Liahona
Ngaahi Meʻa ʻe 3 ʻOku Tau Ako meia Kalaisi fekauʻaki mo e Ngaahi Vā Fetuʻutakí
ʻEpeleli 2024


“Ngaahi Meʻa ʻe 3 ʻOku Tau Ako meia Kalaisi fekauʻaki mo e Ngaahi Vā Fetuʻutakí,”Liahona, ʻEpeleli 2024.

Kakai Lalahi Kei Talavoú

Ngaahi Meʻa ʻe 3 ʻOku Tau Ako meia Kalaisi fekauʻaki mo e Ngaahi Vā Fetuʻutakí

ʻI heʻetau fakatupulaki mo fakaloloto ʻa e ngaahi vā fetuʻutaki mo e niʻihi kehé, te tau maʻu ai ha fiemālie mo ha fiefia lahi ange.

ʻĪmisi
Ko e ʻAʻahi ʻa Sīsū Kalaisi ki he Kakai Nīfaí

ʻAʻahi ʻa Kalaisi ki he Kakai Nīfaí, tā ʻa Minerva Teichert

Kuó ke fakakaukau nai ki he founga naʻe fakatupulaki ai ʻe Sīsū Kalaisi ha ngaahi vā fetuʻutaki mo e niʻihi kehé? Fakakaukau angé ki aí. Naʻá Ne ʻafioʻi maʻu pē ʻa e kakai naʻa nau feohí (vakai, Luke 8:43–48; 19:2–10; Sione 1:47–50). Naʻá Ne kaungāongoʻi fakataha mo e kakaí (vakai, Sione 11:31–36). Naʻá Ne mafao atu ʻo feinga ke fakamaʻamaʻa ʻenau ngaahi kavengá (vakai, Luke 8:26–36; Sione 5:5–9).

Pea ʻi he Tohi ʻa Molomoná, naʻe hāʻele tonu mai ʻa Sīsū Kalaisi ki he kau Nīfaí ʻo fakaafeʻi ke nau haʻu “taki taha” kiate Ia (3 Nīfai 11:15).

Ko e mafao atu, ngāue fakaetauhi, mo kaungāongoʻi fakataha mo e niʻihi kehé ko ha konga mahuʻinga ia ʻo e tuʻunga ʻo Kalaisí. Pea koeʻuhí ko Ia, ʻoku tau maʻu ai ha sīpinga ke muimui ki ai ʻi he taimi ʻoku tau feinga ai ke fokotuʻu ha vā fetuʻutaki mo e kakai ʻoku tau feohí. Ko ha ngaahi meʻa ʻeni ʻe tolu te tau lava ʻo ako fekauʻaki mo e ngaahi vā fetuʻutaki taʻengatá mei he sīpinga ʻa Sīsū Kalaisí:

ʻĪmisi
Ko Sīsū Kalaisi mo e fefine naʻe tukuakiʻi ki he tonó

Neither Do I Condemn Thee [ʻOku ʻIkai Te u Fakahalaiaʻi Koe], tā fakatātaaʻi ʻe Eva Timothy

1. ʻOku Tāpuekina Kitautolu ʻe he Ngaahi Vā Fetuʻutakí ʻi he Taimí Ni pea ʻi he Moʻui Ka Hoko Maí

ʻOku ʻikai ha taha ʻe loto ke ongoʻi tuenoa. Ko e taha ʻo e ngaahi meʻa mahuʻinga taha te tau lava ʻo fai ʻi he māmaní ko hono fakatupulaki ha ngaahi vā fetuʻutaki te ne poupouʻi kitautolu ʻi he ngaahi tapa kehekehe ʻo e moʻuí pea tokoni ke tau kātaki ki he ngataʻangá.

Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Tieta F. ʻUkitofa, ʻi heʻene hoko ko e Tokoni Ua ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻo pehē, “ʻOku hoko ha meʻa fakaʻofoʻofa kiate kitautolu ʻi heʻetau tokoniʻi [fakamātoato] e niʻihi kehé ʻi he ʻofa faka-Kalaisí. ʻOku fakamoʻui, maʻa mo mālohi ange ai hotau laumālié. ʻOku fiefia, melino, mo tau ongoʻingofua ange ai ʻa e fanafana ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.”1

He ʻikai ngata pē ʻi hono tāpuekina kitautolu ʻe hotau vā fetuʻutakí ʻi he māmaní ka ʻe toe hoko foki ia ko ha konga mahuʻinga ʻi hono tokoniʻi kitautolu ke tau aʻusia ʻa e hakeakiʻí.

Lolotonga e hoko ʻa ʻEletā Kēvini J Uēfeni ko ha Fitungofulu Fakaʻēliá, naʻá ne pehē, “Ko e taha ʻo e ngaahi taumuʻa ʻo e moʻui fakamatelie ko ʻení … ko hono fakatupulaki fakatouʻosi ʻa e ngaahi pōtoʻi ngāue mo e ngaahi ʻulungaanga ʻoku fiemaʻu ke fokotuʻu ʻaki ha ngaahi vā fetuʻutaki ʻoku tuʻuloa mo fiefiá.”2

ʻOku finangalo ʻa Kalaisi ke tau nofo fakataha mo Ia ʻi he langí. Naʻá Ne folofola ʻo pehē, “Kapau te u ʻalu ʻo teuteu ha potu moʻomoutolu, te u toe haʻu, ʻo maʻu ʻa kimoutolu kiate au; koeʻuhí he ko e potu te u ʻi aí, te mou ʻi ai foki” (Sione 14:3). Te tau lava ʻo muimui ʻi Heʻene sīpingá ʻi heʻetau tanumaki ʻa e ngaahi vā fetuʻutaki te tau lava ʻo ʻalu mo ia ki he langí. ʻOku tau ako ʻi he Gospel Topics Essays ko e “kāingalotu ʻo e Siasí ʻoku siʻi ange ʻenau fakakaukau ki he hakeakiʻí ko ha ngaahi ʻīmisi ʻo e meʻa te nau maʻú ka ʻoku lahi ange [ʻenau fakakaukau] ko ha ngaahi vā fetuʻutaki ʻoku nau maʻu he taimi ní pea mo e founga ʻe lava ke fakahaohaoaʻi mo fakatupulaki ai ʻa e ngaahi vā fetuʻutaki ko iá.”3

Te tau ʻiloʻi ʻoku lava ke hoko hotau ngaahi vā fetuʻutakí ko ha feituʻu ʻo e maluʻanga mo e fiemālie, kae ʻikai ke tau ongoʻi ʻoku tau fononga toko taha pē ʻi he moʻuí. ʻI heʻetau muimui ki he sīpinga ʻa Sīsū Kalaisí ki hono lehilehiʻi hotau ngaahi vā fetuʻutakí, te tau maʻu ai ha fiefia mo ha nēkeneka lahi ange ʻi he moʻuí ni mo e moʻui ka hokó.

ʻĪmisi
Ko Sīsū Kalaisi mo ʻene kau ākongá lolotonga e ʻOhomohe Fakaʻosí

ʻI he Fakamanatu Kiate Au, tā fakatātaaʻi ʻe Walter Rane

2. ʻOku ʻAonga ʻa e Ngāue ke Fakatupulaki ʻa e Ngaahi Vā Fetuʻutakí

Kapau ʻokú ke ongoʻi ʻoku fiemaʻu ha ngāue ki hono fokotuʻu ha ngaahi vā fetuʻutakí, ʻoku ʻikai ko koe pē.

Naʻe pehē ʻe ʻEletā Uēfeni: “ʻOku fiemaʻu ha feilaulau ki hono fokotuʻu ʻa e ngaahi vā fetuʻutaki ʻoku lelei mo taʻengatá. Ke ʻofa moʻoni ki he niʻihi kehé, kuo pau ke tau fakavaivai ʻi ha ngaahi founga foʻou. ʻOku ʻuhinga ia ʻe uesia ʻetau ʻofa mo e tokanga ki he niʻihi kehé ʻe heʻenau ngaahi tōʻongá mo e tūkungá ʻi ha ngaahi founga ʻe ala fakamafasia ki hotau laumālié … Ka ʻoku ʻaonga ʻa e feilaulaú ki he ola ʻe maʻu aí.”4

ʻOku ʻikai ke teitei maʻu faingofua ʻa e ngaahi meʻa ʻoku maʻongoʻongá, pea ʻoku kau ai ʻa e vā fetuʻutaki kuo fokotuʻu ʻe he Fakamoʻuí maʻatautolu ʻo fakafou ʻi Heʻene feilaulau fakaleleí. Naʻá Ne ʻafioʻi naʻe mahuʻinga ʻaupito ʻa e mamahi te Ne fuesiá. Naʻe fakaʻaiʻai Ia ʻe Heʻene ʻofa lahi kiate kitautolú ke Ne kātekina pē [ʻa e mamahí] ʻo aʻu ki he taimi naʻá Ne fehuʻi ai pe ʻoku ʻi ai nai ha founga ʻe taha (vakai, Mātiu 26:39).

3. ʻE Tokoniʻi Kitautolu ʻe Kalaisi

Mahalo ʻokú ke fakakaukau, “ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku mahuʻinga ʻa e ngaahi vā fetuʻutakí! Ka ʻoku ʻikai ke u loko poto ʻi he fakakaungāmeʻá.”

ʻOku ʻafioʻi pē ia ʻe Kalaisi. ʻOkú Ne ʻafioʻi ʻa e faingataʻa ʻo e fakafeohí mo e tailiili ʻoku tau faʻa fekuki mo ia ʻi he taimi ʻoku tau feinga ai ke feohi mo e niʻihi kehé, tautautefito ki ha māmani kuo fakaʻau ke fakaʻilekitulōnika ʻa e meʻa kotoá.

Naʻá Ne talaʻofa mai “ʻOku feʻunga ʻa ʻeku ʻofá ki he tangata kotoa pē ʻoku nau fakavaivaiʻi ʻa kinautolu ʻi hoku ʻaó, he kapau te nau fakavaivaiʻi ʻa kinautolu ʻi hoku ʻaó, pea tui kiate au, te u liliu ʻa e ngaahi meʻa vaivaí ko e mālohi kiate kinautolu” (ʻEta 12:27).

ʻE tokoni ʻa Kalaisi ke tataki kitautolu ʻi heʻetau maʻu ha loto vilitakí. Pea ʻi heʻetau muimui ki Heʻene sīpingá, ʻoku tau maʻu ai ha talaʻofa “te tau tatau mo ia” (Molonai 7:48) ʻi he ngataʻangá—pea ʻoku kau heni ʻa e tupulaki ʻo ʻofa faka-Kalaisi angé mo hono fakatupulaki ha ngaahi vā fetuʻutaki ʻoku ʻuhingamālié ʻi he founga naʻá Ne fakahokó.

ʻI heʻetau fekumi kiate Iá, te tau ʻilo ai ʻoku ʻākilotoa kitautolu ʻe ha ngaahi faingamālie ki ha ngaahi vā fetuʻutaki fakaʻofoʻofa mo fehokotaki lelei mo e niʻihi kehé.

ʻĪmisi
Ko e fakafanongo ʻa Mele kia Sīsū Kalaisí

Mary Heard His Word [Naʻe Fanongo ʻa Mele ki Heʻene Folofolá], tā fakatātā ʻa Walter Rane