Seminelí
Fakataukei Fakatokāteliné: Mōsaia 4:9—“Tui pē ki he ʻOtuá”


“Fakataukei Fakatokāteliné: Mōsaia 4:9—ʻTui pē ki he ʻOtuá,’” Tohi ʻa Molomoná - Tohi Lēsoni ʻa e Tokotaha Akó (2024)

“Fakataukei Fakatokāteliné: Mōsaia 4:9,” Tohi ʻa Molomoná - Tohi Lēsoni ʻa e Tokotaha Akó

Fakataukei Fakatokāteliné: Mōsaia 4:9

“Tui pē ki he ʻOtuá”

ʻĪmisi
toʻu tupu ʻoku sio ki ʻolunga, fakalaulauloto

ʻI hoʻo ako ʻa e Mōsaia 4:9–10, naʻá ke ako ai e mahuʻinga ʻo e tui ki he ʻOtuá. ʻE lava ke tokoni e lēsoni ko ʻení ke ke ako maʻuloto e potufolofola fakataukei fakatokāteline mo e kupuʻi lea fakafolofola mahuʻinga ki he Mōsaia 4:9, fakamatalaʻi ʻa e tokāteliné, pea fakaʻaongaʻi e ngaahi tefitoʻi moʻoni ki hono maʻu ʻo e ʻilo fakalaumālié ʻi ha tūkunga moʻoni ʻo e moʻuí.

Ako maʻuloto pea fakamatalaʻi

Fakamanatu ʻa e meʻa naʻá ke aʻusia ʻi hoʻo ako e fakaafe ʻa e Tuʻi ko Penisimaní ʻi he Mōsaia 4:9–10 ke tui hono kakaí ki he ʻOtuá. Kapau ʻe fiemaʻu, fakakaukau ke toe lau ʻa e ngaahi veesi ko ʻení pea toe vakaiʻi ʻa e fakatātā naʻá ke faʻu ʻi hoʻo tohinoa akó mei he lēsoni kuo ʻosí.

  • Ko e hā ha ngaahi ʻulungaanga pe tōʻonga mahuʻinga ʻo e ʻOtuá naʻe fakaafeʻi ʻe he Tuʻi ko Penisimaní hono kakaí ke nau tui ki aí?

  • ʻE liliu fēfē hoʻo moʻuí ʻi hoʻo tui ki he ngaahi ʻulungaanga fakalangi ko ʻeni ʻo e ʻOtuá?

Fili ha taha ʻo e ngaahi ʻulungaanga pe tōʻonga mahuʻinga ʻo e ʻOtuá ʻoku lau ki ai ʻi he Mōsaia 4:9–10 naʻe akoʻi ʻe he Tuʻi ko Penisimaní hono kakaí ke nau tui ki aí. Vahevahe ʻa e founga te ke lava ʻo fakamatalaʻi ai ʻeni ki ha taha ʻoku ʻikai mahino ki ai hono ʻuhingá.

Ko e kupuʻi lea mahuʻinga ki he Mōsaia 4:9 ko e “Tui pē ki he ʻOtuá; … tui ʻokú ne maʻu ʻa e poto kotoa.” ʻE lava ke tokoni ʻa e ʻekitivitī ko ʻení ke ke ako maʻuloto e potufolofola ko ʻení mo e kupuʻi lea mahuʻinga ʻo e folofolá.

Tohi mataʻitohi lalahi ʻi hoʻo tohinoa akó ʻa e foʻi lea ko e tui. Hiki ʻi lalo heni ʻa e kupuʻi lea pē ki he ʻOtuá, pea tohi ʻi lalo ʻa e kupuʻi lea ko e tui ʻokú ne maʻu ʻa e poto kotoa. Hili ia pea tohi mataʻitohi lalahi ʻa e potufolofola Mōsaia 4:9 ʻi lalo. Kamata mei ʻolunga, lea leʻolahi ʻaki e laine takitaha ʻi hoʻo tuhu ki he foʻi leá, kupuʻi leá pe potufolofolá. Toutou fai ʻa e ʻekitivitī ko ʻení kae ʻoua kuó ke manatuʻi ʻeni.

Akoako hono fakaʻaongaʻí

Toe vakaiʻi fakanounou e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo hono maʻu ʻo e ʻilo fakalaumālié ʻi he palakalafi 5–12 ʻi he konga “Ko Hono Maʻu ʻo e ʻIlo Fakalaumālié” ʻi he Fakamatala ki he ʻElito ʻo e Fakataukei Fakatokateliné (2022). Te ke lava ʻo feinga ke hiki maʻuloto kotoa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻe tolú. Hili iá, hiki ʻi hoʻo tohinoa akó ʻa e founga kuó ke fakaʻaongaʻi, pe te ke lava ke fakaʻaongaʻi ai e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení.

Lau ʻa e tūkunga ko ʻení, ʻo fakakaukau ki ha ngaahi tūkunga ʻi hoʻo moʻuí naʻe ʻahiʻahiʻi ai hoʻo tui ki he ʻOtuá pe kuo ʻikai ke mālohi hoʻo tuí ʻo hangē ko hoʻo fiemaʻú.

ʻOku kau ʻa Maila ʻi ha kalasi ʻoku fakakata ʻaki ai ʻe he faiakó ʻa e tui fakalotú pea ʻikai tui ki he ʻOtuá. Naʻe hohaʻa ʻa Maila ʻi he ngaahi fakakatá ni ʻi he kamataʻangá, ka ʻi he hili ha ngaahi māhina siʻi pē ʻi he kalasí, ʻoku kamata ke ne fifili naʻa ʻoku tonu koā ʻene faiakó. Kuó ne tui maʻu pē ki he ʻOtuá, ka ʻokú ne ongoʻi ʻeni hangē ʻoku kamata ke ne veiveiua pe ʻoku moʻui nai ʻa e ʻOtuá.

   

Fakaʻaongaʻi e ngaahi tefitoʻi moʻoni ki hono maʻu ʻo e ʻilo fakalaumālié mo e tokāteline ʻi he Mōsaia 4:9 ke tokoni ki he tūkunga ʻo Mailá pe ko ha tūkunga kehe ʻoku fekauʻaki mo e tui ki he ʻOtuá ʻa ia ʻoku felāveʻi ange ki hoʻo moʻuí.

Fakakaukau ki hoʻo tali ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi hoʻo fakakaukauʻi pe te ke tokoniʻi fēfē ʻa Mailá.

Ngāue ʻi he tuí

  • Ko e hā ha ngaahi ngāue tui faivelenga ʻe lava ke fai ʻe ha taha kapau ʻoku nau fāifeinga ke tui ki he ʻOtuá?

  • ʻE tokoniʻi fēfē kinautolu ʻi hono fakahoko e ngaahi ngāue ko ʻení?

Vakaiʻi mo sivisiviʻi e ngaahi fakakaukaú mo e ngaahi fehuʻí, ʻaki ha fakakaukau ʻoku taʻengatá

  • Ko e hā ha ngaahi akonaki mei he Mōsaia 4:9 ʻe lava ʻo tokoni ki ha taha ʻi he tūkunga ko ʻení ke ne maʻu ha fakakaukau ʻoku taʻengatá?

  • ʻE lava fēfē ke liliu ʻe he fili ʻa ha taha ke tui pe ʻikai tui ki he ʻOtuá ʻa hono kahaʻú?

Fekumi ke maʻu ha mahino lahi ange ʻo fakafou ʻi he ngaahi maʻuʻanga tokoni kuo fokotuʻu fakalangí

  • Ko e hā mo ha toe ngaahi potufolofola pe aʻusia kehe (kuó ke maʻu pe ko ha niʻihi kehe) ʻe lava ʻo tokoni ki ha taha ʻoku faingataʻaʻia peheni?

  • Ko e fē mo ha toe feituʻu ʻe lava ke maʻu ai ʻe he kakaí ha fakamatala ke tokoniʻi kinautolu ʻi he tūkunga ko ʻení? Kumi ha maʻuʻanga tokoni ʻe taha pe lahi ange pea fakamatalaʻi e founga ʻe lava ke tokoni aí.

ʻĪmisi
fakaʻilonga, lekooti
  1. Vahevahe ʻa e founga te ke fakaʻaongaʻi ai e ngaahi tefitoʻi moʻoni ki hono maʻu ʻo e ʻilo fakalaumālié pea mo e tokāteline ʻoku akoʻi ʻi he Mōsaia 4:9 ke tokoniʻi ʻa Maila ʻi hono tūkungá.