2018
O Le Toilalo o se Vaega o le Fuafuaga
Iulai 2018


Na o Polokalama Faakomepiuta

O le Toilalo o se Vaega o le Fuafuaga

O lesona e fa e mafai ona tatou aoaoina mai “toilalo” e fiafia i ai i totonu o tusitusiga paia.

Ata
young adult woman

O se vaega lelei o le initoneti e foliga mai e tuuto atu i le fiafia i “toilalo maasiasi”—mai toilalo o le le mafai ona fai o mea o i le Pinterest e oo i ata vitio o taagafiti toilalo. Atonu tatou te tau na ona faananau ia iloa e le o tuua na o i tatou pe a foliga mai e le o lava le lelei o a tatou taumafaiga silisili. Ia, o loo i ai se isi auala e iloa ai [e le o tuua na o i tatou].

Afai e te lagonaina e faatumulia ou aso i toilalo, ia aoao mai tusitusiga paia. O loo tumu i taumafaiga e le atoatoa a nisi o tagata e ofoofogia tele. O ni nai lesona la nei o a latou lesona e mafai ona fesoasoani ia te oe ia iloa ai po o lelei atili oe nai lo le mea e te manatu o loo e i ai.

1. E le taofia e le faatuatua ia le toilalo; ae na te faia ia anoa.

Sa tumu Nifae i le faatuatua a o toefoi atu o ia ma ona uso e aumai papatusi apamemea, ae sa le’i taofia ai i latou mai le toilalo popo—faalua (tagai i le 1 Nifae 3). Ae o lona faatuatua i le lotolotoi o toilalo sa fesoasoani e liua ona toilalo i sauniuniga mo le manuia. Pe sa fesoasoani uluai faafitauli o le toilalo ma Lapana e saunia Nifae ia iloa o ia, faataitai e pei o ia, saili lona fale, ma aluese mai i fafo ma faamaumauga paia? Tatou te le iloa ma le mautinoa. Ae ua tatou iloa o lo tatou manuia i le lumanai e tele ina maua mai mea tatou te aoaoina mai mea na toilalo ai i le tuanai.

2. Na faamoemoeina e le Atua tatou te toilalo ma sa fuafua mamao ai i luma.

Ina ua iloa e Iosefa Samita ua leiloloa laupepa o itulau e 116 o le Tusi a Mamona, sa ia tagi, “Ua leiloloa uma!”1 Sa ia iloa ua ia toilalo. Sa ia iloa o le a aoaiina o ia ma e ono tulia i fafo. Ae sa lei leiloloa mea uma. Sa faamoemoeina e le Atua e toilalo lava Iosefa i le latalata i le 2,000 tausaga na muamua ai ma sa saunia mo lena mea.

E faapena foi, sa faamoemoeina lava e le Atua lo tatou toilalo ae lei taitai foafoaina le lalolagi.2 E mafai ona Ia liliu a tatou measese i faamanuiaga (tagai i le Roma 8:28). Ma sa Ia saunia se Faaola lea a oo ina aafia ai le agasala i o tatou toilalo, e mafai ona tatou salamo, ma faatagaina ai i tatou e “aoao mai [o tatou] aafiaga e aunoa ma le ta’usalaina ai.”3

3. Aua le faavaivai; e le o taimi uma tatou te vaai atu ai i o tatou manuia.

Sa valaauina Apinati e tala’i atu le salamo i le nuu. A na faapea e fuaina e Apinati lona tulaga manuia e tusa ma le aofai o tagata na salamo, semanu e oti o ia ma le talitonu o ia o se tagata matua toilalo popo. O le taimi muamua na ia lapataia ai le nuu o le Tupu o Noa ia salamo, sa teenaina ai o ia ma sa solaese ma faasaoina ai lona ola i sina avanoa itiiti lava. (Tagai i le Mosaea 11:20–29.) Nai lo faavaivai, sa ia toe taumafai, ma le iloaina e ono fasiotia ai o ia—ma sa faapena lava.

Ae ona sa lei faavaivai o ia, sa i’u lava ina salamo tagata (tagai i le Mosaea 21:33). O le mea sili atu, sa liuaina Alema, sa aoao atu ma papatisoina le toatele, ma faatu le Ekalesia i sa Nifae. Sa taitaia e suli o Alema le Ekalesia, ma o nisi taimi o le malo, seia oo ina afio mai Iesu Keriso, ma liuaina le faitau afe, e aofia ai le toatele o sa Lamana (tagai i le Helamana 5:50). O le le faavaivai o le tagata e toatasi i le luluti o toilalo e mafai ona ia faia ai se eseesega maoae.

4. O nisi taimi o le foiaina o le faafitauli e itiiti ifo le taua nai lo le aoao mai ai.

Sa masani Oliver Granger i le mauaina o le pule e faataunuu ai ni mea. A o lei auai i le Ekalesia i le vaitau o le 1830, sa avea o ia ma se leoleo o le itumalo, o se taitaiau i le militeli, ma se failauga laiseneina i lana lotu. Ina ua auai, sa ia auauna atu i ni misiona se lua ma sa avea ma se uso o le au fautua maualuga i Katelani. Ona tuu atu lea e Iosefa Samita le galuega toetoe lava a le mafai ona fai o le faamautuina lea o mataupu faapisinisi a taitai o le Ekalesia o e na tutuliese mai Katelani.4

I le lagonaina o le toilalo, sa alu atu ai Oliva ia Iosefa ma faalogo atu o fetalai mai le Alii, “Ou te manatua la’u auauna o Oliver Granger; … ma a pa’u o ia o le a toe tulai mai o ia, ona o le a sili atu le paia o lana taulaga ia te a’u nai lo ona faatelega” (MF&F 117:12–13). Mai ia Oliva, ua tatou aoao ai o le taunuuga o loo saili mai e le Atua e le mo i tatou ina ia maua i taimi uma le vaifofo sa’o i o tatou luitau, ae mo i tatou e tuputupu a’e ai mai le feagai ai.

E mafai ona gaogaosa le alualu i luma

Ua tatou i ai iinei ina ia aoao ma tuputupu ae, ae o le tuputupu ae e le oo mai e aunoa ma mea faafeagai. Tatou te faia uma lava ni measese, sa saunoa ai Peresitene Dieter F. Uchtdorf, Fesoasoani Lua i le Au Peresitene Sili, ae “o lo tatou taunuuga e le fuafuaina i le aofai o taimi tatou te tautevateva ai ae o le aofai o taimi tatou te tutulai ae ai, tafi ese le pefu mai ia i tatou, ma agai i luma.”5

Faamatalaga

  1. Tagai “Lucy Mack Smith, History, 1844–1845,” book 7, pages 5–6. Mo nisi lesona mai lenei aafiaga, tagai i le Keith W. Perkins, “Thou Art Still Chosen,” Ensign, Jan. 1993, 14–19.

  2. Sa mulimuli ane aoao mai Iosefa: “Sa mafaufauina e le Ieova silisili mea uma e tutupu e fesootai ma le lalolagi, e faatatau i le fuafuaga o le faaolataga, ae le’i oo mai i le ola. … Na te silafia le tulaga i tagata uma o e ola ma e oti, ma faia se laveaiga naua mo lo latou togiola” (i le Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita [2007], 434).

  3. Bruce C. Hafen, “O Le Togiola: O Mea Uma mo Tagata Uma,” Liahona, Me 2004, 97–99.

  4. Tagai Boyd K. Packer, “O Le Itiiti o i Latou Nei,” Liahona, Nov. 2004, 86–88; tagai foi The Joseph Smith Papers, History, 1838–1856, volume B–1 [1 September 1834–2 November 1838], 837.

  5. Dieter F. Uchtdorf, “E Mafai ona E Faia Nei Lava!” Liahona, Nov. 2013, 57.