Liahona
Ongoʻi Tuenoa? Ko ha Fanga Kiʻi Tokoni ʻEni ʻe 3 ʻOkú ne Fakahoko ha Meʻa Makehe Maʻaku
ʻEpeleli 2024


Fakaʻilekitulōnika Pē: Kakai Lalahi Kei Talavoú

Ongoʻi Tuenoa? Ko ha Fanga Kiʻi Tokoni ʻEni ʻe 3 ʻOkú ne Fakahoko ha Meʻa Makehe Maʻaku

ʻOku nofo ʻa e tokotaha naʻá ne faʻú ʻi Kiuneo, ʻĪtali.

ʻE lava ke fakataʻelata ʻa e hoko ko ha mēmipa ʻo e Siasí ʻi ʻĪtali, ka kuó u ʻiloʻi ʻoku ʻikai ke u teitei tuenoa.

ʻĪmisi
fefine ʻoku sio fakamamaʻu ki he mamaʻó ʻi muʻa ʻi ha puipuituʻa lanu pulū mo engeenga

ʻOku ou nofo ʻi ha kiʻi kolo siʻisiʻi ʻi ʻĪtali, ʻa ia ʻoku ʻi ai ha kau taautaha lalahi kei talavou pē ʻe toko fā ʻi hoku koló.

Ko e tokolahi taha ʻoku nau kau ki he Siasi Katoliká, pea ʻoku nau fehokotaki ai ʻi heʻenau tui fakalotú. ʻI heʻeku hoko ko ha mēmipa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ʻoku ou faʻa ongoʻi taʻelata.

ʻOku faingofua ʻeku ongoʻi tuenoá ʻi he taimi ʻoku ou feinga ai ke hoko ʻo hangē ko e Fakamoʻuí. ʻOku ou fai hoku lelei tahá ke muimui kiate Ia. ʻOku ou loto ke tali ʻa e fakaafe ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ke “ikunaʻi ʻa e māmaní”1 mo “fakaukau fakasilesitialé,”2 ka ʻoku ou loto-foʻi he taimi ʻe niʻihi ʻi heʻeku ongoʻi tukuhausia ʻi heʻeku tuí.

Ka neongo ia, ʻoku faʻa hoko e ongoʻi tuenoá ʻi ha taimi ke tokoni ke u laka atu ai ki muʻa ʻi he tuí. Ko ha fanga kiʻi tokoni ʻeni ʻe tolu ʻokú ne tokoniʻi au ke u ikunaʻi ʻa e ongoʻi tuenoa ko iá.

ʻAi ke Hoko ʻa e Lau Folofolá ko ha Meʻa Angamaheni

ʻI he taimi ʻoku ou fuʻu ongoʻi taʻelata aí, ʻoku ou tuku ha kiʻi taimi ke u tangi ai ki he Tamai Hēvaní ʻi he lotu. ʻOku ou fakahā kiate Ia ʻa e ongo ʻoku ou maʻú peá u lau leva ʻeku folofolá. Ko ia ai, ʻoku maʻu maʻu pē ʻa e ngaahi moʻoni ʻoku ou fiemaʻu ke fanongo ki aí ʻi he mōmeniti ko iá.

Neongo ʻoku ʻikai fakamatalaʻi maʻu pē ʻe he ngaahi vēsí hoku tūkunga totonú, ka ʻoku fakafonu ʻaki hoku lotó ʻe he ngaahi moʻoni ʻa e ʻamanaki leleí mo e fiemālié. ʻOku mole atu ʻa e ongoʻi tuenoá ʻi he taimi ʻoku ou maʻu ai ha ngaahi mōmeniti fakalongolongo ke fakalaulauloto ki he ngaahi lea ʻa e kau palōfita ʻo e kuonga muʻá ʻoku nau fakamoʻoni kia Kalaisí.

ʻOku nau toutou fakamanatu mai ʻoku ʻofaʻi au, ʻoku ʻafioʻi ʻe he ʻOtuá hoku tūkungá, pea ʻe lelei ʻa e meʻa kotoa.

ʻI heʻeku anga ʻaki hono lau maʻu pē ʻeku folofolá mo lotú, naʻa mo e taimi ʻoku faingataʻa aí, ʻokú ne tokoniʻi au ke u ongoʻi fiefia ange, loto-falala ange, mo fehokotaki lahi ange mo e Laumālié.

Kapau te tau fakaafeʻi e Fakamoʻuí ki heʻetau moʻuí ʻaki hono ako ʻo e folofolá, te Ne ʻi ai maʻu pē, ʻo fakamanatu mai pe ko hai kitautolu mo fakafehokotaki kitautolu ki he Tamai Hēvaní.

Manatuʻi ʻa e Mālohi Ivi Malava ʻo Sīsū Kalaisí

Kuó u tafoki maʻu pē kia Sīsū Kalaisi ke maʻu ha fakamolemole mo ha fakafiemālie. Ka kuo toe mahino kiate au te Ne lava ʻo tokoniʻi au ʻi he taimi ʻoku ou ongoʻi tuenoa aí.

Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani ko e taimi naʻe faingataʻaʻia ai ʻa e Fakamoʻuí ʻi he Ngoue ko Ketisemaní, “Naʻá Ne kalanga [ʻi he] tuenoa taupotu tahá, ‘Ko hoku ʻOtua, ko hoku ʻOtua, ko e hā kuó ke liʻaki ai aú?’ [Mātiu 27:46; toki tānaki atu ʻa e fakamamafá].”

Naʻe hoko atu ʻa ʻEletā Hōlani: “Ko ʻeku tui fakatāutahá ia, naʻe ʻikai ha taimi ʻe toe ofi ange ai ʻa e Tamaí ki Hono ʻAló, lolotonga ʻEne ngāue ʻi he māmaní, ka ko e ngaahi mōmeniti fakamamahi fakaʻosi ko ʻeni ʻo ʻEne mamahiʻiá. Ka neongo iá, koeʻuhi ke kakato ʻa e feilaulau maʻongoʻonga ʻa Hono ʻAló he naʻe fai taʻe kounaʻi ia pea ʻi he taka toko taha pē, naʻe kiʻi toʻo fakataimi ʻe he Tamaí meia Sīsū ʻa e fakanonga ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻa e poupou ʻo ʻEne ʻi ai tonú. … Naʻe pau ke ʻiloʻi ʻe he ʻAlo haohaoa ko ʻeni kuo teʻeki ai ke ne lea kovi pe faihalá pe ala ki ha meʻa taʻemaʻá, ʻa e ongo ʻe maʻu ʻe he toenga ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá—ʻa kitautolu kotoa—ʻi heʻetau fai e faʻahinga angahala peheé.”3

Koeʻuhí ko e meʻá ni, ʻokú Ne ʻafioʻi ai ʻa e founga ke tokoniʻi ai kitautolú (vakai, ʻAlamā 7:11–12). ʻOkú Ne ʻafioʻi lelei ʻa e meʻa ʻoku tau ongoʻí.

Naʻe ʻaʻeva tokotaha pē ʻa Sīsū Kalaisi ʻi he hala ko iá koeʻuhí ke ʻoua naʻa tau toe foua ia. ʻOku ʻomi ʻe he ʻilo fekauʻaki mo Iá mo e tokanga taha ki Hono mālohi fakaiviá, ha fakafiemālie, ʻamanaki lelei, mo ha mālohi ke vilitaki atu ki muʻa ʻi he tuí.

Angaʻofa Pē Kiate Koe

Ko e taimi ʻoku ou ongoʻi taʻelata aí, ʻoku hoko ha meʻa makehe lahi ʻi heʻeku angaʻofa pē kiate aú. ʻOku ou tanumaki hoku ʻatamaí ʻaki ʻa e ngaahi fakakaukau lelei koeʻuhí he ʻoku ou ʻiloʻi ko au tokotaha pē ʻe feʻao mo e meʻá ni ʻi he toenga ʻo ʻeku moʻuí! Ko ia, ʻoku totonu ke u maʻu pē ha vā fetuʻutaki lelei mo au.

ʻE toe kovi ange ʻa e ongoʻi tuenoá kapau ʻoku ʻikai ke tau angaʻofa kiate kitautolu.

ʻOku ou ʻai pē au ke u hoko ko ha kaungāmeʻa. ʻOku ou fakamanatuʻi pē ko hai au pea neongo ʻoku ʻikai ke u haohaoa, ka te u lava maʻu pē ʻo fakatomala mo feinga ke muimui ʻia Kalaisi. Naʻe toki fakaafeʻi kitautolu ʻe Keuli E. Sitīvenisoni ke tau “kiʻi tuʻu maʻu pē ʻo fakakaukau ʻi hoʻo sio kiate koe ʻi he sioʻatá. Fakakaukau pē kiate koe, pea kapau te ke loto ki ai peá ke lea leʻolahi, ‘Mani ē, sio kiate au! ʻOku ou fakaofo! Ko e fānau au ʻa e ʻOtuá! ʻOkú Ne ʻafioʻi au! ʻOkú Ne ʻofa ʻiate au! ʻOku ou mohu tāpuekina—tāpuekina ʻaki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ko hoku takaua maʻu pē!”4

Pea ʻoku ou fai ia. ʻOku ou sio ki he sioʻatá peá u fakahā pē kiate au ʻa e ngaahi meʻá ni. Peá u kata koeʻuhí ʻoku ou ongoʻi ngalivale, ka ʻoku ou toe ongoʻi loto-falala ange, ʻofaʻi, mo fehokotaki mo e Laumālié.

ʻI hoʻo hoko pē ko ho kaungāmeʻá, he ʻikai te ke teitei ongoʻi ʻoku ʻikai ke ʻi ai hao kaungāmeʻa.

ʻOku ʻIkai Ke Ke Teitei Tuenoa

ʻOku ʻi ai ʻa e taimi ʻoku ou ongoʻi ko au pē ʻoku ou foua ha ngaahi faingataʻa pau. Ka ʻoku ou fakamanatu pē kiate au ʻoku tokolahi ʻaupito ha kakai lalahi kei talavou ʻi he funga ʻo e māmaní ʻoku nau ʻi he tūkunga tatau pē mo au. Neongo ʻoku ʻikai ke u maheni mo kinautolu, ka ʻoku nau fāifeinga foki ke muimui ʻia Kalaisi.

ʻOku ʻikai te u tuenoa.

Naʻe toki pehē kimuí ni ʻe ʻEletā ʻĀlani T. Filipe ʻo e Kau Fitungofulú: “ʻOku lahi ha kakai ʻoku nau ongoʻi lōmekina, tuenoa, liʻekina, pe ongosia. … ʻI heʻetau ʻiloʻi ko e fānau kotoa kitautolu ʻa e ʻOtuá mo e kau mēmipa ʻo Hono fāmili taʻengatá, te tau toe maʻu ai ʻa e ongoʻi lata pea ʻi ai mo e taumuʻa.”5

ʻOku ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní ʻiate kitautolu. Kuó Ne foaki mai ʻa e ngaahi meʻangāue ke fakafehokotaki kitautolu kiate Ia, Hono ʻAló, pea mo e niʻihi kehé. ʻOku fiemaʻu pē ke tau manatuʻi ke fakaʻaongaʻi kinautolu.

ʻOkú Ne ʻafioʻi koe. ʻOkú Ne ʻiate koe. ʻOua naʻa siva e ʻamanakí. Fakafonu hoʻo moʻuí ʻaki ʻa e Laumālié, pea manatuʻi ʻi hoʻo hoko ko e fānau ʻa e ʻOtuá, ʻokú ke kau ki Hono fāmili taʻengatá.

ʻOku ʻikai te ke teitei tuenoa.