2018
Ua Fesoasoani Suiga e Faapaleni Aoaoga o le Talalelei i le Aiga ma i le Ekalesia
Novema 2018


Ua Fesoasoani Suiga e Faapaleni Aoaoga o le Talalelei i le Aiga ma i le Ekalesia

I le avea ai ma se vaega o taumafaiga faifaipea e fesoasoani atu i le Au Paia o Aso e Gata Ai ia “aoao ai aoaoga faavae, faamalosia le faatuatua, ma atiae ai se lototapuai faamaonia faaletagata lava ia,” na fofogaina ai e Peresitene Russell M. Nelson ni fetuunaiga e fesoasoani ai i le faapaleniina ma le faafesootaia o auala tulagaese ma taua o loo tapuai ai tagata o le ekalesia ma aoao ma ola ai i le talalelei a le Faaola i le lotu ma i le fale.

Ua faasilasila mai e taitai o le Ekalesia ni suiga i le faasologa o sauniga i le Aso Sa, e amataina ia Ianuari 2019, i le fesootai ai ma le faalauiloa mai o se mataupu aoaoina fou e faaogatotonu i le aiga ma lagolagoina e le Ekalesia. O nei suiga ma isi ua fausia i luga o ni uluai fuafuaga na faatulagaina e le Ekalesia i tausaga talu ai, ia fesoasoani i tagata o le ekalesia e taulai atili atoatoa atu o latou olaga i le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso ma faateleina le faatuatua ia i La’ua. O nei gaoioiga tamua e aofia ai le taulai atu i ni suesuega anoa atili e uiga i le talalelei i le fale, faamamaluina o le Alii e ala i le tausia ia paia o le aso Sapati, ma le tausia o le tasi ma le isi e pei ona faia e le Faaola ma e pei ona taialaina ai e le Agaga.

O lona uiga o le saunia o tagata o le Alii mo Lona toe afio mai, o nei suiga ua taulai atu i le faateleina o le liua o tagata taitoatasi, na faamalamalama mai ai e Elder Quentin L. Cook o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, ao ia otootoina mai suiga i le sauniga o le taeao o le Aso Toonai o le konafesi aoao.

“Ua tatou iloa le aafiaga faaleagaga ma le liuaina loloto ma tumau lea e mafai ona ausia i le faatulagaga faaleaiga … ,” na ia saunoa mai ai. “O lo tatou faamoemoega o le faapaleni lea o aafiaga i le Lotu ma le aiga i se auala o le a matua faateleina ai le faatuatua, faaleagaga, ma faalolotoina ai le liua i le Tama Faalelagi ma le Alii o Iesu Keriso.”

Fetuunaiga i le Aiga

Ua valaauliaina e taitai o le Ekalesia se taulaiga sili atu i le faateleina o le auai i le tausiaina o mataupu faalelotu e le tagata lava ia ma faaleaiga i totonu o le aiga, e aofia ai le suesue o le talalelei i le aiga i Aso Sa ma i le aluga o le vaiaso ma fetuunaiga i afiafi a aiga.

I le avea uma ai ma potuaoga ma potu mo suesuega, o le aiga o se nofoaga autu taua mo le aoaoina ma le ola ai i le talalelei. O le suesueina o le talalelei e tagata taitoatasi ma le aiga i le fale i Aso Sa ma i le faasologa o le vaiaso e saunia ai avanoa mo le mauaina o le malosi faaleagaga i aso taitasi ma mafai ai ona fetuutuunai atili mo suesuega ma faaaliga faaletagata lava ia. O le faalagolago atoa atu i taimi faatapulaa i le lotu mo le aoaoina o le talalelei e fatuina ai se le paleni lea e ono le ausia ai le liuaina loloto ma tumau e manaomia.

“E nafa i tatou taitoatasi ma lo tatou tuputupu ae faaleagaga faaletagata lava ia,” na saunoa mai ai Peresitene Nelson. “Ma ua faamanino mai e tusitusiga paia ua i ai i matua le tiutetauave muamua e aoao atu aoaoga faavae i a latou fanau.”

O suiga e aofia ai le faalauiloa atu o se punaoa fou o le suesueina o le talalelei mo tagata taitoatasi ma aiga i le fale. E mafai e tagata taitoatasi ma aiga ona faaaoga le Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Tagata Taitoatasi ma Aiga, fou pe afai latou te mananao ai, e taialaina ai o latou aafiaga o le suesueina o le talalelei i fafo atu o le lotu. O le punaoa fou e galulue faatasi ma punaoa fesoasoani mo faiaoga o le Aoga Sa ma le Peraimeri e faaogatusaina ia lesona o le Aso Sa ma suesuega o tusitusiga paia i le fale ma fautuaga mo afiafi faaleaiga.

E le gata i le uunaia o le suesueina o le talalelei, e faafouina e taitai o le Ekalesia le latou valaaulia mo tagata uma ia auai i le aso Sapati—ma i le vaiaso atoa—i fonotaga faaleaiga, afiafi faaleaiga, talafaasolopito o aiga ma galuega o le malumalu, auaunaga, tapuaiga faaletagata lava ia, ma taimi fiafia faaleaiga.

O anomea e auina atu i tagata ma taitai o le ekalesia ua faamalamalama atu ai le uunaia e taitai o le Ekalesia ia tagata o le ekalesia ina ia faia se afiafi a aiga ma se suesuega o le talalelei i le Sapati—po o nisi taimi e filifilia e tagata taitoatasi ma aiga. O se po o gaoioiga faaleaiga e mafai ona faia i le Aso Gafua po o se isi taimi. I lenei tulaga, e tatau ai i taitai ona faaavanoa afiafi o Aso Gafua mai fonotaga ma gaoioiga faale-Ekalesia. Peitai, o taimi e faaaluina i suesuega o le talalelei i le aiga ma gaoioiga mo aiga ma tagata taitoatasi ua faatulagaina e tusa ma tulaga faaletagata lava ia.

O tapuaiga i le Atua i le lotu, auai i sauniga paia iina, ma le potopoto faatasi e aoao atu le tasi ma le isi ma faamalosia ma feauaunaai le tasi i le isi o ni elemene taua ia mo le faalolotoina o le faatuatua ma le liua faaletagata lava ia. O le faaitiitia o le aofai o le taimi e faaaluina i le lotu e mafai ona le manuia sei vagana ai ua i ai se faamoemoega o tagata taitoatasi ma aiga i le faamalosia o o latou aiga.

Na aoao mai Peresitene Nelson: “I le avea ai ma tagata o le Au Paia o Aso e Gata Ai, ua tatou masani lava i le manatu o le “lotu” o se mea e tupu i totonu o o tatou falesa, ma e lagolagoina e mea o loo tutupu i le aiga. Ua tatou manaomia se fetuunaiga i lenei mamanu. O le taimi lenei mo se Ekalesia e-faatotonugalemu-i-le-aiga ma lagolagoina e mea o loo tutupu i totonu o faletapuai o a tatou paranesi, uarota, ma siteki.”

Fetuunaiga i le Ekalesia

O fetuunaiga i aafiaga o le Ekalesia ua faamoemoe e lagolago i le faateleina o le aoaoina o le talalelei ma le ola ai i le aiga. O nei suiga e aofia ai le fetuunaia o le faasologa faalevaiaso o le Aso Sa ia aofia ai:

  • Se sauniga faamanatuga e 60-minute.

  • Se taimi e 10-minute e taape ai i vasega.

  • Ma se vasega e 50-minute, e pei ona otootoina atu i le faataitaiga o le faasologa o i lalo:

Faasologa o sauniga i le Aso Sa e amata atu ia Ianuari 2019

60 minute

Sauniga faamanatuga

10 minute

Taape i vasega

50 minute

Vasega mo tagata matutua: vasega mo le autalavou; Peraimeri

O vasega 50-minute o le a aofia ai le Peraimeri i vaiaso taitasi mo le fanau ao le autalavou ma tagata matutua o le a felafoai i vaiaso taitasi faapenei:

  • Aso Sa muamua ma le lona tolu: Aoga Sa

  • Aso Sa lona lua ma le lona fa: korama a le au perisitua, Aualofa, ma Tamaitai Talavou.

  • Aso Sa lona lima: o vasega a le autalavou ma tagata matutua o le a i lalo o le taitaiga a le epikopo.

Afai e lava le toatele o le Peraimeri e tuueseese ai le au laiti ma le au matutua o le Peraimeri, e tatau i taitai ona faafeūa’i le faasologa lenei mo le afa o tamaiti ma fetuunai le taimi pe a talafeagai ai.

Faasologa o sauniga a le Peraimeri e amata atu ia Ianuari 2019

25 minute

Tatalo, se mau po o se mataupu faavae o le faatuatua, lauga (5 minute).

Taimi o pesepesega: Musika ia e lagolagoina mau o loo suesueina i le vasega (20 minute)

5 minute

Taape i vasega

20 minute

Vasega: lesona mai le Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo le Peraimeri

Suiga mo Mataupu e Aoaoina

O lenei fetuunaiga i faasologa o sauniga e ogatusa ma le faaopoopoga fou i le mataupu aoaoina a le Ekalesia o le Sau, Mulimuli Mai ia te A’u. E amata atu ia Ianuari, o le a faalaugatasia e lenei mataupu aoaoina e faaogatotonu i le aiga, ma lagolagoina e le Ekalesia mea o loo aoaoina e tagata matutua, autalavou, ma tamaiti i le Aoga Sa ma vasega o le Peraimeri, ma o le a faafaigofie ai mo aiga le suesueina faatasi ai i le fale i le aluga o le vaiaso.

O faatonuga, otootoga o lesona, ma punaoa e mafai ona maua i le:

  • Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo le Korama a Toeaina ma le Aualofa (maua i le Ensign ma le Liahona o Novema 2018)

  • Sau, Mulimuli Mai ia te Au—Mo Korama a le Au Perisitua Arona

  • Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Tamaitai Talavou

  • Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo le Aoga Sa

  • Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo le Peraimeri

Asiasi i le comefollowme.lds.org mo nisi faamatalaga.

O isi suiga autu e aofia ai mea nei:

  • O fonotaga a le aufono a faiaoga o le a faia faalekuata nai lo le faalemasina.

  • O faasologa o lesona a le korama a toeaina ma le Aualofa o le a le toe aofia ai se fonotaga faaleaufono i le Aso Sa muamua po o se autu faapitoa mo le Aso Sa lona fa. O le a taulai atu lesona i savali o le konafesi aoao faatoa mavae atu.

  • O taimi mo pesepesega o le a suia ai le taimi o le fetufaaiga. O le Otootoga mo Taimi o Fetufaaiga o le a faamutaina.

  • O le vasega o Mataupu Faavae o le Talalelei o le a faamutaina. O tagata uma o le ekalesia ma uo e naunau e fiailoa o le a valaauliaina e auai i a latou lava vasega o le Aoga Sa matutua po o le autalavou.

  • O kosi e tuu i le faitalia—e pei o kosi mo le faamalosia o faaipoipoga ma aiga, sauniuniga mo le malumalu, sauniuniga mo se misiona, ma talafaasolopito o aiga—o le a lē faia i le taimi o vasega o le Aso Sa. O nei vasega e mafai ona aoaoina i nisi taimi mo tagata taitoatasi, aiga, po o vaega e fua i manaoga i le lotoifale ma i le pule faitalia a le epikopo.

O Faamoemoega o Nei Suiga

O loo saili taitai o le Ekalesia e fausia se faapaleni fou ma se fesootaiga sili atu i le va o malosiaga tulagaese o aafiaga o le aiga ma le Ekalesia ma ia mafaufau i ni faamoemoega faapitoa.

“E telē atu se mea o loo i ai i lenei fetuunaiga nai lo le na ona faapuupuuina o le faasologa o sauniga i falelotu i le Aso Sa … ,” na saunoa ai Elder Cook. “O faamoemoega ma faamanuiaga e fesootai ma lenei fetuunaiga ma isi suiga talu ai nei ua aofia ai mea nei:

  • “Faalolotoina o le liua i le Tama Faalelagi ma le Alii o Iesu Keriso ma le faamalosia o le faatuatua ia i La’ua.

  • “Faamalosia o tagata taitoatasi ma aiga e ala i le mataupu aoaoina e faatotonugalemu-i-le-aiga, ma lagolagoina-e-le-Ekalesia lea e saofagā atu i le ola fiafia i le talalelei.

  • “Faamamaluina o le aso Sapati, ma se taulaiga i le sauniga o le faamanatuga.

  • “Fesoasoani atu i fanau uma a le Tama Faalelagi i itu uma e lua o le veli e ala i le galuega faafaifeautalai ma le mauaina o sauniga ma feagaiga ma faamanuiaga o le malumalu.”

Mo le faalauiloaina atu o nei fetuunaiga, tagai ia Peresitene Russell M. Nelson, “Malelega Amata,” i le itulau e 6 o lenei mekasini; Quentin L. Cook, “Liuaina Loloto ma Tumau i le Tama Faalelagi ma le Alii o Iesu Keriso,” i le itulau e 8. Mo nisi faamatalaga e uiga i nei fetuunaiga, asiasi ane i le sabbath.lds.org e maua ai se tusi mai le Au Peresitene Sili, o taili i fesili e fesiligia soo, ma punaoa faaopoopo lea e mafai ona fesoasoani i tagata taitoatasi ma aiga ia faamamaluina le Sapati.