Seminelí
Fakataukei Fakatokāteliné: Mōsaia 3:19—“Liʻaki ʻa e Tangata Fakakakanó kae Hoko ko ha Tangata Māʻoniʻoni ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí.”


“Fakataukei Fakatokāteliné: Mōsaia 3:19—ʻLiʻaki ʻa e Tangata Fakakakanó pea Hoko ko ha Tangata Māʻoniʻoni ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí,’” Tohi ʻa Molomoná - Tohi Lēsoni ʻa e Tokotaha Akó (2024)

“Fakataukei Fakatokāteliné: Mōsaia 3:19,” Tohi ʻa Molomoná - Tohi Lēsoni ʻa e Tokotaha Akó

Fakataukei Fakatokāteliné: Mōsaia 3:19

“Liʻaki ʻa e Tangata Fakakakanó kae Hoko ko ha Tangata Māʻoniʻoni ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí.”

ʻĪmisi
ko e fāʻofua ha ongo toʻu tupu

ʻI hoʻo ako ʻa e Mōsaia 3:19, naʻá ke ako ai ʻa e founga ke ikunaʻi ʻa e tangata fakakakanó ʻo fakafou ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí. ʻE lava ke tokoni atu ʻa e lēsoni ko ʻení ke ke ako maʻuloto ʻa e potufolofola fakataukei fakatokāteline mo e kupuʻi lea fakafolofola mahuʻinga ki he Mōsaia 3:19. ʻE lava foki ke tokoni atu ke ke fakamatalaʻi ʻa e tokāteline ʻoku akoʻi ʻi he potufolofola ko ʻení pea fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ki hono maʻu ʻo e ʻilo fakalaumālié ʻi ha ngaahi tūkunga moʻoni ʻo e moʻuí.

Ako maʻuloto pea fakamatalaʻi

Lolotonga e lēsoni kimuʻá, naʻá ke ako ai ʻa e moʻoni ko ʻení mei he Mōsaia 3:19: ʻI heʻetau talangofua ki he ngaahi fakahinohino ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, te tau lava ʻo ikunaʻi ʻa e tangata fakakakanó pea hoko ko ha kau māʻoniʻoni ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí. Ko e kupuʻi lea fakafolofola mahuʻinga ki he Mōsaia 3:19 ko e “Liʻaki ʻa e tangata fakakakanó kae hoko ko ha tangata māʻoniʻoni ʻo fakafou ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí.”

Tā ha tapatolu ʻo hangē ko ʻení ʻi hoʻo tohinoa akó. Vahevahe e potufolofolá mo e kupuʻi lea fakafolofola mahuʻinga ki he Mōsaia 3:19 ki ha konga ʻe fā. Hiki ʻa e ngaahi konga ʻe faá ʻi hoʻo tapatolu. Hangē ko ʻení, te ke lava ʻo hiki ʻa e “Mōsaia 3:19” ʻi he konga ki ʻolunga ʻo hoʻo fakatātaá, “Liʻaki ʻa e tangata fakakakanó” ʻi he konga hono uá, pea fai pehē hifo ai pē. Ako maʻuloto ʻa e kupuʻi lea kotoa pē ʻo kamata mei ʻolunga ki lalo ʻo hoʻo fakatātaá kae ʻoua kuó ke ongoʻi fiemālie ke lau maʻuloto ia kae ʻoua ʻe toe sio ki ai.

ʻĪmisi
fakatātā faingofua lanu ʻuliʻuli mo hinehina ʻo ha tapatolu ʻoku konga ʻe fā
ʻĪmisi
fakaʻilonga, lekooti
  1. Fakakakato ʻeni:

    Fakakaukauloto ʻokú ke akoʻi ha lēsoni fekauʻaki mo e Mōsaia 3:19 ki ha kalasi Palaimeli ʻi ho uōtí pe koló. Te ke fakamatalaʻi fēfē ʻa e pōpoaki ʻo e potufolofola fakataukei fakatokāteline ko ʻení ki ha kulupu ʻo ha fānau iiki? Hiki ha palakalafi nounou ʻi hoʻo lea pē ʻaʻau ʻokú ne fakamatalaʻi ʻa e tokāteline ʻo e Mōsaia 3:19.

Akoako hono fakaʻaongaʻí

Toe vakaiʻi fakanounou e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo hono maʻu ʻo e ʻilo fakalaumālié ʻi he palakalafi 5–12 ʻi he konga “Ko Hono Maʻu ʻo e ʻIlo Fakalaumālié” ʻi he Fakamatala ki he ʻElito ʻo e Fakataukei Fakatokateliné (2022). Fili ha taha ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻe tolú pea tā ha fakataipe pe fakatātā faingofua ʻokú ke ongoʻi ʻokú ne fakafofongaʻi ia.

Kuo fefaʻuhi ʻa Tovia mo e feinga ke mapuleʻi ʻene ʻitá ʻi ha ngaahi taʻu lahi. ʻOkú ne faʻa ʻita ki hono ngaahi tokouá mo e mātuʻá pea leʻolahi mo hono leʻó. ʻOkú ne faingataʻaʻia foki ke feohi lelei mo e niʻihi kehe ʻi he akó. ʻI ha ʻaho ʻe taha, lolotonga haʻane talanoa ki heʻene ongomātuʻá fekauʻaki mo ʻene fakapoʻuli vavé, naʻá ne pehē: “ʻOku ou fakaʻamu ko ha tokotaha faʻa kātaki ange au, ka ʻoku ʻikai ke u ongoʻi te u lava. Ko hoku natulá pē ʻeni ʻoʻoku.”

ʻĪmisi
fakaʻilonga, lekooti
  1. Tali e fehuʻi ko ʻení ʻi ha palakalafi ʻoku sētesi ʻe nima pe lahi ange.

    • Te ke fakaʻaongaʻi fēfē ʻa e ngaahi akonaki ʻo e Mōsaia 3:19 mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo hono maʻu ʻo e ʻilo fakalaumālié ke tokoni ʻi he tūkunga ko ʻení?

Fakakaukau ki he ngaahi meʻá ni kapau ʻokú ke fiemaʻu ha fakahinohino ke mahino e founga ke tali ʻaki e fehuʻi kimuʻá.

Fekumi ke maʻu ha mahino lahi ange ʻo fakafou ʻi he ngaahi maʻuʻanga tokoni kuo fokotuʻu fakalangí

  • ʻOkú ke fakakaukau ʻoku founga fēfē ʻa e hanga ʻe he faiakoʻi ʻo e Mōsaia 3:19 ʻo tokoniʻi ʻa e tūkunga ko ʻení?

  • Ko e hā ha ngaahi potufolofola pe ngaahi fakamatala kehe mei he kau taki ʻo e Siasí ʻokú ke fakakaukau ʻe tokoni?

Vakaiʻi mo sivisiviʻi e ngaahi fakakaukaú mo e ngaahi fehuʻí, ʻaki ha fakakaukau ʻoku taʻengatá

  • Ko e hā ha ngaahi founga te ke lava ai ʻo vakai ki he hohaʻa ko ʻení ʻaki ha fakakaukau ʻoku taʻengatá?

  • ʻE tokoni fēfē hono manatuʻi e ngaahi taumuʻa ʻa e ʻEikí ki hono fakaʻatā kitautolu ke tau nofo ʻi ha māmani hingá?

  • Ko e hā ha meʻa ʻokú ke ʻilo fekauʻaki mo Sīsū Kalaisi mo ʻEne Fakaleleí te ne lava ʻo fai ha liliu ʻi he tūkunga ko ʻení?

Ngāue ʻi he tuí

  • Ko e hā ha ngaahi founga ʻe lava ke ngāue ai ha taha ʻi he tūkunga ko ʻení ʻi he tui?