Seminelí
Toe Vakaiʻi Hono 7 ʻo e Fakataukei Fakatokāteliné: Fakaʻaongaʻi e Ngaahi Potufolofola Fakataukei Fakatokāteliné


“Toe Vakaiʻi Hono 7 ʻo e Fakataukei Fakatokāteliné: Fakaʻaongaʻi e Ngaahi Potufolofola Fakataukei Fakatokāteliné,” Tohi ʻa Molomoná - Tohi Lēsoni ʻa e Tokotaha Akó (2024)

“Toe Vakaiʻi Hono 7 ʻo e Fakataukei Fakatokāteliné,” Tohi ʻa Molomoná - Tohi Lēsoni ʻa e Tokotaha Akó

Toe Vakaiʻi Hono 7 ʻo e Fakataukei Fakatokāteliné

Fakaʻaongaʻi ‘o e Ngaahi Potufolofola Fakataukei Fakatokāteliné

ʻĪmisi
ko ha toʻu tupu ʻoku fakakaukau

Ko e taha ʻo e ngaahi taumuʻa fakalūkufua ʻo e fakataukei fakatokāteliné, pea mo e fakatefito ki he lēsoni ko ʻení, ke tokoniʻi koe ke ke ako ʻa e founga ke fakaʻaongaʻi ai e tokāteline ʻoku akoʻi ʻi he ngaahi potufolofola fakataukei fakatokāteliné ki ha ngaahi tūkunga moʻoni ʻo e moʻuí.

ʻE lava ʻe Sīsū Kalaisi mo ʻEne ongoongoleleí ʻo liliu e ngaahi moʻuí

Ke fakaʻaongaʻi e folofolá ʻi heʻetau moʻuí ko hono ngāueʻi ia e meʻa ʻoku nau akoʻi maí.

Ke mamata ki ha sīpinga ʻo ha finemui mo ʻene tamaí ʻokú na fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi moʻoni ʻoku akoʻi ʻi he Mōsaia 3:19, vakai ki he “ʻOkú Ne Akoʻi Kitautolu ke Tau Liʻaki e Tangata Fakakakanó” (10:51) mei he taimi 0:00 ki he 5:15. ʻE lava ke maʻu ʻa e vitiō ko ʻení ʻi he ChurchofJesusChrist.org.

Tā ha laine mei ʻolunga ki lalo ʻi lotomālie ʻi ha peesi ʻi hoʻo tohinoa akó. Tohiʻi ʻi ʻolunga he tafaʻaki ʻe tahá ʻa e “Kimuʻa,” pea ʻi he tafaʻaki ʻe tahá ʻa e “Hili.” Fakakaukau ki ha niʻihi ko ha ngaahi sīpinga ʻo ha kakai ʻokú ke ʻilo pe kakai ʻi he folofolá naʻe fakalakalaka ʻenau moʻuí ʻi hono ako mo fakaʻaongaʻi e ngaahi moʻoni ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻoku ʻi he folofolá. Hiki fakanounou ʻi he kōlomu “Kimuʻá” ʻa e ngaahi foʻi lea pe kupuʻi lea ʻokú ne fakamatalaʻi ʻa e tuʻunga naʻe ʻi ai ʻa e kakaí pe ko e hā naʻa nau fai kimuʻa pea nau toki fakaʻaongaʻi e ngaahi meʻa ʻi he folofolá. Fakamatalaʻi nounou ʻi he kōlomu “Hilí” ʻa e ngaahi liliu naʻe tokoniʻi kinautolu ʻe he Fakamoʻuí ʻi heʻenau fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi moʻoni mei he folofolá.

  • Naʻe ʻaonga fēfē nai e folofolá ʻi he tokoni ʻa e Fakamoʻuí ki he kakai ko iá ke nau fakahoko ha ngaahi liliú?

ʻĪmisi
fakaʻilonga, lekooti
  1. Faʻu ʻa e tūkunga ko ʻení pea tali e ngaahi fehuʻi ʻoku fekauʻaki mo iá.

Hiki ha tūkunga fekauʻaki mo ha taha ʻi ho toʻú ʻokú ne aʻusia ha ngaahi faingataʻa ʻe ala angamaheni ki he toʻu tupu ʻi homou feituʻú. ʻE lava pē ke moʻoni pe ko ha fakakaukau pē e foʻi tūkunga ko ʻení ka ʻoku ʻikai totonu ke ne fakamatalaʻi ha taha ʻe ʻilo ʻe hoʻo kaungā-akó pe faiakó. Fakakau ai ha ngaahi fakaikiiki hangē ko honau taʻu motuʻá, tuʻunga tangata pe fefiné, tūkunga fakafāmilí, pe ko ha kau mēmipa kinautolu ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní mo ha ngaahi palopalema pe faingataʻa ʻoku nau lolotonga fehangahangai mo ia.

  • Koeʻuhí ko e ngaahi tūkunga ʻoku ʻi ai ʻa e toʻu tupu ko ʻení pea mo e ngaahi palopalema ʻoku nau fehangahangai mo iá, ko e hā ha niʻihi ʻo e ngaahi fehuʻi te nau ala maʻú mo e ngaahi ongo te nau aʻusiá? Ko e hā hono ʻuhingá?

  • Ko e hā ʻokú ke ʻilo fekauʻaki mo e ongo ʻa e Fakamoʻuí kiate kinautolú mo e founga te Ne lava ʻo tokoniʻi ai kinautolú?

Ko e mahino mo hono fakaʻaongaʻi ʻo e folofolá

Toe vakaiʻi e ngaahi potufolofola fakataukei fakatokāteline ko ʻení mei he konga ʻuluaki ʻo e Tohi ʻa Molomoná, ʻo kumi e ngaahi potufolofola ʻokú ke ongoʻi ʻe ʻaonga ki he toʻu tupu ʻi hoʻo tūkungá ke mahino mo nau fakaʻaongaʻí.

Potufolofolá

Kupuʻi Lea Fakafolofola Mahuʻingá

Potufolofolá

1 Nīfai 3:7

Kupuʻi Lea Fakafolofola Mahuʻingá

“Te u ʻalu ʻo fai ʻa e ngaahi meʻa kuo fekau ʻe he ʻEikí.”

Potufolofolá

2 Nīfai 2:25

Kupuʻi Lea Fakafolofola Mahuʻingá

“Naʻe hinga ʻa ʻĀtamá koeʻuhi ke ʻi ai ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá; pea ʻoku ʻi ai ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá koeʻuhi ke nau maʻu ʻa e fiefiá.”

Potufolofolá

2 Nīfai 2:27

Kupuʻi Lea Fakafolofola Mahuʻingá

“ʻOku nau tauʻatāina ke fili ʻa e tauʻatāiná mo e moʻui taʻengatá … pe … pōpulá mo e maté.”

Potufolofolá

2 Nīfai 26:33

Kupuʻi Lea Fakafolofola Mahuʻingá

“ʻOku tatau ʻa e kakai fulipē ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá.”

Potufolofolá

2 Nīfai 28:30

Kupuʻi Lea Fakafolofola Mahuʻingá

ʻE foaki ʻe he ʻOtuá “ki he fānau ʻa e tangatá ʻa e ʻotu lea ki he ʻotu lea, ʻa e akonaki ki he akonaki.”

Potufolofolá

2 Nīfai 32:3

Kupuʻi Lea Fakafolofola Mahuʻingá

“Keinanga ʻi he ngaahi folofola ʻa Kalaisí; he vakai, ʻe fakahā kiate kimoutolu ʻe he ngaahi folofola ʻa Kalaisí ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku totonu ke mou faí.”

Potufolofolá

2 Nīfai 32:8–9

Kupuʻi Lea Fakafolofola Mahuʻingá

“Kuo pau ke mou lotu maʻu ai pē.”

Potufolofolá

Mōsaia 2:17

Kupuʻi Lea Fakafolofola Mahuʻingá

“ʻO ka mou ka ʻi he tauhi ʻo homou kāingá, ʻoku mou ʻi he tauhi pē ʻo homou ʻOtuá.”

Potufolofolá

Mōsaia 2:41

Kupuʻi Lea Fakafolofola Mahuʻingá

“[Ko] kinautolu ʻoku tauhi ʻa e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá … ʻoku nau monūʻia ʻi he meʻa kotoa pē.”

Potufolofolá

Mōsaia 3:19

Kupuʻi Lea Fakafolofola Mahuʻingá

“Liʻaki ʻa e tangata fakakakanó kae hoko ko ha tangata māʻoniʻoni ʻi he fakalelei ʻa Kalaisi ko e ʻEikí.”

Potufolofolá

Mōsaia 4:9

Kupuʻi Lea Fakafolofola Mahuʻingá

“Tui pē ki he ʻOtuá; … tui ʻokú Ne maʻu ʻa e poto kotoa.”

Potufolofolá

Mōsaia 18:8–10

Kupuʻi Lea Fakafolofola Mahuʻingá

Ke “papitaiso ʻa kimoutolu ʻi he huafa ʻo e ʻEikí, ko e fakamoʻoni … kuo mou fai ha fuakava mo Ia.”

  1. Tānaki atu ʻeni ki he tūkunga naʻá ke faʻú.

Fai ha kiʻi tohi nounou ke tokoni ki he tokotaha ko ʻení ʻi honau ngaahi tūkunga lolotongá. Fakakau ai e ngaahi meʻa ko ʻení:

  • Ko ha potufolofola fakataukei fakatokāteline ʻe taha mei he saati ʻi ʻolungá mo ha ngaahi potufolofola ʻaonga kehe, fakataha mo e ngaahi moʻoni mei he ngaahi potufolofolá ʻokú ke ongoʻi ʻe ʻaonga ki he toʻu tupu ko ʻení.

  • Ko ha ngaahi founga ʻe niʻihi te nau lava ʻo fakaʻaongaʻi ai e ngaahi moʻoni ko iá mo e ngaahi tāpuaki te nau ala maʻu mei he Tamai Hēvaní ʻi heʻenau fai iá. ʻE ala tokoni ke vahevahe ha sīpinga ʻo e founga naʻá ke fakaʻaongaʻi ai pe ko ha taha ʻokú ke ʻilo, pe ko ha taha ʻi he folofolá, ʻa e ngaahi moʻoni ko iá mo e ngaahi tāpuaki naʻe muiaki maí.

  • Founga ʻe lava ke tokoni ai e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ki he toʻu tupú ke nau fakaʻaongaʻi e ngaahi moʻoni ko ʻení.