2010
Ia Faatumuina le Lalolagi
Iulai 2010


Ia Tumu ai le Lalolagi

Ua valaau mai Peresitene Thomas S. Monson i le Au Paia o Aso e Gata Ai ia faaauau pea i le faatuatua ma le tatalo ina ia “tatala avanoa i vaega ua le faatagaina ai i tatou e faasoa atu le talalelei.” (tagai i le faaopoopoga o loo i le itulau e 25). Sa i ai o ia i le sauniga taua o le talafaasolopito i le 1974 ina ua taloina e Peresitene Spencer W. Kimball (1895–1985) ia taitai o le Ekalesia ia faatetele a latou laa ma faalautetele a latou vaai i le faalauteleina o le polokalama faafaifetaulai i le lalolagi atoa ma “i le sailia o ki faapea ua leiloloa i le tele o malo lea e mafai ona tatou tatalaina ai na lalolagi.”1

Ua folafola mai e Peresitene Monson e mafai ona tutupu vavega a o tatou faaauau pea i lo tatou faatuatua ma tatalo. Na te silafia mai mea na oo i ai, e moni lenei galuega. I tausaga na sosoo ai ma le talosaga a Peresitene Kimball, na ia vaai ai i le maoae o le faatupulaia o le fuainumera o faifeautalai ma papatisoga o e na liliu mai.2 Na ia molimauina le tatalaina o le tele o eria ao usitaia e le Au Paia o Aso e Gata Ai le talosaga a Peresitene Kimball e tatalo mo malo o le lalolagi ina ia tatalaina mai o latou faitotoa i le talaiga o le talalelei. O Peresitene Monson sa tu malosi i le faatuina o le Malumalu o Freiberg i Siamani. Sa na ia molimauina le tatalaina o le tele o atunuu mo le talalelei ina ua mavae le lepetia o Pa Puipui o Perelini i le 1989.3

Na silafia e ia ma perofeta uma o aso e gata ai talu mai le Toefuataiga o le talalelei o nei upu na tusia e le Perofeta Iosefa Samita ia Mati 1842 ua moni: “Ua faatuina Le Tagavai o le Upu Moni; e leai se lima eleelea e mafai ona taofia le galuega mai le agai i luma; o le a aasa sauaga, o le a auau faatasi tagata leaga, e faapotopotoina autau o aso taufaaleaga ma tauiviga, ao le upu moni a le Atua o le a agai pea i luma i le malosi, mamalu, ma e tutoatasi, seia oo atu i konetineta uma, asia vaipanoa taitasi, faasopolia soo se atunuu, ma logo taliga uma, seia faataunuuina fuafuaga uma a le Atua, ma fetalai mai Ieova le Silisili ua mae’a le galuega.”4

Ia tuu faatasia lo tatou faatuatua ma tatalo ina ia tatalaina eria o loo tapunia nei ma ia tutupu vavega ao tatou taliaina le lu’i mai ia Peresitene Monson.

Lalo: O Peresitene Heber J. Grant o loo faapaiaina le Malumalu o Cardston Alberta i le aso 26 Aokuso, 1923—o le uluai malumalu na faapaiaina i fafo atu o le Iunaite Setete. Taumatau: O le alofilima siliva na faaaoga e Tavita O. MaKei i le faataatiaga o le maatulimanu o le malumalu i le 1915.

Tauagavale: Samuelu H. Samita, uso o le Perofeta o Iosefa Samita, o se tasi o le uluai vaega o faifeautalai lea na talaiina le talalelei i le Iunaite Setete. Luga: Na maoae le faamanuiaina o uluai faifeautalai i Egelani i le faasalalauina atu o le talalelei, e pei foi o faifeautalai i Scandinavia ma isi atunuu o Europa.

Tauagavale i luga: O le falelotu o Gadfield Elm i Malvern, Egelani, o le falelotu muamua ma le aupito leva o le Au Paia o Aso e Gata Ai. I le 1840 na faaliliu ai e Uilifoti Uitilafi le 600 tagata o le Uso Soofaatasi sa feiloai ai iinei. Na ofoina atu lo latou falelotu i le Ekalesia, ma sa avea ai ma tulaga aloaia mo galuega faafaifeautalai i le eria. Mulimuli ane na latou faatauina atu e fesoasoani i tagata o le ekalesia i le lotoifale mo le faapotopotoina i Siona.

Ata na pueina e David Pickup

O le vaa o le Ellen Maria ua sauniuni e folau mai Livapulu Egelani, mo Amerika i le aso 1 Fepuari, 1851. I lea taimi, e silia ma le 50,000 le Au Paia o Aso e Gata Ai sa aumau i le Atu Peretania. Sa mafai femalagaaiga ona o se Tupe Faaagaga mo Femalagaaiga, lea e nonoina atu tupe i le Au Paia o Aso e Gata Ai lima vaivai i se tuutuuga o le a latou toe totogia lea nonogatupe ina ia mafai ai e isi ona malaga. E faitau afe tagata liliu mai na masii mai e faatasi ma le Au Paia i Amerika.

Tauagavale: faatagata o Samuelu H. Samita, saunia e D. J. Bawden; taumatau: Faaeefolau o le Au Paia i Livapulu, saunia e Ken Baxter

O le tele o “motu o le moana” na lavea i nofoaga sa amata ona mauaa ai le talalelei i le seneturi lona 19. Tauagavale mamao: O le tulaga o lenei falelotu i le 1882 i Hawaii ua avea ma tulaga o le Malumalu o Laie i Hawaii, lea na faamaeaina i le 1919 (tauagavale). Lalo tauagavale: Ina ua maea ona oo atu faifeautalai i Niu Sila i le 1854, sa fuatele mai le talalelei. Lalo: Ata faamanatu o Stela 5—o se tasi o le 80 o maafaamanatu I Izapa, Chiapas, Mekisiko—ua lauiloa o le Maa o le Laau-o-le-Ola. Na fautua mai ni isi atonu o lea o loo faamatala mai ai le miti a Liae (tagai 1 Nifae 8).

Tauagavale: ata o le falelotu i le 1882 faaaloaloga a le Falemataaga o Talafaasolopito o le Ekalesia; luga: O Le Folafolaga, saunia e Al Rounds; lalo tauagavale: Fausia Nei mo le Faavavau, saunia e Sylvia Huege de Serville, Tauvaga Lona Fa o Faatufugaga Faavaomalo; lalo: Miti a Liae, saunia e Araceli Andrade, Tauvaga Lona Fitu o Faatufugaga Faavaomalo

Taumatau: I le 1960 o le toatele i Nigeria ma Ghana na maua a latou molimau i le faitauina o tusiga a le Ekalesia. Ina ua taunuu faifeautalai i le 1978, e faitau fiaselau tagata Aferika ua saunia mo le papatisoina. I totonu o le tasi tausaga tusa e 1,700 tagata ua uma ona papatiso ma faamauina.

Luga: Ata o papatisoga i Nigeria i le 1978 saunia e Janath Cannon; Luga: O Faauuga i Sierra Leone faia e le Au Paia o Aso e Gata Ai, saunia e Emile Wilson; Taumatau: Papatisoga i Sierra Leone, saunia e Emile Wilson

Luga: Faamanatuina aloaia e tagata Asia le asiasiga a Peresitene Gordon B. Hinckley ma lona faletua o Marjorie i le 1996. Ogatotonu pito i luga: Siosiomia e tagata Asia o le Au Paia o Aso e Gata Ai nei tagata o le Ekalesia i Taiwan, o loo faaalia ai le auala e mafai ai ona galue le talalelei i soo se aganuu. Luga taumatau: Elder Heber J. Grant (ogatotonu), ma faifeautalai o loo faapaiaina ia Iapani mo le galuega faafaifeautalai i le nofoaga lea i le aso 1 Setema, 1901. Luga: Elder Francis M. Lyman, o se Aposetolo, o loo faapotopoto faatasi ma isi taitai o le Ekalesia ia Aokuso 1903 i St. Petersburg, Rusia, e faapaia ia Rusia mo le talaiga o le talalelei.

Luga tauagavale: E Fuga Mai Sa Lamana Pei o le Rosa i le Toafa, saunia e Maria Gladis Barrientos de Monterroso, Tauvaga Lona Tolu o Faatufugaga Faavaomalo; tauagavale: Uluai Faaaliga a Iosefa Samita, saunia e Januza Mostyl, faaaloaloga a le Falemataaga o Talafaasolopito o le Ekalesia; luga taumatau: ata o Peresitene Hinckley na pueina e Gerry Avant; luga ogatotonu: Faifeautalai Tumau, saunia e Jueling Chen, Tauvaga Lona Fa o Faatufugaga Faavaomalo, e le mafai ona kopiina; luga taumatau i le pito: ata o faifeautalai na pueina i Iapani faaaloaloga a le Falemataaga o Talafaasolopito o le Ekalesia; Taumatau: Faapaiaina o Rusia, saunia e Emin Zulfugarov

Tauagavale: O lanu ma le molemole o lenei mea su’ilima e pueina mai ai le malosi o le tuputupu ae matagofie o le Ekalesia i Mekisiko, Amerika Tutotonu, ma Amerika i Saute i le silia ma le 50 tausaga ua mavae. O nei tagata o le ekalesia e fiafia i le Tusi a Mamona ma e tosina atu i le malumalu, ua faaalia i le Malumalu o le Aai o Kuatemala, Kuatemala. Lalo: I le taimi nei ua silia ma le 1,500 tagata o le ekalesia e nonofo i Polani, o se atunuu na matuai aafia lava i le Taua Lona II a le Lalolagi. O a latou molimau ua mauaa i le talitonuga tutusa ma isi uma o le Au Paia o Aso e Gata Ai, e pei o le Uluai Faaaliga (faaalia i lalo e se tusiata Polani).

Faamatalaga

  1. Spencer W. Kimball, “When the World Will Be Converted,” Ensign, Oct. 1974, 3.

  2. Tagai “Status Report on Missionary Work: A Conversation with Elder Thomas S. Monson, Chairman of the Missionary Committee of the Council of the Twelve,” Ensign, Oke. 1977, 8.

  3. Tagai Karota ma Noma Tevesi, “Tua Atu o le Pa: O le Ekalesia i Siamani i Sasae,” Tambuli, Fep. 1992, 12.

  4. History of the Church, 4:540.

  5. “President Hinckley Visits Asian Saints, Dedicates Hong Kong Temple,” Ensign, Aok. 1996, 74.