2013
Faatuatua ma le Lototetele o Paionia—I Aso La ma Aso Nei
Iulai 2013


Faatuatua ma le Lototetele o Paionia I Aso La ma Aso Nei

Mai se saunoaga sa tuuina atu i Ogden, Iuta, i le aso 15 o Iulai, 2012.

Ata
Elder M. Russell Ballard

E manaomia ona tatou savavali faatasi o ni paionia o aso nei, ola i olaga faaKeriso, lagolago i faapogai lelei i o tatou alalafaga, ma faamalolosia o tatou aiga ma auaiga.

O tausaga pōpōfou i le talafaasolopito o Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai o ni tausaga o le maoae o tofotofoga. O taitai o e sa sao mai i nei aso pōpōfou, e pei o Polika Iaga, Heber C. Kimball, Ioane Teila, Uilifoti Uitilafi, Lorenzo Snow, ma Iosefa F. Samita, atonu sa mafai ona latou sao mai i tofotofoga na toetoe a le mafai ona gafatiaina o le sopoia o laufanua valevalenoa ma le faatuina o le Ekalesia i Mauga Papa.

Ou te lagona o paionia o tausaga ua mavae o le a ataata mai i le vaaia o mea ua ausiaina e le Au Paia o Aso e Gata Ai. E tele mea tatou te nofoaitalafu ai i paionia ma e le tatau ai ona galo, o le manuia ua i ai nei ua fausia i luga o tauau ma le lotototoa o sauai lotomaualalalo o aso ua mavae.

O le saunoa ai e faatatau i o tatou paionia faatuatua, sa saunoa ai Peresitene Gordon B. Hinckley (1910–2008): “E lelei le tepa i aso ua mavae ia maua mai ai le talisapaiaina o le taimi nei ma le vaaiga mo le lumanai. E lelei le vaai atu i amioga mama o i latou o e ua muamua atu, ina ia maua mai ai le malosiaga mo soo se mea e taoto mai i luma atu. E lelei le tomanatu i galuega a i latou o e sa matuai galulue malosi ae itiiti lava ni mea sa maua i lenei lalolagi, ae e mai i na miti ma uluai fuafuaga, sa faafaileleiina lelei, ua oo mai ai se seleselega tele lea ua tatou aeae ai. O a latou faataitaiga maoae e mafai ona avea ma se uunaiga faatauanau mo i tatou uma, aua o i tatou taitoatasi o se paionia i lona lava olaga.”1

Faatuatua e Mulimuli Ai

Sa le na o i latou o e sa taitai sa lava le faatuatua e mulimuli ai ia Polika Iaga i le toafa lafulafua. E toatele tagata masani ae o ni tagata totoa o le Ekalesia sa o mai ai foi. Mai le talafaasolopito o le Ekalesia ua tatou iloa ai o matua o Oliva Huntington, o e i le 1836, sa tuua ni tamaoaiga se tele i Watertown, Niu Ioka, e aofia ai se faatoaga e 230-eka (93 ha) ma se fale maa lelei ma ni fale faatoaga se lua na mautu lelei ona puipui, ma faatasi ai ma lo laua aiga sa o atu i le malaga e faatasi atu ma le Au Paia i Katelani, Ohaio.

Ina ua uma ona latou tuua a latou mea uma, sa tusia e Oliva, “Sa o se mala i [o’u matua] uma, le vaaia o le manaomia e le tasi o se mea ae na sili atu le leaga [o le] vaaia o le la fanau o fetagisi mai mo se falaoa ae na leai se mea e avatu ia i latou pe iloa foi po o le fea o le a maua ai se isi meaai.” Sa faamaonia e Oliva le faatuatua o lona aiga i le faapea mai, e le’i faalogo lava o ia o muimui pe faitio ona matua faasaga i soo se taitai o le Ekalesia pe faaalia se masalosalo e uiga i le moni o le galuega.2

O Emeli Paterika, o le afafine o le uluai epikopo o le Ekalesia i lenei tisipenisione, sa manatuaina le tuua o lo latou fale manaia i Painesville, Ohaio, ae siitia atu i Jackson County, Misiuri, i le 1831 ae faatoa fitu ona tausaga.3 E le’i leva lava, ae tutuliese lona aiga mai lo latou fale e ni tagata faatupu vevesi ma sa tatau ai ona toe siitia atu i Clay County. Sa ia faamatalaina le ala na iu ai ina latou maua se “fale ogalaau tuai lea sa faaaoga mo se fale o manu. … Sa na o le tasi le potu tele sa i ai, ma se tamaifale, ae o lena tamaifale sa le tele sona aoga, ona o le fola sa toetoe lava a malepe uma, ma sa matuai mafiafia ai isumu ma gatagaolo mo se nofo lelei ai. Sa i ai se magalafu telē i se tasi o potu na mafai ona nofoia, ma sa tautau ni palanikeke i tua atu o ni nai futu mai le afi ma o aiga e toalua, e sefululima pe sefuluono le aofai, sa faapupuu faatasi i totonu o nei palanikeke e taofiofi ai mai le malō tiaa ona sa maatiati lava le malulu o le tau, sa matuai malulu lava sa faapea ona to’a ai le vaiutu o le peni a o saofai tamā e tusitusi i autafa o le afi.”4

Mulimuli ane sa siitia atu le aiga i Ilinoi. Sa aoteleina e Emeli lo latou aafiaga: “Sa faigata lava na taimi ma sa matou matuai matitiva lava, o le gaoia ma le tutuli faamalosi mai i o matou fale ma meatotino i le tele o taimi, ma le tele o ma’i sa maua ai.”5

O Phoebe Carter sa faapena foi ona taitaiina mai le 750 maila (1,200 km) mai Scarboro, Maine, i Katelani, Ohaio, i le 1835. Sa 28 tausaga o Phoebe i le taimi sa manao ai e faatasi atu i tagata o le Ekalesia, e ui lava ina sa na o ia lana malaga. E pei ona ia lipotia mulimuli ane: “Sa ofo a’u uo i la’u malaga, sa faapena foi ia te a’u, ae sa i ai se mea sa i totonu sa uunaia au. O le mafatia o lo’u tina i lo’u tuua o le aiga sa toetoe lava a le mafai ona ou tatalia; ma ana leai le agaga i totonu ua leva lava ona ou fati. Fai mai lo’u tina e sili atu lona vaai ua tanu a’u nai lo lo’u alu atu toatasi i le lalolagi le alofa. … ‘Phoebe,’ sa ia fai mai ai ma le faatauanau, ‘e mafai ona e toe foi mai ia te a’u pe a e iloa e sese le faaMamona?’ Sa ou tali atu faatolu, ‘Ia, tina, ua lelei.’ … Ina ua oo i le taimi ou te aluese ai, sa ou le faatuatuaina a’u lava ou te fai atu tofa, o lea sa ou tusia ai a’u faatofa ia i latou taitoatasi, ma tuu i luga o la’u laulau, momo’e i lalo o le faasitepu ma puna i totonu o le taavaletoso. Sa faapena ona ou tuua ai lo’u aiga peleina sa ou ola ae ai ina ia sosooina lo’u olaga ma le Au Paia a le Atua.”6

O le taimi lena, sa leai ma se manatu o Phoebe o ona tulagavae o le faatuatua o le a taitaiina atu ai o ia i se malaga e sili atu le umi nai lo le 750 maila (1,200 km) i Katelani. O le a faaipoipo o ia ia Uilifoti Uitilafi ma auai faatasi ma ia i le malaga e ui atu i Misuri i Navu ma sosoo ai ma le malaga e 1,350 maila (2,170 km) e ui atu i fanua togavaoa e tau atu i le Vanu Tele o Sate Leki.

Sa auai le tamā o lo’u tamamatua o Henry Ballard i le Ekalesia ia Fepuari 1849 i Thatcham, Egelani, o se alii e 17 tausaga le matua. Ina ia totogi mo lana malaga atu i Amerika, sa faakonekarate atu lana auaunaga mo le lua tausaga i se kamupani sa umiaina e Lorenzo ma Erastus Snow se vaega. Sa faafaigaluega o ia e tutuli atu se lafu mamoe i sisifo i le Vanu o Sate Leki. Sa faamatalaina e Henry lona ulu atu i le vanu i upu nei:

“Ia Oketopa a o ou tūtūlia atu mamoe i lalo o se mauga laitiiti ma ui atu i le gutu o le Emigration Canyon, o le taimi muamua lea na ou vaaia ai le Vanu o Sate Leki. A o ou olioli i le vaaia o le ‘Nuu Folafolaina,’ sa ou nofo ma le fefe ina ne’i iloa mai a’u e se tasi. Sa ou lafi i tua o pupuvao i le aso atoa seia oo ina pogisa, ona o lavalava masaesae sa ou ofuina sa le’i ufiufia atoa ai lo’u tino ma sa ou mā e vaaia a’u faapea. Ina ua pogisa sa ou savali atu i le fanua i se fale sa mumu mai ai se moli … ma tu’itu’i ma le popole i le faitotoa. O le mea na lelei ai, sa tali mai e se tamaloa le faitotoa ma o le mumu o le moliga’o sa le iloa atoa mai ai a’u e isi tagata o lona aiga. Sa ou augani atu mo ni lavalava e ufiufi ai lo’u tino faasausau ina ia mafai ona faaauau la’u malaga ma su’e o’u matua. Sa tuuina mai ia te a’u ni lavalava ma o le aso na sosoo ai sa faaauau ai la’u malaga ma taunuu atu i le Aai o Sate Leki i le aso 16 o Oketopa, 1852, [ma sa ou] lagonaina le matuai faafetai tele i le Atua ona sa ou taunuu atu i lo’u aiga i le lumanai ma le saogalemu.”7

Faatasi ai ma le anoanoai o a tatou faamanuiaga i aso nei, ua tumu ai lo’u loto i le alofa ma le faamemelo mo se tuaa ua sili ona tamalii ma lototoa.

O le tina o lo’u tinamatua o se tamaitai Sikotilani e igoa ia Margaret McNeil, o lē sa o mai i Iuta ma ona matua i le 13 o ona tausaga. Sa ia savalia laufanua valevalenoa ma faafoeina se povi, ma fafa lona tuagane laitiiti o James i le tele o le ala. Sa tolauapi lo latou aiga i le itu maouta o Ogden, ma mulimuli ane sa ia tusia ai le faamatalaga lenei i le talaaga o lona olaga:

“O le isi itu o le fanua mai le mea sa matou nonofo ai, sa i ai se tamai fale, ma o fafo i le fanua sa i ai se faaputuga tele lava o maukeni. Sa toetoe lava a matou feoti uma i le fiaaai. Sa tuli a’u e lo’u tina i le fale lea e augani atu mo se maukeni, ona e le’i i ai ma se matou sene apa na i ai, ma o nisi o tamaiti sa matuai vaivai lava ona o le fiaaai. Sa ou tu’itu’i atu i le faitotoa, ma sa oo mai se olomatua ma fai mai, ‘Sau i totonu, sau i totonu, sa ou iloa lava o le a e sau ma sa faatonuina a’u e avatu ni meaai ia te oe.’ Sa ia tuu mai ia te au se papafalaoa tele lava faatoa vela ma fai mai e fai i lo’u tina o le a alu atu o ia i se taimi e le o toe mamao. E le’i leva ae sau o ia ma aumai mo i matou se taumafataga manaia ua vela, o se mea na leva matou te le’i toe mauaina.”8

Laveai Faaletino ma Faaleagaga

Mai aafiaga o paionia, ua tatou iloa ai le mea e ta’u o le faatuatua ma le lototoa moni sa faaaoga e sopoia ai laufanua valevalenoa i le 165 tausaga ua mavae. E ui o paionia i taavaletosolima ua fai ma sui o le itiiti ifo ma le 10 pasene o le Au Paia o Aso e Gata Ai na malaga mai mai le 1847 i le 1868, ua avea i latou ma se faailoga taua i le aganuu a le AAG, ua faatusa i ai le faatuatua ma le ositaulaga a le tupulaga paionia.

E pei ona outou manatua, sa fetaui vaega a Uili ma Matini ma le vave toulu o le kiona i Wyoming, ma e toatele le Au Paia sa maliliu ai i le malulu. A o i ai i le auala i ni nai tausaga ua mavae e toe faaolaola o latou tulagaaao, sa matou tutu ai ma le matou aiga ma vaavaai ifo i lalo i le eria o Sweetwater i le mea sa pa’ulia ai le vaega a Uili, i le malulu ma le momole i le fiaaai. Ua tatou faitau mai i a latou api o talaaga e uiga i o latou tofotofoga faigata ma le olioli i le latou laveai. Sa tusia e John Chislett:

“E fetaui lava le goto matagofie ifo o le la i tua ane o atumauga mamao, … ae vaaia loa nisi o taavale toso o agai mai ia i matou. Sa salalau le talafou i le tolauapiga e pei o se afimumu. … Sa faalogoina le alalaga i le olioli; sa maligi loimata o tamaloloa aumalolosi seia oo ina tafe saoloto ifo loimata i o latou alafau maanuminumi ma mu i le la. …

“… O le afiafi lena, mo le taimi muamua i sina vaitaimi umi, sa faalogoina ai pese a Siona i le tolauapiga. … Faatasi ma le faamalieina o le fiaaai, ma loto na faatumulia i le faafetai i le Atua ma o matou uso lelei, o lea sa matou lotogatasi ai i le tatalo, ona mapu ai lea i malologa.”9

A o matou tutu i le mauga lea ua ta’ua nei “o le Eminence,” sa faagaeetia a’u e tuuina atu la’u molimai i lo’u aiga ma isi sa matou faatasi ai iina. Sa ou faapea atu, “E pei lava o le agaga faafetai sa i ai i nei paionia faamaoni i le vaaia o le vaega laveai, ua sili atu le tele o le laveai e ala i le Togiola a le Alii o Iesu Keriso.” Sa ou faamanatu atu i le matou vaega e tusa lava po o a fesootaiga faalelotu, o le Alii o Iesu Keriso—le Faaola o le lalolagi—o le totonugalemu lea o talitonuga uma Faa-Kerisiano, ma ua Ia laveaia tagata uma. E ala mai i Lana Togiola, ua Ia tuuina mai ai ia i tatou uma le faamoemoe i le taimi nei ma le faamautinoaga i le faavavau.

Faatoilaloina o le Togavao o Aso Nei

O puapuaga o paionia sa faamalosia ai se malosiaga i o latou olaga lea ua faapea ona tuufaasolo mai ai ia i tatou. O le la’uina o ni nai meatotino i totonu o taavale solofanua po o taavaletosolima ma le savalia o le 1,300 maila (2,090 km) e le o le auala lea o le a talosagaina ai le toatele o i tatou e faaali atu lo tatou faatuatua ma le lototele. E ese foi ni luitau ua tatou feagai ai i aso nei—ese foi mauga e aea, ese vaitafe e asaina, ese vanu e fai ia “fua mai e pei o le aute” (Isaia 35:1). Ae e ui o le togavao ua tuuina mai ia i tatou ina ia tatou faatoilaloina e matuai eseese lava mai le auala lauleaga ma gaoa e agai atu i Iuta, ma laufanua lafulafua sa fetaiai ma o tatou tuaa paionia, ae ua le itiiti ai le luitauina ma le faigata mo i tatou nai lo le mea sa i ai mo i latou.

O a tatou tauiviga o loo maua i le ola ai i se lalolagi ua lilofia i le agasala ma mea faaleagaga e leai se uiga, lea e foliga mai o le manao lasi, le faamaoni, ma le matape’ape’a ua i ai i soo se mea. O se tasi o togavao o aso nei o le fenumiai ma savali feteenai. Sa tatau i paionia ona faafetauia le togavao o tuasivi gaoa ma auala mauga e lilofia i le pefu po o le kiona, ma o latou faatuatua na taulai atu ia Siona ma le faatuina o le Ekalesia i le Vanu o Sate Leki.

E tatau ona tatou tautino e auauna atu i le Alii ma o tatou nuu i lena lava maelega ma le faatuatua e tasi sa i ai i paionia. E tatau ona tatou mataala i taimi uma ina ia aua nei o tatou faasamasamanoa i le tausiga o poloaiga a le Atua, i le usitai i Ana tulafono, ma i le faamaoni ma le faatuatuaina i mea uma tatou te faia. E ao ona tatou aloese i mailei a le tiapolo o loo maua i luga o le Initoneti, ua matuai mauagofie e ala i a tatou komepiuta, tapeleti, ma telefoni feaveai. Afai e oo ina tatou faasamasamanoa i nei mea, o le a sue e Lusifelo se auala e faapogisa ai lo tatou tautino, ma faatamaia ai lo tatou faatuatua ma lo tatou alolofa mo le Alii ma mo le tasi i le isi, ma o le a faapea ona tatou se ai i le togavao o le lalolagi.

O le aloese i faaosoosoga ma mea leaga o le lalolagi e manaomia ai le faatuatua ma le lototoa o se paionia moni o aso nei. E manaomia ona tatou savavali faatasi o ni paionia o aso nei, ola i olaga Faa-Keriso, lagolago i faapogai lelei i o tatou nuu, ma faamalolosia o tatou aiga ma auaiga.

A tatou matuai talitonu moni, tatou te le fesili, “O le a la’u mea a fai?” ae nai lo lena, “O a nisi mea e mafai ona ou faia?” A faamaonia o tatou talitonuga i luga o o tatou loto e le Agaga o le Atua, e avea le faatuatua o se malosiaga aoga i o tatou olaga, e uunaia ai mafaufauga, upu, ma galuega uma agai i le lagi. Tatou te tatalo ma le faatuatua mo le malosi ma le taitaiga—e pei lava ona sa faia e o tatou tuaa. O le uiga lena o le savavali ma le faatuatua i tulagaaao uma. Sa faapena mo o tatou tuaa paionia, ma e ao foi ona faapena mo i tatou i aso nei. E ao ona tatou tamauina i totonu o a tatou fanau ma a latou fanau lena lava agaga e tasi lea sa uunaia ai tulagaaao o le au paionia.

Ia tatou tutu faatasi o ni paionia o aso nei, e saili e le aunoa le fesoasoani a le Atua e taitai ai o tatou aiga. Ia tatou aoao mai aso ua mavae i le taua o le ava i o tatou matua, matua matutua, ma augatuaa, ma ia tatou maua le malosi ma le lototele e fetaia’i ai ma lo tatou lumanai e pei lava ona sa latou fetaiai ai ma lo latou [lumanai]. Ia mumu tele le soifuaga ma galuega a le Alii o Iesu Keriso i totonu o o tatou loto ma mafaufau. Ma ia mumu le afi o a tatou molimau i totonu o o tatou ivi—e pei lava ona sa faia i soifuaga o paionia o le Au Paia o Aso e Gata Ai.

Faamatalaga

  1. Gordon B. Hinckley, “The Faith of the Pioneers,” Ensign, July 1984, 3.

  2. Tagai Oliver B. Huntington, Oliver B. Huntington Diary and Reminiscences, 1843 June–1900 January, 26–28.

  3. Tagai Emily D. P. Young, “Autobiography,” Woman’s Exponent, Dec. 1, 1884, 102.

  4. Emily D. P. Young, “Autobiography,” Woman’s Exponent, Feb. 15, 1885, 138.

  5. Emily D. P. Young, “Autobiography,” Woman’s Exponent, Aug. 1, 1885, 37.

  6. Phoebe Carter Woodruff, i le Augusta Joyce Crocheron, Representative Women of Deseret (1884), 35–36.

  7. Henry Ballard, i le Douglas O. Crookston, ed., Henry Ballard: The Story of a Courageous Pioneer, 1832–1908 (1994), 14–15.

  8. Margaret McNeil Ballard, i le Susan Arrington Madsen, I Walked to Zion: True Stories of Young Pioneers on the Mormon Trail (1994), 127.

  9. John Chislett, i le LeRoy R. Hafen and Ann W. Hafen, Handcarts to Zion: The Story of a Unique Western Migration, 1856–1860 (1960), 106, 107.

E tele mea tatou te nofoaitalafu ai i paionia ma e le tatau ai ona galo, o le manuia ua i ai nei ua fausia i luga o tauau ma le lotototoa o sauai lotomaualalalo o aso ua mavae, o le saunoaga lea a Elder Ballard, ua faaalia lona ata i le pito i luga faatasi ai ma paionia talavou sa toe faatinoina [le malaga a paionia].

Sa leai ma se manatu o Phoebe Carter o ona tulagavae o le faatuatua o le a taitaiina atu ai o ia i se malaga e sili atu le umi nai lo le 750 maila (1,200 km) mai lona aiga i Scarboro, Maine, i Katelani, Ohaio.

Sa taunuu atu Henry Ballard i le Vanu o Sate Leki i ni lavalava masaesae. Ina ua pogisa, sa ou augani atu mo ni lavalava e ufiufi ai lo’u tino faasausau ina ia mafai ona faaauau la’u malaga ma su’e o’u matua.

Sa ta’ua e Emeli Paterika, “Sa faigata lava na taimi ma sa matou matuai matitiva lava, o le gaoia ma le tutuli faamalosi mai i o matou fale ma meatotino i le tele o taimi, ma le tele o ma’i sa maua ai.”

“Sa toetoe lava a matou feoti uma i le fiaaai,” o le faamatalaga lea a Margaret McNeil ina ua taunuu atu lona aiga i Iuta. “Sa tuli a’u e lo’u tina i le fale lea e augani atu mo se maukeni, ona e le’i i ai ma se matou sene apa na i ai, ma o nisi o tamaiti sa matuai vaivai lava ona o le fiaaai.”

Agavale: ata na pueina e Del Van Orden © 1997 Church News; taumatau: ata na tusia e Lloyd Eldredge

ata mai faaaloaloga a le Church History Library and Archives; ata na tusia e Dan Burr