2016
Ko Hono Faʻu Hotau Ikuʻanga Fiefiá
Tīsema 2016


Ko Hono Faʻu Hotau Ikuʻanga Fiefiá

ʻOku nofo ʻa e taha naʻá ne faʻú ʻi Volonesi, Lūsia.

Kuó u lotu ke ʻilo hoku hoa taʻengatá, ka naʻe ʻikai ke u ʻamanaki ke ʻiloʻi ia ʻoku tangutu ʻi hoku tafaʻakí he lēlué ki he temipalé.

ʻĪmisi
man and woman on a train

Tā fakatātaaʻi ʻe Joshua Dennis

Kuó u hoko ko ha mēmipa ʻo e Siasí ʻi ha taʻu ʻe 10 feʻunga mo ʻeku maʻu e fakamahino naʻe fie maʻu ke u kamata kumi haku malí. Naʻe mahino kiate au e tokāteline ʻo e mali taʻengatá, pea naʻá ku lotu tāumaʻu ke maʻu e faʻahinga mali peheé pea mo lava ʻo faʻu ha fāmili. Naʻe ʻikai ke u ʻilo e founga te u maʻu ai ha finemui Siasi ʻi Samala, ʻi Lūsia, ʻa ia naʻá ku nofo aí, ka naʻá ku falala ʻe tokoniʻi au ʻe he ʻEikí (vakai, 1 Nīfai 3:7).

Naʻe fakaafeʻi au ʻi he 2009 ke u kau ʻi ha ngaahi konifelenisi ʻa e kakai lalahi kei talavoú ʻe fai ʻi ha kolo lalahi ʻe 10 ʻi he Misiona Lūsia Samalá. Naʻá ku fakaʻamu ʻe hoko ʻa e ngaahi ʻekitivitī ko ʻení ko ha founga ia te u lava ai ʻo fetaulaki mo hoku hoa taʻengatá.

Naʻá ku fiefia ke kau ʻi he ngaahi konifelenisí, ʻa ia naʻe ʻaonga ʻi ha ngaahi founga lahi, ka naʻe ʻosi atu ha ngaahi māhina kuo teʻeki ai pē ke u teiti mo ha taha.

Naʻá ku kamata ke hohaʻa mo kole tokoni ki he ʻEikí. Ko e talí, naʻe haʻu ki hoku ʻatamaí ha ngaahi fakakaukau ʻo fakatokanga mai naʻa fakataueleʻi au ke u faikaumeʻa ʻi tuʻa mei he Siasí.

Naʻá ku ʻiloʻi kuo ʻosi akoʻi ʻe he kau palōfitá ʻoku totonu ke tau feinga ke mali ʻi he temipalé, pea naʻá ku ʻiloʻi he ʻikai lava ke maʻu ʻa e fiefia kakató kapau he ʻikai ke u kau fakataha mo hoku malí ʻi he feinga ke muimui ʻi he Fakamoʻuí. Naʻe hoko atu ʻeku lotu ke u maʻu ha ivi fakalaumālie ke matuʻuaki e faʻahinga fakatauele peheé mo maʻu e tokoni ʻa e ʻEikí ʻo muimui Heʻene palani maʻakú.

Lolotonga iá, ne u kamata teuteu ki heʻeku fononga angamaheni ki he Temipale Helisinikī Finilaní, ʻa ia te u ʻi ai ʻi ha uike ʻe taha.

Naʻá ku feʻiloaki ʻi he lēlué mo ha kau fononga kehe ʻe toko tolu, kau ai ha fefine ko Malia, naʻá ku toki ʻilo naʻe teʻeki mali. Naʻe fakavaleloto fakaesino mo fakalaumālie, pea naʻá ku fifili pe ko e hā naʻe teʻeki ke u fetaulaki ai kimuʻa mo ha kakai fefine hangē ko iá. Ne foki ʻeku fakakaukaú ki he fakatokanga mai kimuʻa fekauʻaki mo e fakataueleʻi ke u kumi kaumeʻa ʻi tuʻa mei he Siasí.

Naʻá ku fakakaukau ai, “ʻAi ke ke mālohi.” “Fai pau ki hoʻo ngaahi tefitoʻi moʻoní. Te ke maʻu ha fefine moʻui taau mo fakaʻofoʻofa ʻi he Siasí.”

ʻI heʻeku fakakaukau ke u hoko pē ko ha mēmipa faifekau lelei ʻo vahevahe mo ia ʻa e ongoongoleleí, mo e ueʻi fakalaumālie naʻe fie māʻú, naʻá ku toʻo hake leva ʻeku Tohi ʻa Molomoná ke lau, mo fakakaukau pe te ne fakatokangaʻi. Naʻá ku ʻohovale ʻi he pehē ʻe Malia, “ʻOku ou tui ʻoku ou ʻilo e feituʻu ʻokú ke ʻalu ki aí!”

Naʻá ku hanga hake ʻo fakatokangaʻi ʻokú ne toʻo haʻane Tohi ʻa Molomona. Ko e mēmipa foki mo ia ʻo e Siasí pea ko ʻene ʻalu mo ia ki he temipalé.

Naʻe hoko atu ʻema fonongá ʻi he pongipongi hono hokó ki Helisinikī ʻi he pasí. Naʻá ku toki ʻilo ko Maliá mei Volonesi, ko ha kolo ʻi he Misiona Lūsia Mosikou Hihifó. Naʻá ku manako ai pē ʻiate ia mo lotua fakamātoato ha fakahinohino. Ko e talí, naʻá ku maʻu ha ngaahi ongo lelei ʻi hoku lotó.

Naʻá ku lotu, “ʻEiki, ʻokú ma ʻi he temipalé ʻi ha uike pē ʻe taha.” “Fakamolemole ʻo tokoni mai ke ma maheni lelei ange he lolotonga ʻo e taimi ko ʻení.”

Pea naʻá ma pehē. ʻI he vahaʻa ʻo e ngaahi sēsini he temipalé, naʻá ma ʻeva, maʻu meʻatokoni fakataha, ō ki he falekoloá, mo talanoa. Naʻá ma fakatou foki ʻi he fakaʻosinga ʻo e uiké—ko Malia ki Volonesi pea ko au ki Samala. Ka naʻá ma feʻevaʻaki ki homa ongo koló ke ma maheni lelei ange, pea ʻi he ʻaho 14 ʻo Sepitema 2010, ne ma mali ʻi he Temipale Kiivi ʻIukuleini ne toki fakatapuí.

ʻOku ou nofo mo Malia he taimí ni ʻi Volonesi pea ʻokú ma fiefia. ʻOku mahino kiate kimaua ko e fananga ʻa e fakaʻosi ʻaki e kupuʻi lea “pea naʻá na nofo fiefia ai peé.” Ka ʻi he moʻuí moʻoni, ʻoku tau faʻu hotau ikuʻanga fiefiá ʻaki ʻetau fakamoʻoniʻi maʻu pē ʻetau faivelenga ki he ʻEikí ʻaki hono tauhi ʻetau ngaahi fuakava he temipalé, hokohoko atu ʻi he ngāue ke fakamālohia ʻetau nofomalí, mo feinga ke hangē ko Sīsuú.

ʻOkú ma houngaʻia ʻi he fakaofo ʻo ʻema fetaulakí pea mo fakatauange ʻe langaki ʻe homa talanoá ha ʻamanaki lelei mo foaki ivi ki ha niʻihi ʻoku fekumi ki honau hoa taʻengatá. Mahalo he ʻikai iku ha ngaahi talanoa ʻo hangē ko kimauá, ka ʻoku ou ʻiloʻi mo Malia ʻe tatau ai pē pe ko e hā ha faingataʻa, ʻoku ʻafioʻi ʻe he ʻEikí ʻetau lotu tāumaʻú. ʻOku ʻofa fakatāutaha kiate kitautolu mo tokanga fakatāutaha mai kiate kitautolu. Kapau te tau loto ki ai, te Ne tataki hotau halá mo ʻai ke fengāueʻaki fakataha ʻa e meʻa kotoa ke lelei kiate kitautolu (vakai, T&F 90:24).