Seminelí
2 Nīfai 28:1–26: Ko Hono ʻIloʻi mo Ikunaʻi e Ngaahi Founga ʻa Sētané


“2 Nīfai 28:1–26: Ko Hono ʻIloʻi mo Ikunaʻi e Ngaahi Founga ʻa Sētané,” Tohi ʻa Molomoná - Tohi Lēsoni ʻa e Tokotaha Akó (2024)

“2 Nīfai 28:1–26,” Tohi ʻa Molomoná - Tohi Lēsoni ʻa e Tokotaha Akó

2 Nīfai 28:1–26

Ko Hono ʻIloʻi mo Ikunaʻi e Ngaahi Founga ʻa Sētané

ʻĪmisi
toʻu tupu ʻoku lau folofola

ʻOkú ke ongoʻi loto falala nai ki hoʻo malava ke fakatokangaʻi e ngaahi feinga ʻa Sētane ke taki koe ke mamaʻo mei he Fakamoʻuí? Naʻe fakamahinoʻi ʻe Nīfai ha niʻihi ʻo e ngaahi fakakaukau mo e ngaahi founga hala ʻe fakaʻaongaʻi ʻe Sētane ke feinga ke fakatafoki ʻaki e kakaí mei he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí. ʻOku fakataumuʻa ʻa e lēsoni ko ʻení ke tokoniʻi koe ke ke fakatokangaʻi e ngaahi founga olopoto ʻa Sētané pea fekumi ki he tokoni ʻa e Fakamoʻuí ke ikunaʻi kinautolu.

Ngaahi taumuʻa ʻa Sētané

ʻOku tau kau atu ki ha tau ʻoku hokohoko atu ai hono fakafepakiʻi e koví. Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni ʻEselā Tafu Penisoni (1899–1994) ʻa e founga ʻe lava ke tokoniʻi ai kitautolu ʻe he Tohi ʻa Molomoná ʻi he tau ko ʻení:

ʻOku fakahaaʻi ʻe he Tohi ʻa Molomoná ʻa e ngaahi fili ʻo Kalaisí. ‘Okú ne veuveuki ʻa e ngaahi tokāteline halá pea fakangata ‘a e fakakikihí. (Vakai, 2 Nīfai 3:12.) ʻOkú ne fakamālohia e kau muimui loto fakatōkilalo ʻo Kalaisí mei he ngaahi fokotuʻutuʻu, ngāue mo e tokāteline ʻa e tēvoló ʻi hotau kuongá. (Ezra Taft Benson, “The Book of Mormon Is the Word of God,” Ensign, Jan. 1988, 3)

  • Ko e hā ha ngaahi founga ʻokú ke vakai ai ki hono fakahoko ʻe he Tohi ʻa Molomoná ha niʻihi ʻo e ngaahi meʻa ko ʻeni naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Penisoní?

ʻI hoʻo akó, kumi ha ngaahi moʻoni ʻe lava ʻo tokoni atu ke ke ʻiloʻi lelei ange ai mo ikunaʻi e ngaahi founga olopoto ʻa Sētané.

Ngaahi akonaki hala mo e ngaahi founga ʻa Sētané

ʻI he 2 Nīfai 28, naʻe hoko atu ai e kikite ʻa Nīfai kau ki he ngaahi ʻaho fakaʻosí. Lau ʻa e 2 Nīfai 28:5–9, ʻo kumi ha niʻihi ʻo e ngaahi angahala mo e ngaahi tōʻonga naʻe pehē ʻe Nīfai ʻe hoko ʻi hotau kuongá.

  • Ko e hā ha fakamoʻoni ʻokú ke mamata ki ai ʻo e ngaahi akonaki mo e ngaahi tōʻonga ko ʻení ʻi hotau kuongá ni?

  • ʻOku fakatuʻutāmaki fakalaumālie fēfē nai e ngaahi akonaki kovi ʻi he ngaahi veesi ko ʻení pea mo e tōʻonga fakakaukau ʻa kinautolu ʻoku tui kiate kinautolú?

ʻOku fakafofongaʻi ʻe he ngaahi veesi ko ʻení ha niʻihi ʻo e ngaahi tōʻonga fakakaukau mo e tui ʻoku tupu mei he ngaahi kākā ʻa Sētané. Naʻe hoko atu ʻe Nīfai ʻene ngaahi akonakí ʻaki ʻene feinga ke ʻiloʻi e ngaahi founga pau ʻe fakaʻaongaʻi ʻe Sētane ke feinga ke puke ai kitautolu ʻaki hono mālohí.

Hiki ʻeni ʻi hoʻo tohinoa akó: ʻOku feinga ʻa Sētane ke pukenimā kitautolu ʻaki ʻene ngaahi sēini taʻengatá ʻaki …

Lau ʻa e 2 Nīfai 28:19–22, ʻo kumi e ngaahi akonaki ʻe lava ʻo tokoni atu ke ke fakakakato ʻa e fakamatala ko ʻení:

  1. Tali ‘a e fehuʻi ko ‘ení:

  • Makatuʻunga ʻi he meʻa naʻá ke ako mei he ngaahi veesi ko ʻení, ko e hā ha ngaahi founga te ke lava ʻo fakakakato ai ʻa e konga leá: ʻOku feinga ʻa Sētane ke pukenimā kitautolu ʻaki ʻene ngaahi sēini taʻengatá ʻaki … ?

Ko ha foʻi moʻoni ʻeni ʻe taha te tau lava ʻo ako: ʻOku feinga ʻa Sētane ke pukenimā kitautolu ʻaki ʻene ngaahi sēini taʻengatá ʻaki ʻa e …

  • ueʻi hake ʻa e kakaí ke ʻita ki he meʻa ʻoku leleí,

  • fakafiemālieʻi mo kākaaʻi fakaoloolo ʻa e niʻihi kehé ki ha fiemālie fakakakano, pea mo

  • talaange ki he kakaí ʻoku ʻikai ha heli pea ʻoku ʻikai ha tēvolo.

Mahalo ʻe tokoni ke ʻiloʻi ʻoku ʻuhinga ʻa e kupuʻi lea “kākaaʻi fakaoloolo ʻa kinautolu ke nau fiemālie fakakakanó” (veesi 21) ki he feinga ʻa Sētane ke ongoʻi fiemālie ʻa e kakaí ʻi honau tuʻunga faiangahalá pea ʻoku ʻikai fiemaʻu ke nau liliu.

Fakakaukau pe ko e fē ʻi he ngaahi founga ʻa Sētane mei he veesi 20–22 ʻoku fakatātaaʻi ʻi he ngaahi tūkunga takitaha ko ʻení:

  1. Naʻe fai ʻe Malia ʻa e fili ke kākā ʻi heʻene ngāue fakaakó kae lava ke ne maʻu ha maaka lelei. Naʻá ne ongoʻi halaia ʻi he kamataʻangá, ka naʻá ne fakatokangaʻi naʻe ʻikai teitei maʻu ia pea iku ʻo ne kākā ʻi ha ngaahi ngāue kehe foki. ʻOkú ne ongoʻi he taimí ni ʻe lava ke tokoniʻi ia ʻe he ngāue taʻefaitotonú ke maʻu ʻa e meʻa ʻokú ne fiemaʻu ʻi he moʻuí.

  2. Kuo fakatokangaʻi ʻe Sute ko e taimi ʻokú ne lau ai e ngaahi fakamatala ʻi he mītia fakasōsialé fekauʻaki mo Sīsū Kalaisi pe ko e Siasí, ʻoku faʻa lahi ha ngaahi fakamatala kovi ʻokú ne ʻohofi ʻa e Siasí pe kakai ʻoku tui ki he Fakamoʻuí.

  3. ʻOku maʻu ʻe Sikai ha ngaahi kaungāmeʻa tokosiʻi ke fakalotoa ia ke holoki ʻene ngaahi tuʻunga moʻuí. ʻOku nau fakakikihi koeʻuhí ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha moʻui hili ʻa e maté, ʻoku ngalivale ke te hohaʻa ki ha feituʻu ʻe ʻalu ki ai ʻa e kakaí ke fai ha fakamatala ʻo ʻenau ngaahi angahala ʻoku pehē ne nau faí.

  • Ko e hā ha ngaahi sīpinga kehe te ke lava ʻo fakakaukau ki ai ʻokú ne fakatātaaʻi e ngaahi founga ʻa Sētane ʻoku hiki ʻi he veesi 20–22?

Fakakaukau ki hoʻo moʻuí. ʻOkú ke ongoʻi nai ʻoku uesia koe ʻe ha taha ʻo e ngaahi founga ʻa Sētane kuó ke ako ki aí? Fakakaukau ke lekooti hoʻo ngaahi fakakaukaú ʻi hoʻo tohinoa akó. ʻI he hokohoko atu hoʻo akó, kumi e founga ʻe lava ke tokoniʻi ai koe ʻe he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ke ke ikunaʻi e ngaahi kākā ʻa Sētane ʻi hoʻo moʻuí.

Tafoki ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ke ikunaʻi ʻa Sētane

Te tau lava ʻo ikunaʻi ʻa Sētane mo ʻene ngaahi kākaá ʻi heʻetau falala ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí. Faʻu ʻa e ʻuluʻi tohi ko ʻení ʻi hoʻo tohinoa akó: “Ko e founga ʻoku tokoniʻi ai au ʻe he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ke u ikunaʻi ʻa Sētané.”

Kumi ha ngaahi potufolofola pe akonaki mei he kau taki ʻo e Siasí ʻe lava ʻo tokoni atu ʻi hoʻo feinga ke ikunaʻi ʻa Sētané. Lēkooti hoʻo ngaahi fakakaukaú ʻi hoʻo tohinoa akó.

Fakakaukau ke ako ha niʻihi ʻo e ngaahi fakamoʻoni fakafolofola ʻoku lisi atu ʻi he “ʻAhiʻahí, ʻAhiʻahiʻí” ʻi he Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá. ʻE lava foki ke ke ako e ngaahi akonaki ʻa Nīfai ʻi he 2 Nīfai 28:17, 26–32. ʻOku kau ʻi he ngaahi potufolofola kehe ʻoku ʻaongá ʻa e 1 Nīfai 15:24; Hilamani 5:12; mo e 3 Nīfai 18:15, 18.

ʻĪmisi
fakaʻilonga, lekooti
  1. Tali ‘a e fehuʻi ko ‘ení:

  • ʻE tokoniʻi fēfē koe ʻe he ngaahi akonaki mei he kau taki ʻo e Siasí mo e ngaahi potufolofola naʻá ke maʻú ke ikunaʻi e ngaahi founga ʻa Sētane naʻá ke ʻilo kimuʻa ʻi he lēsoní?

Fakalaulauloto ki hoʻo ngaahi aʻusia ʻi hoʻo ako he ʻaho ní. Fakaʻaongaʻi ha kiʻi taimi ke faʻu ai ha palani ʻo makatuʻunga ʻi he meʻa ʻokú ke ongoʻi ʻe finangalo e ʻEikí ke ke fai ke maluʻi lelei ange ai koe mei he ngaahi founga ʻa Sētané. Lēkooti e palani ko ʻení ʻi hoʻo tohinoa akó. Te ke maʻu ha faingamālie ke vakai ki he palani ko ʻení ʻi he lēsoni “Fakafuofuaʻi Hoʻo Akó.”