Liahona
Houngaʻia ʻi Hono ʻOmi Kinautolu ki ʻApí
ʻEpeleli 2024


“Houngaʻia ʻi Hono ʻOmi Kinautolu ki ʻApí,” Liahona, ʻEpeleli 2024.

Ngaahi ʻAta ʻo e Tuí

Houngaʻia ʻi Hono ʻOmi Kinautolu ki ʻApí

Naʻe tokoni ʻa e foki lelei mai ʻeku tamaí mei he Tau Lahi Hono II ʻa Māmaní ke u houngaʻia ai ʻi he mana ʻo e ngāue hisitōlia fakafāmilí hili ʻeku kau ki he Siasí.

ʻĪmisi
ko e tokotaha faʻu tohí mo hono mokopuna tangatá mo e ʻofefiné

ʻOlungá: Ko e tokotaha faʻu tohí mo hono mokopuna tangata ko Soatani Sitenifōtí mo hono ʻofefine ko Malia-Lola Sitenifōtí.

ʻŪ tā ʻi he angalelei ʻa e tokotaha faʻu tohí

Naʻe hoko ʻa Pālesi, Falanisē ʻi he 1939 ko ha feituʻu naʻe siva ai ʻe ʻamanakí ʻi ha ngaahi founga lahi. Kuo kamata ke ʻulungia ʻemau kau sōtiá, pea naʻe tokolahi ha kakai Pālesi naʻe kamata ke nau mavahe mei he koló. ʻI he faʻahitaʻu māfana ʻo e 1940, naʻe kapa ʻe he kau Siamané ʻa Falanisē.

Naʻe tuʻutuʻuni ke ngāue ʻa ʻeku tamaí ʻi he malumalu ʻo e Service du Travail Obligatoire (Fakamālohiʻi ke Ngāue) pea naʻe ʻave ia ki Siamane ke ngāue ʻi ha falengāue. Naʻá ku nofo fakataha mo ʻeku fineʻeikí, peá ma fai ha ngaahi ngāue kehekehe ke feau ʻaki ʻa e ngaahi fiemaʻu tefitó lolotonga ʻa e ngaahi taʻu faingataʻa ʻo e puleʻi ʻe Siamané.

ʻI haʻaku foki mei he ngāué ʻi ha ʻaho ʻe taha ʻi he faʻahitaʻu māfana ʻo e 1944, naʻá ku ʻaka pasikala atu ʻi he Place de la Concorde peá u fihia ʻi ha tau naʻe lotolotonga hoko. Naʻe fonu ʻa e loto koló ʻi he ʻū tangikē tau ʻa e kau Siamané, pea naʻe lahi ʻa e puputuʻú ʻi he tau fana mei he tafaʻaki kotoa pē, ʻo aʻu ki he fana mei he funga falé. Naʻe puke ʻe ha sōtia Siamane hoku nimá ʻo ne tekeʻi au ki heʻene tuʻa tangikē taú, ʻo u hao moʻui ai.

Hili ʻa e meʻa ko iá, naʻe hoko vave mai ʻa e liliú. Naʻe taimi siʻi pē kuo hū mai e kau tau ʻa e Fahaʻi Fakatahatahá ʻo toe faʻao fakafoki ʻa Pālesi. Naʻe fakafiefiaʻi ʻe he kakai ʻo Falaniseé ʻa e meʻá ni, ka naʻe ʻikai ke u kau au mo Mami ki ai. Naʻe teʻeki ai ke ma maʻu ha ongoongo kau ki he Tangataʻeikí. Naʻe foki māmālie mai ʻa e kau pōpula Falaniseé, ka naʻá ma fifili pe naʻe fēfē nai ʻa e niʻihi naʻe ngāue ʻi he ngaahi falengāue ʻi Siamané.

ʻI ha pō ʻe taha, naʻe fakaʻohovale pē kuo aʻu mai ʻa e Tangataʻeikí kuó ne ongosia mo teʻeki ai tele hono kavá. Naʻá ne talanoa mai kiate kimaua ʻa e fakaofo ʻo ʻene hola mei Siamané pea mo ʻene fononga lue lalo, heka pasikala, pea heka lēlue ʻo fou mai ʻi Hangakali mo Sekisolovākiá.

Naʻe toe fakataha homau fāmilí, pea naʻe kakato ʻemau fiefiá.

ʻĪmisi
tokotaha faʻu tohí ʻi heʻene kei finemuí

Ko Sīseli ʻi heʻene kei finemuí.

Ngaahi Tali ʻOku ʻIkai Toe Fehuʻia

Hili ha ngaahi taʻu lahi mei ai, naʻe mahino kiate au ʻa e mahuʻinga taʻengata ʻo hono maʻu—mo hono ʻomi—homau fāmilí ke fakatahá hili ʻeku tali ʻa e ngaahi akonaki ʻa ha ongo talavou naʻá na tukituki ʻi he matapā ʻo e fale ngaohiʻanga sokoleti hoku husepānití. Naʻá na fakafeʻiloaki mai kinaua ko ha ongo faifekau mei he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.

Naʻe ʻosi fokotuʻutuʻu ʻe hoku husepāniti ko Sīlatí ke nau fetaulaki ki ʻapi ʻi he tuku ʻa e ngāué, ka naʻe ngalo ia ke ne talamai kiate au. ʻI heʻeku sio atu ki he aʻu mai ʻa e ongo talavoú ni, naʻá ku talaange ke na tangutu ʻi he lotofalé ʻo talitali ai kia Sīlati. Naʻe ʻikai ke u fuʻu angalelei kiate kinaua.

Ko ha tokotaha lotu au, ka naʻe ʻikai ke fuʻu mālohi fēfē ʻeku tuí. Ne u moʻui fiefia pē pea naʻe ʻikai fiemaʻu ia ke u ako pe ʻeke ha ngaahi fehuʻi. Naʻá ku faingataʻaʻia ʻi he fakakaukau atu ʻe fehuʻia ʻeku tuí, pea naʻe ʻikai ke u loto-toʻa feʻunga ke liliu ʻeku tui fakalotú.

Naʻe ʻosi fuoloa mai pē ʻa e ʻalu ʻa Sīlati ki he lotú ka u nofo pē au ʻi ʻapí. Ko e kiʻi kolo naʻá ne maʻulotu aí naʻa nau fakataha pē ʻi ha taulani he naʻe lolotonga langa ʻa e fuofua ʻapisiasi ʻo e Siasí ʻi Falaniseé. Naʻe tokoni foki ʻa Sīlati ki hono keli ʻo e fakavaʻé.

Naʻá ne faʻa foki fiefia mai ki ʻapi ʻo feinga ke vahevahe ʻene ngaahi ongó mo au. Naʻe faifai peá u loto ke tā mai ʻa e ngaahi lēsoni fakafaifekaú, pea naʻá ku ʻeke ha ngaahi fehuʻi naʻe fakataumuʻa pē ke fakamaaʻi ʻa e ongo faifekau ko iá. Naʻá na faʻa kātaki mo faitotonu ʻaupito ʻi heʻena fakahā mai ʻoku ʻikai ke na ʻilo ki ha ngaahi meʻa fakatokāteline pau, naʻá ne kole mai te na fekumi ki he tali ki heʻeku ngaahi fehuʻí, pea naʻá na foki mai ʻi he uike hono hokó mo ha ngaahi tali naʻe ʻikai toe fehuʻia.

ʻI he taimi naʻe ʻilo ai ʻe ha pātele ne ʻaʻahí mai ʻokú ma tali ʻa e ongo faifekaú, naʻá ne feinga ke tala ʻoku loi ʻa e ngaahi akonaki ʻa e Siasí. Ka neongo ia, naʻe hoko ʻene feingá ke maʻu ai ha ola fehangahangai. Naʻe aʻu ki heʻene feinga ke fakangalikoviʻi ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí ʻi he tuʻunga kovi tahá, ka naʻá ku fakakaukau ke tali ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni naʻe akoʻi ʻe he ongo faifekaú pea papitaiso au.

Naʻe ʻosi fuoloa pē ʻa e mateuteu ia ʻa Sīlati ke papitaiso ka naʻá ne loto ke ma toki papitaiso fakataha pē. ʻI Mē ʻo e 1964, naʻe fokotuʻu ʻe he ongo faifekaú ha vai kaukau (portable canvas pool) ʻi lotomālie ʻi he lotofale ʻo hona fale nofo totongí pea fakafonu ʻaki ia ʻa e vai mei ha paipa naʻe taki mai mei he singí. Naʻe ʻi ai kotoa homa ngaahi kaungāmeʻa ʻi he Siasí. Naʻá ku fuʻu loʻimataʻia naʻá ku manavasiʻi ai naʻa hake ʻa e vai papí ki tuʻa koeʻuhí ko hoku loʻimatá!

ʻĪmisi
ko ha fāmili ‘i muʻa ʻi he temipalé

Ko Sīseli mo hono husepāniti ko Sīlatí, mo hona ongo ʻofefiné ʻi he Temipale Bern Switzerland.

Fehokotaki ʻo Taʻengata

Hili ha taʻu ʻe taha mei ai, naʻá ku sila mo hoku husepānití pea silaʻi mo homa ongo ʻofefiné kiate kimaua ʻi he Temipale Bern Switzerland. Lolotonga ʻemau ʻi aí, naʻa mau fai ai ha ngāue fakatemipale maʻa ʻemau ngaahi kuí. ʻOku ou saiʻia ʻi he meʻa ʻoku akoʻi ʻe he Siasí fekauʻaki mo e hisitōlia fakafāmilí mo e silá pea mo hono tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí. ʻOku ou saiʻia ʻi he taumuʻa ke fakatahatahaʻi mai ʻa e ngaahi fāmilí.

ʻĪmisi
ko e tokotaha faʻu tohí mo hono ongo ʻofefiné

Ko Sīseli mo hono ongo ʻofefine ko Malia-Lola Sitenifooti mo ʻIsapeli Honé.

Naʻe ʻikai faingofua ke fakahoko e hisitōlia fakafāmilí ʻi Falanisē ʻi he taimi ko iá, ka naʻe ueʻi fakalaumālie au ke u fai ia. Naʻe ʻikai ke ʻi ai ha ʻū lekooti fakaʻilekitulōnika, ko ia naʻá ku faʻa fononga ki he kolo tupuʻanga ʻo haʻaku kui ʻe taha ke kole ʻa e ʻū lekooti fakapepá. Naʻá ku maʻu ha faʻahinga ongo makehe ʻi he taimi naʻá ku pukepuke ai ha ʻū tohi naʻe fai ʻe ha kakai loto-fakatōkilalo naʻa nau ʻi ai tonu ʻi hano fanauʻi, mali pe pekia ʻa ha taha ʻo ʻeku ngaahi kuí.

ʻĪmisi
tokotaha faʻu tohí ʻoku tangutu ʻi ha komipiuta

“ʻOku ou saiʻia ʻi he meʻa ʻoku akoʻi ʻe he Siasí fekauʻaki mo e hisitōlia fakafāmilí mo e silá pea mo hono tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí.”

ʻOku ʻikai ke u toe fuʻu lava he taimí ni ʻo fai ha ngāue lahi koeʻuhí ko hoku taʻu motuʻá, ka ʻoku ou houngaʻia ʻaupito ʻi he lava ke hokohoko atu ʻeku ngāue maʻa ʻeku ngaahi kuí ʻo fakafou ʻi he FamilySearch, ʻo tatau pē ʻi he fakahokohoko fakamotuʻaleá mo hono kumi ʻo e ngaahi hingoa foʻoú. Tuʻunga ʻi he ʻū meʻangāue ʻoku tau maʻú, kuó u fakahokohoko fakamotuʻalea ai ha ngaahi hingoa ʻe 35,000 tupu pea maʻu mo ha ngaahi hingoa ʻe 5,000 tupu ke ʻave ki he temipalé.

ʻOku kakato ʻa e fiefia ʻoku tau maʻu ʻi he ongoongoleleí ʻi he taimi ʻoku tau lava ai ʻo fiefia mo hotau ngaahi fāmilí. ʻOku ou houngaʻia ʻi he faingamālie ke fakatahatahaʻi mai ai kinautolú—ke ʻomi kinautolu ki ʻapi ʻo taʻengatá.