2010
Ei Haapa‘oraa râ oe no Tei Faaroo ra
Novema 2010


Ei Haapa‘oraa râ oe no Tei Faaroo ra

Te hinaaro nei au ia ani atu ia outou « ia riro… ei haapa‘oraa ra na tei faaroo ra i roto i te faaroo, [e] i roto i te viivii-ore.»

Hōho’a
Mary N. Cook

Aita i maoro a‘e nei, ua fanauhia te aiû o Ruby i roto i to matou utuafare. A hi‘o ai au i to’na hoho‘a mata, ua faahiahia vau no te iteraa e hou oia i haere mai ai i te fenua nei i ora na oia i piha‘iho i to tatou Metua i te Ao ra. Ua farii oia i Ta’na rave‘a no te oaoa e ua ma‘iti oia i te pee Ia’na e ia Iesu Mesia, to tatou Faaora.1 No ta’na faaotiraa, i faati‘ahia’i oia ia haere mai i te fenua nei no te ora i teie oraraa tahuti e ia haere atu i mua i roto i te oraraa mure ore. Ma te apitihia to’na varua i to’na tino, ua tomo mai o Ruby i te hoê tau haapiiraa i reira oia e nehenehe ai e tamata ia’na iho, e ma‘iti i te pee i te Mesia, e e faaineine ia’na no te oraraa mure ore.

Ua haere mâ mai o Ruby i te fenua nei, ei tuhaa râ no te rave‘a, e faaruru oia i te mau tamataraa e te mau faahemaraa e e rave oia i te mau hape. Na roto râ i te Taraehara a te Faaora, e nehenehe te hapa a Ruby e faaorehia, ia farii i te îraa o te oaoa, e ia riro faahou ei mea mâ – o tei ineine no te ora i mua i te aro o to tatou Metua i te Ao ra.

I te tahi nau hora i muri mai i to’na fanau-raa-hia, ua oaoa vau i te tape‘araa i teie aiû here i roto i to‘u nau rima. Ua na ô atu vau i to’na metua vahine, « e ti‘a roa ia tatou ia haapii ia Ruby nahea ia riro ei vahine viivii-ore, te mâ e te faufaa rahi mai te au i to’na i‘oa ».2

Pahono maira to’na metua vahine, « te haamata nei au i teie nei mahana ».

Eaha ïa ta te metua vahine o Ruby e rave no te « haamata i teie nei mahana? » Nahea tatou te mau metua, te mau metua ruau e te feia faatere e haamata ai e e tape‘a ai i ta tatou mau tamarii – ta tatou feia apî – i ni‘a i te e‘a o te ora mure ore ? E ti‘a ia tatou ia riro ei « haapa‘oraa na tei faaroo ra ».3

Ua parau te peropheta Brigham young e, « eita roa e ti‘a ia tatou ia rave i te tahi noa‘e mea o ta tatou e ore e hinaaro i ta tatou mau tamarii ia rave. E ti‘a roa ia tatou ia faaite i te hoê hi‘oraa o ta tatou e hinaaro ia pee ratou ».4 E nehenehe ta tatou tata‘itahi e haamata i teie nei mahana na roto i te riroraa ei hi‘oraa maitai.

I teie mahana te hinaaro nei au ia ani atu ia outou ia riro « ia riro… ei haapa‘oraa ra na tei faaroo ra i roto i te faaroo, [e] i roto i te viivii-ore »,5 e piti tumu parau titauhia no te faaoraraa.

Ia riro ei haapa‘oraa ra na tei faaroo ra i roto i te faaroo. A haapaari itoito noa i to outou iho faaroo e te iteraa papû no ni‘a ia Iesu Mesia, e ia faaineine no te faaite papû i te reira i ta outou mau tamarii na roto i te parau e te hi‘oraa maitai.

E faati‘a’tu vau no ni‘a i te hoê metua vahine faahiahia tei ora ei hi‘oraa no te faaroo. I to te peropheta Iosepha Semita riroraa ei tamaiti apî roa, ua hi‘o e ua haapii mai oia no ni‘a i te faaroo i te Atua mai roto mai i to’na metua vahine o Lucy Mack Smith. Ua imi o Lucy i te mau pahonoraa na roto i te tai‘oraa i te mau papa‘iraa mo‘a,6 e ua faaohipa atoa o Iosepha i taua raveraa ra, ma te fariu atu i roto i te Bibilia no te imi i te arata‘iraa mai ta to’na metua vahine i rave.7

Ua tatara atoa o Lucy i te mau fifi o te utuafare na roto i te imiraa i te tauturu a te Fatu na roto i te pure. I te hoê mahana, a tupu ai te marôraa i roto i to’na utuafare no ni‘a i te tumu no te haapa‘oraa faaroo, ua parau o Lucy e ua « haere ê atu oia i roto i te hoê uru tumu cherry haviti roa aita i atea’tu e ua pure i te Fatu ».8

Ua pure atoa o Lucy ma te faaroo rahi i mua i te mau ma‘i, i te taime ua fatata roa te hoê avae o Iosepha i te tapû-ê-hia’tu no te hoê ma‘i ivi, i te taime ua fatata roa te tuahine o Iosepha, o Sophronia, i te pohe i te hoê ma‘i fiva. No ni‘a i te ma‘i o Sophronia, ua papa‘i o Lucy, « ua hi‘o vau i ta‘u tamarii… ua tape‘a maua ta‘u tane i to maua rima e ua tuturi i te hiti o te ro‘i e ua ninii i to maua oto e te mau taparuraa i te Fatu ra ».9 Ua ora mai o Sophronia. Ua papû roa ia‘u e ua ite pinepine te mau tamarii a Lucy ia’na i te pureraa ma te faaroo e te fariiraa i te mau pahonoraa i taua mau pure ra.

Ua pure o Lucy ma te faaroo no te arata‘iraa, e ua haere atoa’tu o Iosepha i roto i te hoê uru raau i reira oia i pure ai ma te faaroo, i te imiraa i te hoê pahonoraa mai ô mai i te Fatu ra mai ta to’na metua vahine i rave.

Mai ia Lucy, e ti‘a ia tatou ia faaite i ta tatou mau tamarii e te feia apî nahea ia haapaari i to ratou faaroo e te iteraa papû no Iesu Mesia na roto i te haapaariraa ia tatou iho na roto i te tai‘oraa i te mau papa‘iraa mo‘a e na roto i te pure, outou ana‘e e ratou atoa.

Te mea taa ê ia Lucy, i teie mahana ua haamaitaihia tatou hau atu i te Bibilia noa. Te vai nei ta tatou mau papa‘iraa mo‘a no te mau mahana hopea nei, e te mau parau a to tatou mau peropheta no te mau mahana hopea nei, no te « arata‘i maite ia tatou »10 na ni‘a i te e‘a e tae atu ai i te ora mure ore. I roto i te Buka a Moromona ua haapii mai tatou no ni‘a i te feia te haere ra na te e‘a « ma te mau maite i taua auri ra, »11 ma te faaau te reira i « e parau a te Atua ».12 I roto i te ao i teie mahana o tei î i te mau faahemaraa, e nehenehe te « mau-maite-raa » e riro e mea fifi, a tamata ai o Satane na roto i ta’na mau rave‘a haavare i te huti ê atu ia tatou mai ni‘a’tu i te mau e‘a a te Atua. Mai te mea tei ni‘a te hoê o to tatou rima i te auri e te tahi tei roto i te ao, te tuu ra ïa tatou i ta tatou mau tamarii e te feia apî i roto i te fifi e faaru‘e ai ratou i te e‘a. Mai te mea to tatou hi‘oraa e ere i te mea papû maitai, e tupu ïa te mau parau a Iakoba tei na ô mai e « e no ta outou ohipa ino i mua ia ratou i ore ai ta outou mau tamarii i ti‘aturi ai ia outou ».13

E te mau metua, te mau metua ruau e te feia faatere, e mea ti‘a ia maramarama maitai ta outou parau poro‘i. E tupu mai te maramarama-maitai-raa na roto ana‘e i te mauraa to outou na rima e piti atoa ra i te auri e na roto i te oraraa i te mau parau mau e itehia i roto i te mau papa‘iraa mo‘a e te mau parau a te mau peropheta o te tau hopea nei. Aita paha outou e aupuru ra i te hoê peropheta mai ia Lucy, mea papû râ, te aupuru ra outou i te feia faatere no ananahi, e ia tuatihia ta outou mau ohipa i to ratou faaroo.

I muri iho, ia riro ei haapa‘oraa ra no tei faaroo ra i roto i te viivii-ore. Te rave‘a hoê roa e riro ai tatou e mea mâ na roto ïa i te Taraehara a to tatou Faaora. No tatou paatoa, e haamata te tamâraa na roto i te faaroo, te tatarahapa, e ta tatou fafauraa matamua no te bapetizoraa.

No te tauturu i ta tatou mau tamarii ia ora i ta ratou fafauraa no te bapetizoraa, ua a‘o Elder Robert D. Hales e : « E haapii tatou e i te taime e taahi mai ai ratou i rapae au i te pape no te bapetizoraa, te taahi ra ïa ratou i rapae au i te ao no te tomo atu i roto i te basileia o te Atua. Na roto i te fafauraa, ua farii ratou i te haapa‘o i Ta’na mau faaueraa »14

« E tuu te mau fafauraa ia tatou i raro a‘e i te hoê faaheporaa puai no te faatura i ta tatou mau fafauraa i te Atua. No te haapa‘oraa i ta tatou mau fafauraa, e mea ti‘a ia tatou ia vaiiho i te mau ohipa e aore râ, i te mau mea e hinaaro-roa-hia e o te faaatea ia tatou ia ore tatou e faatura i taua mau fafauraa ra ».15

Ua riro te No te Puai o te Feia Apî ei hoê mauhaa faahiahia mau no te tauturu i te feia apî ia taa maitai i teie titauraa mo‘a no te raveraa i te fafauraa e te mau haamaitairaa no te vai mâ-noa-raa o te tupu mai na roto i te haapa‘oraa i te fafauraa. Te vai nei i roto i te reira te mau parau a te mau peropheta no te mau mahana hopea nei – te auri o te arata‘i papû ia ratou na ni‘a i te e‘a piriha‘o e te titi‘aifaro, te faa tea ê ia ratou i te mau herepata a Satane o te nehenehe e haamarirau i to ratou haereraa i mua. I roto i teie buka, e ite atoa outou i te mau haamaitairaa e rave rahi e noaa mai na roto i te haapa‘oraa e te imiraa i te mea « viivii-ore [e] te aau maitai ».16

Te mau metua, a tii atu i te hoê buka mai teie na outou iho e a tai‘o pinepine i te reira. A ora atoa outou iho i te mau ture. A faatupu i te mau aparauraa no ni‘a i te evanelia e te feia apî o te tauturu ia ratou ia faatupu i to ratou iho hinaaro ia ora e ia ite no ratou iho i te auraa e te tumu o te mau ture.

Te mau ture e vai ra i roto i te mau tuhaa « Faaoaoaraa e te mau Hoho‘a » e « te Ahu e Te Faanehenehe » e nehenehe ïa e riro e mea fifi roa no te mea te rahi noa’tura te taa-ê-raa i te mau ture o to te ao.

E ti‘a roa ia tatou ia riro ei hoho‘a no te viivii-ore [e] te aau maitai na roto i ta tatou iho mau ma‘itiraa. E ti‘a ia tatou ia ara e te mau hoho‘a ta tatou e faahaere nei i roto i to tatou mau utuafare eiaha te reira ia faaore i te faarooraa i te Varua, e haafifi i to tatou auraa e to tatou utuafare e te mau hoa, aore râ e faaite mai i ta tatou iho mau mea e haafaufaa rahi nei o te ore e tano ra i te mau haapiiraa a te evanelia. Na roto i te hi‘oraa maitai e nehenehe ta tatou e tauturu i ta tatou mau tamarii ia taa e te faaohipa-maoro-raa i te Itenati, te aparauraa na roto i te roro uira, te mau niuniu afa‘ifa‘i, te ha‘utiraa i te mau ha‘uti video, aore râ te mata‘ita‘iraa i te afata teata, e faaatea ê ïa ia tatou i te mau ohipa e te mau farereiraa faufaa rahi ia vetahi ê.

E faaite atoa tatou i te hoho‘a no te viivii-ore [e] te aau maitai na roto i te huru o to tatou ahu e te faaneheneheraa. Ei nunaa fafauhia, e hopoi‘a na tatou ia haapa‘o, ia paruru e ia faaahu au maitai i to tatou mau tino. E ti‘a ia tatou ia tauturu i ta tatou feia apî ia taa e te faatura ra tatou i to tatou mau tino ei mau hiero e ei mau horo‘a no ô mai i te Atua ra.17 E horo‘a tatou i te hi‘oraa na roto i te pato‘iraa i te hoo mai aore râ i te ahuraa i te mau ahu tano ore e te vî roa, te rairai roa, aore râ o te faaiteite mai i te mau tuhaa o te tino.

E tutava te feia e tape‘a ra i te mau fafauraa ia haapa‘o « i te mau taime atoa… e i te mau vahi atoa »18 no to ratou here i te Atua e te mau haamaitairaa Ta’na i fafau mai. I te hoê ahiahi, a haere ai maua to‘u hoa faaipoipo, ua ite atu maua i te hoê oro‘a faaipoiporaa te tupu ra i rapae au. Aita maua i matau i teie mau taata, ua ite ‘oi‘oi râ maua i te hoê huru viivii-ore. Mea au roa te mau pehe e te ahu ta ratou i ma‘iti. Mea tano maitai roa te ahu o te vahine faaipoipo, e te mau ahu o to’na atoa mau apee. Aita teie utuafare i ma‘iti i te ano‘i i te mau peu o te ao e te mo‘araa o taua mahana ra.

I teie nei, e parau atu vau i te tahi parau i te feia apî faahiahia no ta tatou Ekalesia. Mauruuru no to outou mau hi‘oraa parau-ti‘a i – to outou mau hoa, mau orometua haapii, feia faatere e mau utuafare. Te ite nei au e rave rahi o outou i roto i to outou utuafare o outou ana‘e te melo no te Ekalesia. Te haere nei outou o outou ana‘e i te mau pureraa. Te haapoupou nei au ia outou no ta outou faaotiraa e to outou hi‘oraa parau-ti‘a. A faaoroma‘i e a tamau noa i te ora i te oraraa parau-ti‘a. Te vai nei e rave rahi o te nehenehe e tauturu ia outou. Ua parau te peresideni Thomas S. Monson, « e nehenehe atoa te hoê utuafare maitai roa… e faaohipa i te mau tauturu atoa e roaa ia ratou mai roto mai i te mau tane [e vahine] maitai e te mana‘o aupuru mau ».19

A hi‘o i roto i ta outou paroita e tĭtĭ i te feia faatere e te mau hoa tei riro ei haapa‘oraa ra na tei faaroo ra e a haapii mai roto mai ia ratou.

I to‘u apîraa, ua itehia ia‘u te mau haapa‘oraa ra na tei faaroo ra. I muri a‘e i to‘u na metua, te hoê o to‘u ïa tatie Carma Cutler. Te haamana‘o maitai nei au i to’na a‘oraa i roto i te hoê rururaa tĭtĭ i te mau ture no te pô i te 16raa o to‘u matahiti. Ua a‘o oia no ni‘a i te faufaa rahi no te viivii-ore e te ti‘amâ no te hoê faaipoiporaa hiero. Ua putapû roa vau i to’na iteraa papû. Ua mata‘ita‘i noa vau i to’na oraraa viivii-ore mai to‘u â vai apî-roa-raa ra e ua ite au e ua tuati te reira i ta’na mau haapiiraa. Ua hinaaro vau i te pee i to’na hi‘oraa maitai.

E te feia apî tamaroa e te feia apî tamahine, e nehenehe ta outou e haamata i teie mahana ia riro ei haapa‘oraa ra na tei faaroo ra i roto i te faaroo e i te viivii-ore. A haapaari i to outou faaroo e te iteraa papû i te mau mahana atoa na roto i te tai‘oraa i te mau papa‘iraa mo‘a e te pure. A haapa‘o i ta outou fafauraa no te bapetizoraa ia vai mâ noa outou e te viivii-ore i te arata‘iraa a te Varua Maitai. E nehenehe ta outou e haamata i teie mahana ia riro ei hi‘oraa no vetahi ê ia pee.

E aita e taahia’tu – e penei a‘e e riro outou ei hi‘oraa no ta‘u Ruby iti ia tae i te hoê mahana. I teie nei, te haamata nei o Ruby i to’na tere faahiahia na ni‘a i te e‘a e tae atu ai i te ora mure ore. Te faaite nei to’na na metua i te hoho‘a no te parau-ti‘a i roto i to’na utuafare, ma te haamata i teie mahana tata‘itahi ma te faaotiraa ia riro ei haapa‘oraa ra na tei faaroo ra. Ma te ti‘aturi e, na roto i te faaohiparaa i to’na ti‘amâraa, e ma‘iti o Ruby i te pee.

Te mauruuru nei au no te opuaraa no te oaoa, e te faaite papû nei au e teie ana‘e te rave‘a e nehenehe ai ia Ruby – e tatou paatoa – ia mâ faahou, e ia ora e amuri noa’tu i mua i te aro o to tatou Metua i te Ao ra. Ia haamata tatou tata‘itahi i teie mahana. Na roto i te i‘oa o Iesu Mesia ra, amene.