Liahona
Faafetai ua Aumaia i Latou i le Aiga
Aperila 2024


“Faafetai ua Aumaia i Latou i le Aiga,” Liahona, Ape. 2024.

Atatusi o le Faatuatua

Faafetai ua Aumaia i Latou i le Aiga

O le toe foi saogalemu mai o lo’u tamā i le taimi o le Taua Lona II a le Lalolagi na fesoasoani ou te talisapaia ai le vavega o le galuega o talafaasolopito o aiga ina ua ou auai i le Ekalesia.

Ata
o le tusitala faatasi ma le atalii o lana tama ma lana tama teine

Luga: O le tusitala ma le atalii a lana tama o Jordan Stanford ma lana tama teine o Marie-Laure Stanford.

Ata pu’e mai faaaloaloga a le tusitala

O Pale, Farani, o se nofoaga pogisa i le tele o auala i le 1939. Ua amata le faatoilaloina o a matou fitafita, ma sa amata ona lafoai e se soloa’iga o tagata Pale le aai. E oo atu i le taumafanafana o le 1940, ua nofoia Farani e Siamani.

Sa talosagaina lo’u tama e galue i lalo o le Service du Travail Obligatoire (Compulsory Work Service) ma auina atu ai i Siamani e faigaluega i se fale gaosi oloa. Sa ma nonofo faatasi ma tinā, ma galulue i ni galuega le tumau e totogi ai mea sa manaomia i tausaga faigata o le galuega.

I se tasi aso a o agai atu i le fale mai le galuega i le taumafanafana o le 1944, sa ou tietie atu ai i la’u uila e ui atu i le Place de la Concorde ma oo ai ina ou i ai i le ogatotonu o se taua. Sa tumu le faatafafa i tanetau a Siamani, ma sa tupu le fenumiai a o papa mai fana mai itu uma, e aofia ai ma luga o fale. Sa u’u e se fitafita Siamani lo’u lima ma tulei atu a’u i tua o lana tanetau na faasaoina ai lo’u ola.

Ina ua mavae lena, sa oo mai se suiga vave. E lei leva ae ulufale atu i totonu autau tu’ufaatasi ma toe ave Pale. Sa faamanatuina e Farani, ae sa le mafai ona ma auai ma Tinā i le tulaga lautele o le fiafia. Matou te lei faalogo i se tala e uiga ia Tamā. Sa toe foi lemu mai pagota Farani, ae sa matou mafaufau pe na faapefea ona malutia i latou sa galulue i fale gaosi oloa i Siamani.

I se tasi po, e aunoa ma se faailo, na taunuu atu ai Tamā ma le vaivai ma le ’ava e le’i seleina. Sa ia faamatala mai ia i matou e uiga i lona sola ese faavavega mai Siamani ma lana malaga i le savali, i uila vilivae, ma e ala i nofoaafi e ui atu i Hanikeri ma Siekisolovakia.

Sa toe faatasia lo matou aiga, ma sa atoatoa lo matou olioli.

Ata
tusitala a’o tamaitai talavou

O Gisele a’o tamaitai talavou.

Tali e Lei Taliina

I le tele o tausaga mulimuli ane, o le taua e faavavau o le mauaina—ma le aumaia—o lo matou aiga faatasi na manino mai ia te au ina ua ou taliaina aoaoga a ni alii talavou se toalua o e na tuitui i le faitotoa o le falegaosi sukalati a lo’u toalua. Sa la faailoa mai i laua lava o ni faifeautalai mai Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai.

Sa fuafua lo’u toalua o Gerard, e feiloai ma i laua i le fale ina ua uma le galuega, ae sa galo ia te ia ona ta’u mai ia te a’u. Ina ua ou vaaia nei tagata talavou e toalua ua taunuu mai, sa ou tuuina i laua e nonofo i le potu malolo ma faatali mo Gerard. Ou te le’i talia leleia i la’ua.

Sa ou lotu, ae o la’u ekalesia sa lei manaomia tele ai a’u. Sa ou ola fiafia e aunoa ma le manaomia ona suesue pe fai atu ni fesili. O le mafaufau i le fesiligia o lo’u faatuatua na ou lē mautonu ai, ma sa ou le lagonaina le lototele e suia ai la’u tapuaiga.

Mo se taimi umi lava, sa alu ai Gerard i le lotu e aunoa ma au. O le paranesi laitiiti sa ia auai sa faia a latou sauniga i se taavale toso a o fausia le uluai falelotu o le Ekalesia i Farani. Sa fesoasoani foi Gerard e eli le faavae.

E sau o ia i le fale ma le fiafia ma taumafai e faasoa mai ona lagona ia te au. Mulimuli ane, sa fai a’u lesona a faifeautalai, ma fai atu fesili e tele lava ma le faamoemoe e faamaasiasia ai nai na faifeautalai e toalua. Faatasi ai ma le onosai tele ma le faamaoni atoatoa, sa la’ua ioeina lo la’ua valea i ni manatu patino faaleaoaoga faavae, ofo mai e suesueina a’u fesili, ma toe foi mai i le vaiaso na sosoo ai ma ni tali sa le mafai ona fesiligia.

Ina ua iloa e se ositaulaga asiasi o le aulotu ua matou taliaina faifeautalai, sa ia taumafai e faailoa mai aoaoga a le Ekalesia faapea e sesē. Peitai, o ana taumafaiga, na i ai le aafiaga faafeagai. E ui lava ina sa ia taumafai e faasesē tagata o le Ekalesia i se malamalama sili ona leaga, sa ou filifili e talia mataupu faavae na aoaoina e faifeautalai ma ia papatisoina.

Ua leva ona saunia Gerard mo le papatisoga ae sa lei manao e papatiso e aunoa ma a’u. Ia Me 1964, sa faatulaga ai e faifeautalai se vaitaele feaveai i le ogatotonu o le potu malolo o le la fale mautotogi ma faatumuina i le vai na faatafe mai i se paipa. Sa i ai uma a ma uo iina. Sa ou matuā ootia lava ma sa ou fefe ina ne’i oso i fafo le vai i o’u loimata!

Ata
aiga i luma o le malumalu

O Gisèle ma lona toalua, o Gerard, ma le la fanau teine e toalua i le Malumalu o Bern Suitiselani.

Ua Fesootai mo le Faavavau

E tasi le tausaga mulimuli ane i le Malumalu o Bern Suitiselani, sa faamauina ai i ma’ua ma lo’u toalua i le tasi ma le isi ona faamauina ai lea o le ma fanau teine e toalua ia i maua. A o matou i ai iina, sa matou faia galuega faalemalumalu mo o matou tuaa. Ou te fiafia i mea o loo aoao mai e le Ekalesia e uiga i talafaasolopito o aiga ma faamauga ma le faapotopotoina o Isaraelu. Ou te fiafia i le taulaiga i le aumaia faatasi o aiga.

Ata
o le tusitala ma fanau teine e toalua

O Gisèle ma lana fanau teine o Marie-Laure Stanford ma Isabelle Horne.

Sa lei faigofie le faia o talafaasolopito o aiga i Farani i lena taimi, ae sa ou lagona le musuia e fai. E leai ni faamaumauga faaeletonika na i ai, o lea sa masani ai ona ou malaga i le nuu o se tuaa e talosagaina ni faamaumauga tusitusia. Sa ou lagonaina se lagona faapitoa ina ua ou umia ni pepa o faamatalaga na tusia e ni tagata lotomaualalo o e sa i ai i le fanau mai, faaipoipoga, po o le maliu o se tasi o o’u tuaa.

Ata
tusitala o loo nofo i se komepiuta

“Ou te fiafia i mea o loo aoao mai e le Ekalesia e uiga i talafaasolopito o aiga ma faamauga ma le faapotopotoina o Isaraelu.”

Ua iai ni o’u tapulaa i le taimi nei i lo’u matua, ae ou te matua faafetai lava o loo mafai lava ona faaauau ona ou galue mo o’u tuaa e ala i le FamilySearch, e ala i le faavasegaina o igoa ma le mauaina o igoa fou. Faatasi ai ma meafaigaluega sa mafai ona matou maua, ua ou faavasegaina ai le silia ma le 35,000 igoa ma maua ai le silia ma le 5,000 igoa e ave i le malumalu.

O le fiafia tatou te maua i le talalelei e atoatoa pe a mafai ona tatou olioli ai ma o tatou aiga. Ou te faafetai mo le avanoa e aumaia faatasi ai i latou—e aumai ai i latou i le aiga e faavavau.