2012
Fefautuaai Faatasi i le Faaipoipoga
Iuni 2012


O Tatou Aiga, O Tatou Auaiga

Fefautuaai Faatasi i le Faaipoipoga

I le avea ai ma se faufautua o faaipoipoga ma aiga i Vitoria, Kanata, sa ou fautuaina ai se ulugalii, o Papu ma Mele (ua suia ia igoa), o e sa masani ona i ai ni feeseeseaiga pe a la taumafai e fai faatasi ni filifiliga. I se tasi o fonotaga, sa fai mai ai Papu ia te au, “Ou te taumafai e pulefaamalumalu ma fai mea uma, ae a faaali atu ou manatu o le mea e tatau ona fai, na te le lagolagoina le perisitua!”

Mai lana faamatalaga, sa mafai ona ou iloa ai sa le’i malamalama atoatoa o ia i le uiga o le faamatalaga e pulefaamalumalu. A faaipoipo ulugalii, la te faia se faigapaaga tutusa lea e taumafai ai e fai faatasi filifiliga i se agaga o le lotogatasi.

Sa ou faasoa atu i le ulugalii lenei nisi o mataupu faavae e uiga i le filifili faatasi lea sa ou aoaoina mai faataitaiga i fonotaga a le au perisitua. E ui o fono i le aiga e fai si ese o lona faamoemoega nai lo fono i le Ekalesia, ae e tele mataupu faavae e tutusa lava le aoga. A o tatou taumafai e faaaoga nei mataupu faavae i o tatou aiga, e mafai ona fesoasoani e faamalosia ai a tatou faaipoipoga i se auala e fiafia ai le Alii.

Mataupu Faavae Muamua 1: Faia o Faaiuga Autasi

I Fonotaga a le Au Perisitua

O au peresitene, aufono, ma au epikopo uma e galulue i luga o mataupu faavae o le maliliega autasi, lotogatasi. Sa faamalamalama mai e Elder M. Russell Ballard e faapea, o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e o malilie faatasi i se filifiliga e tasi ae latou te le’i faatinoina soo se mataupu: “Matou te talanoaina ni mataupu eseese se tele, mai le taitaiga o le Ekalesia e oo i mea e tutupu i le lalolagi, ma matou te faia i le faamaoni ma le manino. O nisi taimi e fia ni vaiaso, masina, ma e seasea ona tupu, ae e tausaga foi ona faatoa fai lea o se faaiuga i mataupu e talanoaina.”1 E taua tele le lotogatasi ma latou te le faia lava se faaiuga seiiloga lava e maua le loto e tasi.

Sa aoao mai e le Alii ia Iosefa Samita lena mataupu faavae e tasi o le lotogatasi i aufono: “Ma o faaiuga uma e faia e soo se tasi o nei korama e ao lava ina faia i le leo autasi o ia lava korama; o lona uiga, e ao i uso taitoatasi o korama taitasi ona ioe i faaiuga a le korama, ina ia faia a latou faaiuga i le mana po o le pule e tasi ia tasi ma le tasi” (MF&F 107:27).

Sa faamamafa mai e Elder David A. Bednar o le Korama a Aposetolo e Toasefululua lenei mataupu faavae ina ua aoao mai, “E le mafai ona tatou maua musumusuga pe afai tatou te le lotogatasi.”2 A tatou tasi i le faamoemoe ma le tatalo, tatou te valaaulia le taitaiga ma musumusuga mai le Agaga Paia.

I le Aiga

O le mataupu faavae o le lotogatasi e tatau mo aufono a le au perisitua, ma e tatau foi mo faaipoipoga. Ua aoao mai le Usoga e faapea, o le aufono a le aiga, o le aufono taua lea o le Ekalesia.3 Ia matau latou te le i aoao mai e faapea o le tane o le aufono sili lea ona taua po o le ava o le aufono e sili ona taua. O lenei aufono e aofia faatasi uma ai i laua.

E le o se mea e le masani ai mo ulugalii le tauivi ina ia oo i se faaiuga autasi, ae maise lava pe afai o le mataupu o loo soalaupuleina e taua. Ma le isi, afai e sili atu le popole o taitoalua i le sa’o o le tagata lava ia nai lo le mauaina o le autasi, “e motusia ai fesootaiga ma le Tama Faalelagi, o le taimi foi lena e motusia ai fesootaiga i le va ma taitoalua. Ma o le a le faalavelave mai lava le Tama Faalelagi. E masani lava e le solia e Ia se mea e lei valaauliaina o Ia i ai.”4 O le ki o le matuai valaaulia lava—nai lo le vavaeeseina—o lo tatou Tama Faalelagi i a tatou soalaupulega. Afai tatou te galulue faatasi ma le lotomaulalo ma faalogo le tasi i le isi, tatou te maua faamanuiaga taua o le taitaiga a le Alii.

E taua le faia o filifiliga autasi faatasi ai ma le taitaiga a le Agaga—ae maise lava pe afai o le faaiuga e le foliga mai o le filifiliga aupito sili lea ona lelei. Sa faamalamalama mai e Peresitene George Q. Cannon (1827–1901), Fesoasoani Muamua i le Au Peresitene Sili e faapea, e lagolago e le Alii le filifiliga a taitai e aufaatasi ma o le a Ia faaleleia atili la latou fuafuaga-e-fai-si-le-atoatoa ma o le a “faaopoopo i ai e ala mai i Lona poto ma le mana ma faia ai ia tauaogaina.”5 O lenei folafolaga ua ofoina atu i aufono uma, e aofia ai ma ulugalii.

Ae peitai, o le faia o faaiuga e le faapea o taimi uma e tatau ai ona faia i le faagasologa aloaia. Ua aoao mai Elder Ballard e faapea “afai e talanoa le tane ma le ava, o loo la faia se aufono faaleaiga.”6

Ma le isi, e pei foi ona le poloaiina i tatou e le Alii i mea uma, e le faapea o faaiuga uma e tatau ona fai ai e ulugalii ni fonotaga. E tatau i ulugalii ona faatuatuaina le tasi ma le isi e fai ia faaiuga i aso uma e faavavau ona i ai ni taunuuga laiti. Faatasi ai ma le taitaiga mai le Alii, o tusitusiga paia, ma saunoaga a perofeta, latou te iloiloina ai na faaiuga e manaomia ai ona talanoaina faatasi.

Mataupu Faavae 2: Auai Atoatoa

I Fonotaga a le Au Perisitua

I le fonotaga o le aoaoga faaleautaitai i le lalolagi atoa ia Novema 2010, sa faasoa mai ai e Julie B. Beck, peresitene aoao o le Aualofa, le mau lenei: “Tofi se faiaoga i totonu o outou lava, ma ia le tuu atu i tagata uma e tautala i le taimi e tasi; ae tuu atu i tagata e tautala taitoatasi mai ae tuu i isi tagata uma e faaalogologo i ana upu, ina a uma ai ona tautala mai o tagata uma, o le a faapea ona mafai ona faagaeetia ai o tagata uma, ma ina ia mafai ona maua ai e tagata taitoatasi le avanoa tutusa” (MF&F 88:122). Sa mulimuli Elder Walter F. González o le Au Peresitene o Fitugafulu i ana saunoaga faatasi ai ma le mea na matauina e faapea, o le auai e uunaia ai musumusuga.7 A maua e tagata uma le avanoa tutusa e saofaga ai, o le a oo ina malosi atu ia manatu tuufaatasi o tagata taitoatasi.

I le Aiga

O le mataupu faavae o le auai ua aoao mai ai ia i tatou le taua o le tofu sao o le ulugalii uma i le faagasologa o le faia o faaiuga. E le lava le fai e le tagata e toatasi o le ulugalii ia faaiuga uma ae na o le ioe lava i ai o le isi. E sili atu le faamanuiaina e maua e ulugalii a o latou tau fai saili i musumusuga ona faalogo lea o le tasi ma le isi i manatu ma lagona o le isi.

Na saunoa Peresitene Howard W. Hunter (1907–95): “O se alii e umia le perisitua e talia lana avā o se paaga i le taitaiga o le aiga ma le auaiga i le malamalama atoatoa e uiga, ma le auai atoatoa i faaiuga uma e faatatau i ai. … Ua faamoemoeina e le Alii ia avea le ava ma se fesoasoani i le tane (o le meet o lona uiga e tutusa)—o lona uiga, o se paaga tutusa ma e manaomia i le faiga paaga atoatoa.”8 Ua faia i tatou e fesoasoani le tasi i le isi. A tatou valaaulia ma talia le auai ai o o tatou taitoalua, e mafai ona tatou olioli i se tasi o faamanuiaga o le faaipoipoga.

Mataupu Faavae 3: Pulefaamalumalu ma le Amiotonu

I Fonotaga a le Au Perisitua

O le malamalama i le uiga sa’o o le pulefaamalumalu e taua i le taitaiga o se fonotaga tauaogaina o le au perisitua. O i latou o e pulefaamalumalu e “leoleo i luga o le ekalesia” (Alema 6:1) ma e nafa ma le faamautinoaina o loo faatinoina le lotogatasi, tutusa i le tofusao, ma isi mataupu faavae o le fefautuaai. Ua faamanatu mai foi e Elder Ballard ia i tatou o “i latou e umia le perisitua e le tatau lava ona faagaloina e leai sa latou aia e faaaoga ai le pule o le perisitua e pei o se uatogi i luga o ulu o isi. … O le perisitua ua mo le auauna atu, e le mo le faapologa; o le agalelei, e le o le fosi faamalosi; manatu alofa, e le o le pulea tutu. O i latou e manatu i se isi itu nai lo lena, ua galulue i latou i tua atu o tuaoi o le pule o le perisitua.”9

I le Aiga

O le tiute faapeteriaka o le tane o se tasi e pulefaamalumalu i le aiga e le o le pule i isi ae ia mautinoa e manuia le faaipoipoga ma le aiga. Sa faamalamalama mai e Peresitene David O. McKay (1873–1970) e faapea, e i ai se aso o le a fai ai se faatalanoaga patino faaleperisitua o alii uma ma le Faaola: “Muamua, o le a Ia talosagaina se lipoti e tali atu ai e uiga i le lua mafutaga ma lau ava. Pe sa e taumafai malosi e faafiafia o ia ma mautinoa na taulimaina ona manaoga o se tagata soifua?”10

O le tane e tali atu i le tuputupu ae ma le fiafia o lana faaipoipoga, ae o lenei tali atu e le faapea ua tuu atu ai ia te ia le pule i lana ava. O i laua uma e nafa ma le la faaipoipoga. I fonotaga amiotonu o faaipoipoga, e tau fai faasoa atu e le tane ma le ava se seti o uiga mama a faapea laua te faaaogaina e fesoasoani la te taulai atu ai i le tasi ma le isi.

E mafai ona tatou suesue i nisi o nei uiga mama i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 121:41: “E leai se mana po o se aafiaga e mafai pe tatau ona faatumauina ona o le perisitua, nao i le faatauanau, i le tali-tiga, i le agamaualalo ma le agamalu, ma le alofa faamaoni.”

E le mafai ona tatou faaaogaina le perisitua e faamalosi ai le pule ma faatosinaga. O le mea lea, e le mafai ona tatou faaaogaina auala le amiotonu e faaali ai le pule malosi i faaipoipoga. O le pule moni e pau lava le auala e oo mai ai o le tatou galulue faatasi i le amiotonu ma faapea ai ona agavaa mo faamanuiaga mai le Alii.

Fausiaina o Se Faaipoipoiga e Faavavau

O ulugalii e tauivi ma faafitauli o le puleaina po o feeseeseaiga i auala e taulima ai taimi, tupe, fanau, matua o taitoalua, po o se isi lava mea e tatau ona toe mafaufau e toe iloilo ia mataupu faavae autu na latou filifili e mulimuli ai i a latou faaipoipoga. Mata e mafai ona latou faaleleia a latou faaipoipoga e ala i le fatuina o se mamanu lea e mafai ai ona latou filifili faatasi i le alofa faamaoni?

O mataupu faavae o le lotogatasi, auai, ma le pulefaamalumalu i le amiotonu e mafai ai ona tatou oo atu i se maliega talafeagai ma o tatou taitoalua ma valaaulia ai le Agaga i totonu o o tatou olaga. O le faaaogaina o uiga mama o le alofa ma le agalelei o le a faamaluluina ai le tele o finauga, e oo atu ai i le loloto o le faamalieina i faaipoipoga, ma atiina ae ai se mafutaga e mafai ona tumau e oo atu i le faavavau.

Faamatalaga

  1. M. Russell Ballard, Counseling with Our Councils: Learning to Minister Together in the Church and in the Family (1997), 18–19.

  2. David A. Bednar, i le “Talanoaga Faavaega,” Fonotaga o Aoaoga Faaleautaitai i le Lalolagi Atoa 2010, lds.org/broadcasts/archive/worldwide-leadership-training/2010/11.

  3. Tagai i le Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Spencer W. Kimball (2006), 187.

  4. M. Russell Ballard, “Aufono Faleaiga: O Se Talanoaga ma Elder ma Sister Ballard,” Liahona, Iuni 2003, 17.

  5. Gospel Truth: Discourses and Writings of George Q. Cannon, sel. Jerreld L. Newquist (1957), 163.

  6. M. Russell Ballard, “Aufono Faaleaiga,” Liahona, Iuni 2003, 14.

  7. Tagai i le “Talanoaga Faavaega,”Fonotaga o Aoaoga Faaleautaitai i le Lalolagi Atoa 2010.

  8. Howard W. Hunter, “Avea ma Tane ma Tamā Amiotonu,” Liahona, Ian. 1995, 61.

  9. M. Russell Ballard, “Malosi i Fautuaga,” Liahona, Ian. 1994, 91.

  10. David O. McKay, sii mai e Robert D. Hales, “Understandings of the Heart” (Brigham Young University devotional address, 15 Mat., 1988, 8), speeches.byu.edu.

E pei foi ona taumafai aufono a le au perisitua mo le lotogatasi o a latou faaiuga, ae o le lotogatasi i le faaipoipoga e taua tele.

I fonotaga o faaipoipoga amiotonu, e taumafai uma ai le tane ma le ava—e ala i le faaaloalo, agalelei, ma le auai atoatoa—e fausia le mafutaga ma saili mo le lotogatasi.

Ata na saunia e Robert Casey, sei vagana ua faailoaina atu; taumatau: ata na saunia e Craig Dimond