2011
Afai E Te Fia Iloaina Moni Lava, O Le A E Iloaina
Oketopa 2011


Afai E te Fia Iloaina Moni, O Le A E Iloaina

E faavavau ona ou faafetai mo le Tusi a Mamona. Ua suia ai lo’u olaga e faavavau, ma ou te iloa e mafai foi ona suia ai lou olaga.

Ata
Elder Walter F. González

Sa avea au ma se tagata o le Ekalesia i le 18 o ou tausaga. Sa i ai se sao taua o le Tusi a Mamona i lo’u liliu mai. O le taimi lena, sa ou sailiili ai mo ni manatu fou e mafai ona faamalamalama mai ai le lalolagi ua siomia ai au. Ou te manatua o’u polofesa i le kolisi i lo latou matuai faalelalolagi i a latou aoaoga. Sa amata ona ou lilifa atu i manatu le talitonu i le i ai o se Atua.

I se tasi aso na ou vaaia ai se tusi lanumoana vaivai na tuu e se ulugalii faamisiona i lo matou fale i le pe a ma le ono tausaga talu ai. O le Tusi a Mamona. Sa la tuuina faatasi ma le tusi se tamaitusi e uiga i le Perofeta o Iosefa Samita faapea ai ma ni aoaoga i le ala e tatalo ai i le Atua.

Sa amata ona ou faitauina le Tusi a Mamona. Sa na o ni nai fuaiupu na oo i ai la’u faitau, i le 1 Nifae, ae ua ese lava ou faalogona. Sa amata ona fai se finauga i le va o ou lagona ma lo’u malamalama. O lea na ou filifili ai e ole atu i le Atua i le tatalo.

O le taimi muamua lena o lou olaga na ou tootuli ai ma tatalo. O le aafiaga na sosoo ai na avea ma se tasi o aafiaga ua sili ona paia i lo’u olaga. Na faatumulia au i se lagona o le fiafia tele, na faapea ona ou iloa ai i lo’u loto o le Tusi a Mamona sa sili atu nai lo na o se tusi. O se tusi e paia lona afuaga. O le afioga lava lea a le Atua. Na ou malamalama mulimuli ane, o le lagona o le Agaga lea na molimau mai i lona moni.

E ui o nisi e i ai ni aafiaga talitutusa, ae e eseese auala e mafai ona iloa ai e se tasi e moni le Tusi a Mamona.

O Le A Faapefea Ona E Iloa?

1. O nisi o le a iloa e ala i le faalogo. Atonu o oe o le a pei o isi e iloa i le faalogo i mea ua aoao mai i le tusi. O loo tau mai i le Tusi a Mamona i le faitau afe o i latou na faalogo o aoao atu e atalii o Mosaea le talalelei a Iesu Keriso ma “na liliu mai ai i le Alii” (tagai i le Alema 23:5–6). O loo aoao atu e faifeautalai i aso nei lena lava talalelei o loo maua i le Tusi a Mamona. O nisi o le a iloa o le Tusi a Mamona o le afioga a le Atua, i le faalogo atu i isi o faasoa mai ona aoaoga.

2. O nisi o le a iloa e ala i le faitau. Atonu o oe o le a pei o i latou o le a iloa i le faitauina o le Tusi a Mamona ma se naunautaiga moni ia iloa le mea moni. Na faapena le mea na oo i lo’u toalua. O le 12 o ona tausaga na ia teufatuina ai le aoaoga e faitau le tusi mai le tasi faavaa e oo i le isi. A o ia faia lenei mea, sa ia iloaina le moni. Sa matuai malosi le lagona, a o ia faitau, sa filifili o ia e mulimuli i le Faaola e faavavau. Sa tumau faamaoni o ia i le mea sa ia lagonaina.

3. O nisi o le a iloa e ala i le faia. Atonu o oe o le a pei o i latou o le a iloa e ala i le faia o mea o loo aoao mai i le tusi. O nisi tagata e maua a latou molimau e ala i le faia (tagai i le Ioane 7:17). Na malamalama lelei Nifae, o se perofeta i le Tusi a Mamona, i lenei mataupu faavae. Sa ia tusia, ina ia mafai ona “faaoleole atili ia te i latou ia talitonu i le Alii, lo latou Togiola … Na ou faatatau tusi paia uma ia te i matou, ina ia aoga e aoaoina ai i matou” (1 Nifae 19:23; faaopoopo le faamamafa). O le faatatau, po o le faaaoga, o aoaoga o le Tusi a Mamona i lou lava olaga, o le a faaoleole ai foi oe i lona afuaga paia.

4. O nisi o le a iloa e ala i le ole atu i le Atua. Atonu o oe o le a pei o i latou o le a iloa e ala i le faitau mai le Tusi a Mamona ona ole atu lea i le Tama Faalelagi i le tatalo pe moni le tusi. O le mea lenei sa ou oo i ai. O le folafolaga musuia na tuuina mai e se isi perofeta o le Tusi a Mamona, o Moronae, i tagata faamaoni uma o loo sailia le upu moni: “Faauta, ou te apoapoai atu ia te outou, pe a outou faitau nei mea … ia outou ole atu i le Atua, le Tama Faavavau, i le suafa o Iesu Keriso, pe le moni ea nei mea; afai tou te ole atu ai ma le loto faamaoni, ma le manatu tonu i ai, ma le faatuatua ia Keriso, na te faaalia le tonu i ai ia te outou i le mana o le Agaga Paia” (Moronae 10:3–4). Ou te molimau atu afai e te faitau ma tatalo e uiga i le Tusi a Mamona, ma mulimuli i faatonuga a Moronae, o le a e iloa lona moni.

Na Folafola Mai le Atua O Le A E Iloa

Afai e te fia iloa moni lava, o le a e iloa e moni le Tusi a Mamona. Ua folafola mai e le Atua e tuuina mai lenei malamalama i e saili ma le faamaoni, ma o Ia “o le Atua o le faamaoni, ma ua le mafai ona pepelo” (Eteru 3:12).

Na aoao atu e se isi perofeta o le Tusi a Mamona, o Alema, ia lona atalii e faapea, na folafola mai e le Atua o le a Ia “taofia [lenei tusi] ona o le faautautaga poto ia te ia, ina ia faaali atu ai e ia lona mana i tupulaga amuli. O lenei foi, faauta, ua faataunuuina e ia le faautautaga e tasi, o le toe faatuina lea o afe e tele … i le malamalama o le upu moni; ua ia faaalia mai ai foi lona mana. Na te faaali atu pea lona mana i tupulaga amuli; o le mea lea e faasaoina ai [lenei tusi]” (Alema 37:18–19).

O lena lava mana faatalitonuina o loo maua i aso nei i lenei lomiga maoae o tusitusiga paia, ma o le a faaali mai e le Alii i soo se tasi e saili faamaoni ia iloa. E mafai ona ou fai atu ma le mautinoa lenei faamatalaga a o ou toe tepa i na aso a o ou sailiili i le Ekalesia. O le aso, ona o le mana faatalitonuina o le Tusi a Mamona, ou te molimau atu ai o le Tusi a Mamona o le afioga lea a le Atua, o loo aoao mai o Iesu o le Keriso, le Mesia Paia. O le tusi o se faamaoniga vaaia ua tupu le Toefuataiga o Lana talalelei ma o Iosefa Samita o se perofeta a le Atua.

Afai o oe o se tasi o i latou o loo saili ma le faamaoni mo le upu moni, ua folafola mai le Alii o le a e iloa. O le a e iloa e ala i le faalogo i aoaoga a le tusi, i le faitauina o le tusi, i le faia o mea o loo aoao mai i le tusi, i le tatalo ia iloa ai lona moni, pe e ala i se tuufaatasiga o nei mea. Ae o le a e iloa lava.