20–22: ‘Ko e Hā Te U Fai Ke U Maʻu ai ʻa e Moʻui Taʻengatá?’” Tohi ʻa Molomoná - Tohi Lēsoni ʻa e Tokotaha Akó (2024)

“ʻAlamā 20–22,” Tohi ʻa Molomoná - Tohi Lēsoni ʻa e Tokotaha Akó

ʻAlamā 20–22

“Ko e Hā Te U Fai Ke U Maʻu ai ʻa e Moʻui Taʻengatá?”

ʻĪmisi
toʻu tupu ʻoku malimali

Ko e hā te ne lava ʻo tokoniʻi koe ke maʻu ʻa e loto-holi ke muimui ki he ʻOtuá ʻo lahi ange ʻi ha toe meʻa? Naʻe ʻi ai ha taimi naʻe hoko ai e tamai ʻa e Tuʻi ko Lamōnaí ko ha tangata faiangahala, ka ʻi he hili ʻene ʻilo ha ngaahi moʻoni mahuʻinga fekauʻaki mo e palani ʻo e fakamoʻui ʻa hotau Fakamoʻuí mo e Tamai Hēvaní, naʻe kamata ke liliu lahi ʻa e ngaahi holi ʻo hono lotó. ʻE lava ke tokoni e lēsoni ko ʻení ke ke holi lahi ange ki he ngaahi meʻa ʻa e ʻOtuá ʻi ha toe meʻa ʻoku foaki atu ʻe he māmaní.

ʻOkú ke loto-vilitaki nai?

Kuó ke fakatokangaʻi nai ʻoku ʻi ai ha ngaahi tūkunga pau ʻoku nau lava ʻo tākiekina hoʻo loto-vilitaki ke fai ha meʻa—pe ʻikai fai ha meʻá?

Hangē ko ʻení, fakakaukau ki ha ngaahi tūkunga te ke loto-vilitaki ai ke fai ʻa e ngaahi meʻa ko ʻení. Hili iá peá ke fakakaukau ki ha ngaahi tūkunga ʻe hōloa ai hoʻo loto-vilitaki ke fakahoko kinautolú.

  • Fakamaʻa ho loki mohé.

  • Lau ha tohi.

  • Lue mamaʻo.

ʻE lava ke fakaʻaiʻai kitautolu ʻe ha ngaahi meʻa pau ke tau muimui ki he ʻOtuá.

Fakaʻaongaʻi ha kiʻi taimi ke ke fakakaukau ai ki hoʻo ngaahi holi ke muimui ki he ʻOtuá. Kapau ʻokú ke ongoʻi ha loto-holi ke muimui kiate Ia, ko e hā ha meʻa kuó ne tokoniʻi koe ke ke ongoʻi ʻa e loto-holi ko iá? Kapau ʻoku ʻikai ke ke lolotonga maʻu ha loto-holi ke muimui kiate Ia, ʻokú ke pehē ko e hā e meʻa ʻokú ne fakalalahi e ngaahi ongo ko iá?

Te mou ako he ʻahó ni ki ha tangata naʻe tupulaki ʻene loto-holi ke muimui ki he ʻOtuá ʻi ha kiʻi vahaʻataimi nounou. ʻI hoʻomou akó, tokanga ki he meʻa naʻá ne fakatupu ʻa e liliu ko ʻení. Fekumi ki he ngaahi akonaki ʻe lava ʻo tokoni atu ke mou maʻu ha loto-holi lahi ange ke muimui ki he ʻOtuá pea mo maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki ko Ia pē te Ne lava ʻo foaki atú.

Ko e fetaulaki ʻa ʻĀmoni mo Lamōnai mo e tamai ʻa Lamōnaí

ʻI he lolotonga e ngāue ʻa ʻĀmoni mo akoʻi e kakai ʻo e Tuʻi ko Lamōnaí ʻi he fonua ko ʻIsimelí, naʻe fakahā ʻe he ʻEikí kia ʻĀmoni kuo tuku pōpula ʻa ʻĒlone mo ha niʻihi kehe mei heʻenau kulupú ʻi he fonua ko Mitonaí. Naʻe fakahoko ʻe ʻĀmoni mo e tuʻí ha ngaahi palani ke na fononga ki ai ke fakahaofi ʻa ʻĒlone mo e toengá. ʻI heʻena fonongá, naʻá na fetaulaki ai mo e tamai ʻa Lamōnaí, ʻa ia ko e tuʻi ia ki he fonuá kotoa (vakai, ʻAlamā 20:1–8).

Lau ʻa e ʻAlamā 20:13–28, ʻo kumi e meʻa naʻe hoko ʻi he vā ʻo ʻĀmoni, Lamōnai, mo e tamai ʻa Lamōnaí.

  • Naʻá ke fakatokangaʻi fēfē ʻa e liliu ʻi he loto-holi ʻa e tamai ʻa Lamōnaí lolotonga ʻenau fetalanoaʻaki mo ʻĀmoni mo Lamōnaí?

  • Ko e hā ha niʻihi ʻo e ngaahi meʻa naʻe tokoni ki he liliu ko iá?

Fakakaukau ke fakaʻilongaʻi ʻi he veesi 23 ʻa e meʻa naʻe loto-fiemālie ʻa e tamai ʻa Lamōnaí ke tukuange kapau ʻe fakahaofi ʻe ʻĀmoni ʻene moʻuí. Te ke lava ʻo fakafehoanaki ʻene tali ʻi he veesi ko ʻení mo ʻene tali ʻi he ngaahi veesi kehe te ke ako ʻamui ange ʻi he lēsoní.

Ko e akoʻi ʻe ʻĒlone ʻa e tamai ʻa Lamōnaí

Hili hono tukuange ʻo ʻĒlone mo kinautolu naʻe kau fakataha mo iá mei he fale fakapōpulá, naʻe foki ʻa ʻĀmoni mo e Tuʻi ko Lamōnaí ki he fonua ko ʻIsimelí. Naʻe tataki ʻe he Laumālié ʻa ʻĒlone ke ʻaʻahi ki he tamai ʻa Lamōnaí ʻi he fonua ko Nīfaí (vakai, ʻAlamā 22:1).

Lau ʻa e ʻAlamā 22:2–6, ʻo kumi e ngaahi fehuʻi naʻe fai ʻe he tamai ʻa Lamōnaí lolotonga ʻene fakataha mo ʻĒloné.

  • Ko e hā te ke lava ʻo vahevahe fekauʻaki mo e Tamai Hēvaní mo ʻEne palaní ko ha tali ki he ngaahi fehuʻi ʻa e tuʻí ʻi he veesi 5–6?

Lau ʻa e ʻAlamā 22:7–14 pea kumi e founga naʻe tali ʻaki ʻe ʻĒlone ʻa e ngaahi fehuʻi ʻa e tuʻí. Fakatokangaʻi ange ʻoku ʻuhinga ʻa e foʻi lea ngāueʻi ʻi he veesi 14 “ke maʻu pe taau ke maʻu.”

  • Ko e hā naʻe ako ʻe he tuʻí fekauʻaki mo e ʻOtuá mo ʻEne palaní ʻoku ngalingali naʻe liliu ai ʻene fakakaukau fekauʻaki mo e moʻuí?

  • ʻE lava fēfē ke takiekina kitautolu ʻe he tui mo e mahino ki he ngaahi akonaki ʻa ʻĒlone fekauʻaki mo e ʻOtuá mo ʻEne palaní?

Lau ʻa e ʻAlamā 22:15–18, ʻo kumi e meʻa naʻe hoifua ʻa e tuʻí ke fakahoko hili hono akoʻi ia ʻe ʻĒloné.

ʻĪmisi
fakaʻilonga, lekooti
  1. Tali ha fehuʻi ʻe ua pe lahi ange mei he ngaahi fehuʻi ko ʻení:

    • Ko e hā ha ngaahi foʻi lea pe kupuʻi lea ʻoku tokoni ke ke vakai ai ki he ngaahi liliu kuo hoko ʻi he loto ʻo e tuʻí talu mei he taimi naʻá ne fetaulaki ai mo ʻĀmoni mo Lamōnai ʻi he hala ki Mitonaí?

    • Ko e hā ha meʻa naʻe folofola ʻe he tuʻí ʻi he veesi 15 mo e 18 te ne loto-fiemālie ke tukuangé?

    • Makatuʻunga ʻi he meʻa kuó ke ʻilo mei hoʻo ako ʻa e ʻAlamā 20 mo e 22, ko e hā ha niʻihi ʻo e ngaahi moʻoniʻi meʻa naʻe tokoni ki he liliu naʻe aʻusia ʻe he tuʻí?

    Ko e moʻoni ʻe taha te tau lava ʻo ako mei he talanoa ko ʻení ko e taimi ʻoku mahino ai kiate kitautolu ʻetau fiemaʻu ʻa Sīsū Kalaisí, ʻoku tupulaki leva ʻetau loto-holi ke muimui kiate Ia mo maʻu e ngaahi tāpuaki te Ne lava ʻo foaki maí.

    • ʻOkú ke pehē ko e hā ʻe lava ai ʻe he mahino kiate kitautolu ʻetau fiemaʻu ʻa e Fakamoʻuí ʻo fakahoko ha liliu lahi ʻi heʻetau ngaahi holí mo e ngaahi ngāué?

    • Ko e hā ha meʻa ʻe lava ʻo tokoni pe kuo tokoni atu ke mahino lelei ange kiate koe hoʻo fiemaʻu ʻa Sīsū Kalaisí?

Ko e founga ʻe lava ke liliu ai kitautolu ʻe heʻetau ngaahi holi māʻoniʻoní

Naʻe ʻi ai ha liliu lahi ʻi he tuʻí mo hono kakaí tupu mei he aʻusia ʻa e tuʻí mo ʻĒloné. Naʻe ului ʻa e tuʻí, ko hono uaifí, mo hono falé kotoa, pea mo ha kau Leimana tokolahi kehe ki he ʻEikí pea naʻa nau faivelenga kiate Ia ʻi he toenga ʻo ʻenau moʻuí (vakai, ʻAlamā 22:23; 23:6).

Fakafoki hoʻo fakakaukaú ki he meʻa naʻe folofola ʻe he tuʻí naʻá ne fiemaʻu ʻi he veesi 15–18. ʻOku kau heni ʻa e

  • ngaahi tāpuaki ʻo e moʻui taʻengatá (veesi 15, 18);

  • “fanauʻi ʻi he ʻOtuá, pea taʻaki fuʻu ʻa e laumālie fai angahala ko ʻení mei [hono] lotó” (veesi 15);

  • maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní (veesi 15);

  • fonu ʻi he fiefia (veesi 15); mo e

  • ʻiloʻi ʻa e ʻOtuá (veesi 18).

ʻĪmisi
fakaʻilonga, lekooti
  1. Tali e ongo fehuʻi ko ‘ení:

    • ʻOkú ke pehē ko e hā ha liliu ʻe hoko ʻi hoʻo moʻuí ʻi haʻo maʻu maʻu pē ha loto-holi ki he ngaahi meʻa ko ʻení?

    • Ko e hā ha meʻa ʻe ala fiemaʻu ke tau tukuange pe liliu ka tau maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki ko ʻení?

    Fakalaulauloto ki he meʻa kuó ke ako mo ongoʻi ʻi hoʻo ako he ʻaho ní. Fakakaukau ki he meʻa te ke lava ʻo fai ke maʻu ai ha loto-holi kakato ange ki he ngaahi tāpuaki ʻoku finangalo e Tamai Hēvaní ke foaki maʻaú. Fakakaukau ki he meʻa ʻe ala fiemaʻu ke ke fai pe tukuange ke maʻu ai ʻa e ngaahi tāpuaki ko ʻení. Lekooti hoʻo ngaahi fakakaukaú mo e ongo fakalaumālié ʻi hoʻo tohinoa akó.