2012
ʻAi ke Potupotutatau e Ngaahi Fie Maʻu ʻi he Moʻuí
Sepitema 2012


Tauhi Hoʻo Moʻuí ke Potupotutatau

Mei ha lea ʻi he konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 1987.

ʻĪmisi
ʻEletā M. Russell Ballard

ʻE lava ke tokoni e ngaahi fokotuʻú ni ʻe valu ki hoʻo fehangahangai mo e ngaahi faingataʻa lahi ʻo e moʻuí pea ʻikai ke ke ongoʻi lomekina ai. 

ʻE lava ke uesia e moʻui potupotutataú mo e uouangataha ʻoku tau fekumi ki aí, ʻi he feinga ke fakafeangai mo e ngaahi faingataʻa kehekehe mo lahi ʻo e moʻui fakaʻahó, ʻa ia ʻoku ʻikai ko ha ngāue ʻoku faingofua. ʻOku tokolahi ha kakai lelei ʻoku nau feinga mālohi ke tauhi e moʻui potupotutataú, ka ʻoku ʻi ai e taimi ʻe niʻihi ʻoku nau ongoʻi lōmekina mo loto-foʻi.

ʻOku ʻi ai haʻaku ngaahi fokotuʻu ʻoku ou ʻamanaki ʻe ʻaonga kiate kinautolu ʻoku hohaʻa ke potupotutatau e ngaahi fie maʻu ʻo e moʻuí. Ko e ngaahi fokotuʻu angamaheni pē ʻeni; pea ʻe faingofua ha ʻikai ke fakatokangaʻi hono ngaahi fakakaukaú kapau he ʻikai te ke tokanga. Te ke fie maʻu ha tukupā fakamātoato mo ha mapuleʻi fakatāutaha ke hoko e ngaahi meʻá ni ko e konga hoʻo moʻuí.

1. Fokotuʻu e Ngaahi Meʻa ke Fakamuʻomuʻá

Fakakaukau ki hoʻo moʻuí pea fokotuʻu e ngaahi meʻa ke fakamuʻomuʻá. Feinga maʻu pē ke maʻu ha taimi fakalongolongo ke fakakaukauʻi lelei ai e feituʻu ʻokú ke huʻu ki aí mo e meʻa ʻoku fie maʻu ke ke fai ke aʻu ki aí. Ko Sīsū hotau faʻifaʻitakiʻangá, “naʻe [faʻa] ʻalu ia mei ai ki he toafá, ʻo lotu ai” (Luke 5:16). ʻOku fie maʻu ke tau toutou fai mo e meʻa tatau ke fakaake fakalaumālie kitautolu ʻo hangē ko e meʻa ne fai ʻe he Fakamoʻuí.

Hiki e ngaahi ngāue te ke loto ke fai he ʻaho takitaha. Manatuʻi ko e meʻa mahuʻinga tahá ʻa e ngaahi fuakava toputapu naʻá ke fai mo e ʻEikí ʻi hoʻo hiki hoʻo ngaahi taimi-tēpile fakaʻahó.

2. Fokotuʻu ha Ngaahi Taumuʻa ʻe Malava ke Fakahokó

Fokotuʻu ha ngaahi taumuʻa taimi nounou te ke lava ʻo fakahokó. Fokotuʻu ha ngaahi taumuʻa ʻoku potupotutatau—ʻikai ke fuʻu lahi pe fuʻu siʻisiʻi pea ʻikai ke fuʻu faingataʻa pe fuʻu faingofua. Hiki hoʻo ngaahi taumuʻa te ke lava ʻo fakahokó pea ngāueʻi kinautolu ʻo fakatatau ki honau mahuʻingá. Lotua ha tataki fakalangi ki he taumuʻa naʻá ke fokotuʻú.

3. Fakapotopotoʻi e Patisetí

ʻOku fehangahangai e taha kotoa ʻi he moʻuí mo e ngaahi faingataʻaʻia fakapaʻanga. Ka ʻi hono fakapotopotoʻi, mapuleʻi hoʻo ngaahi fie maʻu moʻoní pea fakahoanaki lelei kinautolu ki hoʻo ngaahi meʻa lahi ʻo e moʻuí ʻokú ke loto ke maʻú. Naʻe lea e palōfita ko Sēkopé ki hono kakaí ʻo pehē: “Ko ia, ʻoua naʻa ʻoatu ha paʻanga ki he meʻa ʻa ia ʻoku taʻeʻaongá, pe ko hoʻomou ngāué ke fetongi ʻaki ʻa e mea ʻa ia ʻoku ʻikai fakafiemālié” (2 Nīfai 9:51).

Manatuʻi ke totongi maʻu pē ha vahehongofulu kakato.

4. Langa hake ha Vā Fetuʻutaki

Tauhi ha vā fetuʻutaki lelei mo hoʻo mātuʻá, kāingá, mo e kaungāmeʻá. Te nau tokoniʻi koe ke tauhi hoʻo moʻuí ke potupotutatau. Langaki ha feohi lelei mo ho fāmilí mo e kaungāmeʻá ʻi he fetuʻutaki lelei mo totonu.

ʻE lava ke tauhi ha vā fetuʻutaki lelei fakafāmili ʻi ha fetuʻutaki angaʻofa, ʻofa, mo fakakaukauʻi lelei. Manatuʻi ʻoku faʻa ongo ange ha kiʻi fakahila, fakakuitaha, kamo, pe ko e ala atú ʻi he lea ʻataʻataá pē. ʻOku kau foki e poto he fakakatá mo e fakafanongo leleí he konga mahuʻinga ʻo e fetuʻutaki leleí.

5. Ako e Folofolá

Fekumi ʻi he folofolá. ʻOku nau hoko ko e taha e ngaahi mauʻanga tokoni lelei taha te tau tauhi ke fetuʻutaki ai mo e Laumālie ʻo e ʻEikí. Ko e taha e ngaahi founga ne u ʻiloʻi fakapapau ai ko e Kalaisí ʻa Sīsuú ko ʻeku ako e folofolá. Ne kole ʻa Palesiteni ʻEselā Tafu Penisoni (1899–1994) mo Kōtoni B. Hingikelī (1910–2008) ki he kāingalotu ʻo e Siasí ke hoko hono ako e Tohi ʻa Molomoná ko ha meʻa ke anga ʻaki fakaʻaho pea fai ia he toenga ʻo e moʻuí.

Ko ha faleʻi lelei ʻa e ʻAposetolo ko Paulá kia Tīmoté kiate kitautolu kotoa. “ʻOku foaki mai ʻa e [folofola] kotoa pē ʻi he fakamānava ʻa e ʻOtuá, pea ʻoku ʻaonga ia ki he akonakí, mo e valokí, mo e fakatonutonú, mo e fakapoto ki he māʻoniʻoní” (2 Tīmote 3:16).

ʻĪmisi
girl juggling several balls

Ngaahi tā fakatātā ʻa Cary Henrie

6. Tokangaʻi Lelei Koe

ʻOku tokolahi ha kakai, kau ai au, ʻoku faingataʻa ke maʻu ha taimi feʻunga ke mālōlō ai, fakamālohisino, mo fai ha mālōlō. Kuo pau ke tau fokotuʻu ha taimi ʻi heʻetau tohi māhina fakaʻahó maʻá e ngaahi ʻekitivitií ni kapau ʻoku tau fie maʻu ke tau fiefia ʻi ha moʻui ʻoku potupotutatau mo moʻui lelei. ʻOku fakalahi mai ʻe he fōtunga fakaʻofoofa fakasinó hotau ngeiá mo hono fakaʻapaʻapaʻi pē kitá.

7. Moʻui ʻAki e Ongoongoleleí

Ne toutou akoʻi ʻe he kau palōfitá ʻoku totonu ke feakoʻaki ʻe he ngaahi fāmilí e ongoongoleleí, ko e lelei tahá ʻi he efiafi fakafāmili fakauike ʻi ʻapí. Kapau he ʻikai ke tau matuʻaki tokanga, ʻe lava ke mole māmalie atu meiate kitautolu e tōʻonga fakafāmili ko ʻení. Kuo pau ke ʻoua naʻa mole meiate kitautolu e faingamālie makehe koʻeni ke “feakoʻiʻaki ʻiate kimoutolu ʻa e tokāteline ʻo e puleʻangá” (T&F 88:77), te ne tataki ai e ngaahi fāmilí ki he moʻui taʻengatá.

ʻOku ngāue maʻu pē ʻa Sētane ke fakaʻauha ʻetau ngaahi fakamoʻoní, ka he ʻikai ke ne maʻu ha mālohi ke ʻahiʻahiʻi pe fakahohaʻasi kitautolu ʻo laka hake ʻi hotau mālohi ke fakafepakí ʻi he taimi ʻoku tau ako ai e ongoongoleleí mo moʻui ʻaki hono ngaahi fekaú.

8. Faʻa Lotu

Ko ʻeku fokotuʻu fakaʻosí ke faʻa lotu fakafoʻituitui mo fakafāmili. Te ke lava ke ʻilo e fili ʻoku totonu ke fai he ʻaho takitaha ʻi he toutou lotu fakamātoató.

Naʻe fakamatalaʻi nounou ʻe he palōfita ko ʻAlamaá e mahuʻinga ʻo e lotú ʻi he ngaahi leá ni: “Ka ke mou fakavaivaiʻi ʻa kimoutolu ʻi he ʻao ʻo e ʻEikí, pea ui ki hono huafa toputapú, pea leʻo mo lotu maʻu ai pē, ke ʻoua naʻa ʻahiʻahiʻi ʻa kimoutolu ʻo lahi ange he meʻa ʻoku mou lava ʻo kātakiʻí, pea tataki ai ʻa kimoutolu ʻe he Laumālie Māʻonʻoní, ʻo mou hoko ʻo loto-fakatōkilalo mo angamalū mo anganofo mo faʻa kātaki, pea fonu ʻi he ʻofa mo e faʻa kātaki fuoloa kotoa pē” (ʻAlamā 13:28). ʻI he taimi ʻoku ou fenāpasi fakalaumālie aí, ʻoku faingofua ange leva ʻeku lava ʻo ʻai ke potupotutatau e meʻa kotoa ʻi heʻeku moʻuí.

Tokanga Taha pea Fai Ho Lelei Tahá

ʻE lava ke toe tānaki mai ha ngaahi fokotuʻu kehe ki heni. Neongo ia, ʻoku ou tui ko e taimi ʻoku tokanga taha ai ki ha ngaahi tefitoʻi taumuʻa angamaheni pē, ʻoku ngalingali te tau lava ai ʻo tokangaʻi lelei e ngaahi fie maʻu lahi ʻa e moʻuí meiate kitautolú. Manatuʻi he ʻikai lava ke tau maʻu e moʻui potupotutataú ʻo ka fuʻu tōtuʻa hano fai ha faʻahinga meʻa ʻi he moʻuí. Fakalahi atu ki aí, ʻe lava ke hoko ha meʻa tatau ʻo ka fuʻu siʻisiʻi hano fai e ngaahi meʻa ʻoku mahuʻingá. Naʻe faleʻi ʻe he Tuʻi ko Penisimaní ʻo pehē “ke fai ʻa e ngaahi meʻá ni kotoa pē [ʻi he] fakapotopoto mo e maau” (Mosaia 4:27).

ʻOku lava ke mole noaʻia hotau taimí mo e iví ʻi he ʻikai ke ʻi ai ha taumuʻa mo ha fakahinohino paú pea hoko ai ʻa e ʻikai potupotutatau ʻetau moʻuí. ʻOku hangē e moʻui ʻoku ʻikai ke potupotutataú ko e vaʻe ʻo ha kā ʻoku ʻikai ke fō tataú. Te ne ʻai ke sēlue mo ʻikai ke malu e lele ʻa e kaá. ʻE lava ke lele lelei mo fiemālie e ngaahi foʻi vaʻe ko ia ʻoku fuo tataú. ʻOku pehē pē mo e moʻuí. ʻE lava ke lelei ange ʻetau fononga fakamatelié ʻi heʻetau feinga ke potupotutatau e moʻuí. ʻOku totonu ke hoko e fekumi ki he “moʻui taʻe-faʻa-maté mo e moʻui taʻengatá” ko ʻetau tefitoʻi taumuʻá (Mōsese 1:39). ʻI heʻene hoko ʻeni ko ʻetau taumuʻá, ko e hā nai e ʻuhinga he ʻikai ai ke tau toʻo mei heʻetau moʻuí e ngaahi meʻa ʻoku holi ki aí ʻa ia ʻokú ne maʻu kakato ʻetau fakakaukaú, ongó, mo e iví ka ʻoku ʻikai tokoni ke aʻusia ʻetau taumuʻa ko iá?

Ne talamai ʻe ha taha ʻo ʻeku fānaú, “Tangataʻeiki, ʻoku ou fifili he taimi ʻe niʻihi pe te u lava ko ā ke aʻusia ia.” Ko e tali ne u fai ki aí ʻoku tatau pē ia mo e tali te u fai atu kiate koé. Fai e lelei taha te ke lavá he ʻaho takitaha. Fai pē e ngaahi meʻa angamahení, pea kimuʻa ke ke fakatokangaʻí, ʻe fonu hoʻo moʻuí he mahino fakalaumālie te ne fakapapauʻi kiate koe ʻoku ʻofa hoʻo Tamai Hēvaní ʻiate koe. ʻI he taimi ʻe ʻilo ai ʻe ha taha e meʻá ni, pea ʻe mahuʻinga mālie leva e taumuʻa mo e ʻuhinga ʻo e moʻuí, pea faingofua ange ai hono tauhi e moʻuí ke potupotutataú.