2010
Galue e aunoa ma le Tau Punipuni
Iulai 2010


Faasoaina atu ma le Mautinoa o le Talalelei

Mai se saunoaga o se faauuga na tuuina atu i le Iunivesite o Polika Iaga i le aso 13 Aokuso, 2009. Mo le anotusi atoa i le Igilisi, asiasi i le www.newsroom.lds.org (kiliki i luga o “News Releases & Stories”).

Tatou te le tau punipunia pe faamaonia se mea pe afai o faavae lo tatou tulaga i luga o aoaoga a le Alo o le Atua ma fai le mea sili tatou te mafaia e tausi ai Ana poloaiga.

Ata
Elder M. Russell Ballard

O lo o tatou i ai i se tauiviga tele naua. Mai le tafa o ata o le talafaasolopito o le tagata, o le mea lava lea. E i ai pea lava le lelei ma le leaga ma i tatou ma e i ai le aia e filifili ai i le va. Ou te fia faasoaina atu ni manatu e uiga i le tutu mausali mo le mea moni.

Talu ai nei sa ou vaai ai i ni sailiiliga e uiga i auala o loo matau mai ai e isi tagata ia tagata o Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai. Ua leva ona ou fiafia i lenei mataupu ona e tele lo’u aafia i le galuega faamisiona i o’u tofiga faale-Lotu. O le iloa o le auala o loo matau mai ai tatou e isi tagata o se vaega taua lea o le malamalama pe faapefea ona faamatalaina atu i se tulaga sili atu i tatou lava. O lenei vaega faapitoa o le sailiga ua maua ai se vaaiga malie. Ua faailoa mai ai e faapea o tagata o le Ekalesia i nisi taimi e foliga mai e taupunipuni tele, i le vaaiga a i latou e le auai i le Ekalesia. Na tali se tasi faapea pe a faamatalaina e Mamona lo latou talitonuga, e faaalia i la latou gagana i ni faaupuga e ta’u mai ai latou te iloa e i ai lava ni faitioga.

E le o se taimi muamua lenei ua ou faalogo ai i lena ituaiga o manatu. Ae o le tele o lo’u mafaufau i ai, o le tele foi lea o lo’u malamalama i le faigofie, ona faailoa atu o lagona taupunipuni i a tatou fesootaiga ma isi, pe afai tatou te le faaeteete.

Ou te manatu ua ou malamalama i nisi o mafuaaga. Mai le taimi na savali ese mai ai Iosefa Samita mai le Vao Paia, i le tautotogo o le 1820, e i ai nisi sa faaalia lo latou le fiafia i la tatou savali, ma tetee i ai. Na ta’u mai e Iosefa i ana lava upu i le taimi muamua na taumafai ai e faamatala atu i se tasi la te le aiga le mea na ia vaaia, sa le o se aafiaga lelei. O le faifeau lotu Porotesano o le na faasoa i ai lana savali, na tali ane o ia mea e “mai uma i le tiapolo”, ma ua le toe “i ai ni ia mea e ta’ua o faaaliga” (Talafaasolopito—Iosefa Samita 2:21).

Afai sa manatu Iosefa sa leaga lena mea, ona sa ia le’i silafia tele le malosi lē solomuli o le fili. O le tele o le tuputupu a’e o le Ekalesia, o le tele foi lea o le faasagatau mai. Sa fetulina’i solo mai lea nofoaga i lea nofoaga se vaega toaitiiti faatuatua o le Au Paia. Atonu sa foliga ia Iosefa o le a leai se afaina tele nai lo le faatonuga a le kovana o Misuri e faaumatia le soifua o tagata o le Ekalesia, sosoo ai ma mafatiaga o le Perofeta ma isi i le Falepuipui o Liperate. E moni, sa atilile lelei, ma na totogiina e Iosefa ma Ailama a la galuega, molimau, ma le faatuatua i o la’ua soifua. O le gaoioiga faaiu lena na faatulai ai le savaliga maoae agai i sisifo, na taitaia e Polika Iaga, ma sopoia ai le vaomatua i Amerika i se nofoaga sulufai i totonu o Mauga Papa o le Iunaite Setete.

O tala i puapuaga ma mafatiaga o le Au Paia o Aso e Gata Ai ua avea nei ma se vaega e le mafaagaloina o le talafaasolopito. E oo lava i e liliu mai i le Ekalesia, e lei i ai ni o latou tuaa na puapuagatia i na taimi, ua latou talisapaia tagata ma mea na tutupu i le amataga o lo tatou talafaasolopito e avea ma vaega o o latou lava talatuu. O tala ua le gata e musuia ai ae faaosofia ai foi i tatou, e pei ona tatau ai, ma e ou te faamoemoe ma tatalo a o tatou i ai i le to’amalie lelei, ia aua lava nei faagaloina na Au Paia malolosi ma le faamaoni ma lesona e mafai ona tatou aoao mai ia i latou.

Ma e le o le 1830 lenei, ma ua le na o le toaono foi i tatou. Faamata e mafai ona avea se vaega o lo tatou taupunipuni, lea e vaaia e nisi ia i tatou i nisi o taimi, e faaali atu ai o loo tatou faatalitali pea i le taulimaina o i tatou o se vaega toaitiiti e le manaomia, ma faamalosia e sosola i Sisifo? I a tatou fegalegaleaiga ma isi, pe o tatou faamoemoe ea i taimi uma e punipuni i tatou lava? Afai o lea, ou te manatu ua tatau ona faia se suiga i a tatou amioga. O le faatalitali pea lava pea i ni faitioga po o ni tetee, e mafai ona tau atu i se manatu faiifo lē manuia ma se uiga faaalia taupunipuni e lē taliaina ma lē malamalama ai isi. E le ogatusa ma mea o loo tatou i ai nei o se ekalesia ma o se tino tele o e mulimuli ia Iesu Keriso.

Vaai atu i Faataitaiga a le Faaola

E pei lava ona i ai i mea uma, e mafai ona tatou tepa taulai i le Faaola e fai ma o tatou faataitaiga. Sa feagai o Ia ma le tele o le tetee mai lava i le amataga o Lana galuega. Ina ua faatoa aoao atu o Ia i totonu o sunako i Nasareta, sa mananao nisi e faatitō ifo o ia mai se mea maualuga (tagai Luka 4:28–29). Ae na te lei tuuina atu o Ia ina ia faamaina. Sa Ia silafia o le tele o vaega o le a le malamalama ia te Ia. Ae sa lei fefe o Ia i le folafolaina o Lana talalelei, ma sa faaaogaina ai fasi fuaiupu e pei, “Ua outou faalogo na fai mai … , ae ou te fai atu ia te outou …” Mataio 5:21–22. Sa Na silafia le mea na finagalo o Ia e fai atu, ma na Ia fetalai atu e aunoa ma le taufaapoipoi. E pei ona ta’u mai e tusitusiga paia, “Ua ia aoao ia te i latou e pei o se ua i ai le pule, a e le pei o le au tusiupu” (Mataio 7:29).

Afai tatou te mananao ia faaaloalogia i tatou i le taimi nei i lo tatou faasinomaga, ua tatau loa la ona tatou galulue ma le mautinoa—ia maumaututu i le iloa o o tatou faasinomaga ma le mea o tatou tutu atu ai, ae le faapei o tatou tau faatoese atu ona o o tatou talitonuga. E le faapea la e tatau ona tatou faamaualuluga pe faasausili. O le faaaloalo i manatu o isi e tatau ona avea pea ma mataupu faavae autu mo i tatou—o se vaega tonu o le Mataupu Faavae o le Faatuatua (tagai i le Faatuatuaga 1:11). Ae afai tatou te faia faapei o i tatou o se vaega toaitiiti ua sauaina pe e foliga o loo tatou faamoemoe e ave seseina i tatou pe faitioina, o le a lagona e tagata ma faapea ona latou tali mai ai.

Ou te valaauina faifeautalai ua mae’a mai misiona ina ia matua mataala i lenei mea. Sa outou faaalu le lua tausaga e tu’itu’i atu ai i faitotoa ma feagai ma soo se ituaiga o fesili ma tetee. E faigofie ia outou talanoaga le mafaufau o loo outou tu’itu’i pea i faitotoa. E te le o faia. Afai o loo e i se tulaga e faasoa atu ou talitonuga, e te le tau laalaa ma le faaeteete e foliga mai o loo e tau ‘alofia se mea moni pe o āloālo atu foi i ni faitioga. Fai mai le Aposetolo o Paulo, “Aua ou te le ma i le talalelei a Iesu Keriso (Roma 1:16), ma e le tatau ai i soo se tasi o i tatou. Ou te sagisagi lava ma ou matua talisapaia avanoa uma ou te maua e faasoa atu ai la’u molimau i le savali ofoofogia o le Toefuataiga. Ma ou te le manatuaina lava pe na ou faameoina se tasi i lea laasaga.

O se tasi o mafuaaga ua alagatatau ai lea mataupu i aso nei ona ua matua malosi le Ekalesia. I le Iunaite Setete, ua lona fa i tatou o ekalesia aupito tetele. Ua i ai le Au Paia o Aso e Gata Ai i soo se nofoaga—i nuu mai lea talafatai i lea talafatai mai matu e oo i saute. E ui atonu e sili atu ona toatele lo tatou faitau aofai i Sisifo, a ua sili atu ona taatele i tagata o le atunuu le iloa patino o se tasi o le Au Paia o Aso e Gata Ai. E le gata i lea, e tele tagata o le Ekalesia ua ausia agafesootai lauiloa. Talu ai nei i se tusiga i le mekasini o le Time e uiga i le Ekalesia na ta’ua ai lenei mea moni ma faasalalau ai ni ata o ni Au Paia o Aso e Gata Ai ua lauiloa.1

O nei tulaga lauiloa ua faamautu ai o le a atili talanoaina ai pea e uiga i le Ekalesia ma o le a atili toatele ai le Au Paia o Aso e Gata Ai e aofia ai i le tele ma le anoanoai o faatalatalanoaga faaletalalelei. E manaomia ona tatou faamaoni, talanoa saoloto, tuusa’o, ia faaosofia, faaaloalo i manatu o isi, ma ia matuā lē taupunipuni lava i o tatou talitonuga.

O fautuaga nei e lua i auala e faia ai talanoaga e aunoa ai ma le taupunipuni.

1. Aua ne’i avea manatu lē talafeagai e suia ai mataupu e sili atu ona taua.

E tele lava ina tuu e tagata o la tatou Ekalesia ia isi e faatulaga ia mataupu faatalatalanoa samasamanoa. O se faataitaiga o le toatele o ava e faaipoipo i ai. Na faamutaina aloaia lenei mea i le Ekalesia i le 1890. O le 2010 lenei. Aisea tatou te saga talanoaina ai? Sa na o se faataitaiga. Ua faamuta. Ua tatou agai i luma. A fesiligia oe e nisi e uiga i autaunonofo, na ona fai lava i ai sa avea o se faataitaiga ae ua le toe i ai nei ma e le tatau i tagata ona faafenumia’ia ni autaunonofo ma la tatou ekalesia. I talanoaga masani, aua le faamaimauina le taimi e tau faamatala ai mafuaaga o autaunonofo i le taimi o le Feagaiga Tuai pe taumatemate ai pe aisea na faataitai ai mo se taimi i le seneturi lona 19. Atonu o ni autu na faatagaina mo tusitala o talafaasolopito ma ē atamamai, ae ou te manatu ua na ona tatou faamalosia ai o tala masani pe a tatou faia o se mataupu autu i a tatou talanoaga e uiga i le Ekalesia.

Ua ou iloaina o nisi taimi o nei talanoaga e amatalia i ni tala e alia’e mai i faasalalauga. E le suia ai se mea. I le 2009 na faaalia ai i se ata faasolo o le TV keipo se tala e uiga i autaunonofo ma sa faaalia ai le ata o se sauniga paia i le malumalu. O lenei ata na faatupuina ai le popole tele i tagata o le Ekalesia, o se mea e mafai ona malamalama ai. Na tatou tiga uma lava i lena mea.

Ae ou te faatepa outou i tusiga e tali atu ai i lena ata na tuu e le Matagaluega o le Va i Fafo a le Ekalesia, i lana potu fesootai i le Uepi saite. Ao ou sii maia, matau le leo. E leai se mea taupunipuni o i ai, ae ua na o se tali i se faaaliga lē talafeagai o se tasi o sauniga faalelotu aupito sili ona paia:

“E pei lava o isi vaega faalelotu tetele, O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai i nisi taimi e tulai mai i le faatausiusiuga o le au maimoa mai Hollywood po o le Broadway, ata faasolo i televise po o tusi, ma tala fou o faasalalauga lautele. O nisi o taimi o ata faaalia o le Ekalesia ma ona tagata e sa’o lelei. O isi taimi o faatusa e sese po o ni tulaga faafoliga. E i ai foi taimi e matuā lē lelei ai lava.

“O le Katoliko, Iutaia ma Musalemi ua tele seneturi o iloa, o nei tulaga e le maalofia pe a oo se faalapotopotoga po o se talitonuga i se tulaga ua toatele po o se tulaga ua lava le lauiloa e tosina ai le vaai.

Sa faaauau le tusiga i le faalotovaivaiina o le manatu e faia se taofiga o le upega o fesootaiga, po o a latou paaga faapisinisi, lea sa matua faalauiloaina e nisi o tagata o le Ekalesia.

“O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai i le avea ai o se faalapotopotoga e le lagolagoina ni tetee. O sea ituaiga laasaga o le a na ona matua’ia ai o ituaiga o feeseeseaiga lea e faananau i ai le vaega o faasalalauga, ma i le iuga o le a faateleina tagata maimoa mo ia ata faasolo. … E tatau i le Au Paia o Aso e Gata Ai ona faatautaia i latou lava i le mamalu ma le faautautaga loloto.

“Ua le gata o se faataitaiga lenei na aoao mai ma faapupula mai e Iesu Keriso i Lona lava soifuaga, ae ua atagia mai ai foi le moni o le malosi ma le tulaga faatagatamatua o tagata o le Ekalesia i ona po nei. …

“Afai e tuuina e le Ekalesia i le au matau upu ma e faafinau e filifilia le autu e tau ai taua, o le a lamatia i le taitaieseina mai le manatu autu ma le misiona sa mulimulitaia ma le manuia i le lata i le 180 tausaga. Ae, o le Ekalesia lava ia o le a filifilia lona lava ala a’o ia faaauau i le talaiga o le talalelei toefuataiina a Iesu Keriso i le lalolagi atoa.”2

O se isi lea faataitaiga. I le 2007 na faatagaina ai e se fai ata tifaga tutoatasi se ata e faatatau i le Fasiotiga Tele i Mountain Meadow. I le faamatalaina o lenei mea o se ata matua mataga lava o se tulaga agalelei. I se tulaga manino, e matua matautia—e oo foi i le au fai manatu i Hollywood na faitioina. Sa taumafai le au faasalalau e fai mea uma latou te mafaia e faaosofia ai le Ekalesia e lagā se autu tele o talanoaga. O le mea moni, sa matou matua le amanaiaina lava. Sa matou mumusu e faataga i latou e faatulaga se mataupu e talanoaina. O le taunuuga o se toilalo tele o le fale tifaga ma le anoanoai o vaitusi mumu po o tupe gau i tusi tupe a le fai ata tifaga. I le taimi nei, o loo faaauau ona matou tali atu ma aapa atu i ni auala aoga ma le atamai i aiga o i latou o e na aafia i na faalavelave matautia na tutupu i Mountain Meadows.

Talu ai nei na lolomiina ai e le Oxford University Press se tusi suesueina mae’ae’a ua faaautu o le Massacre at Mountain Meadows [Fasiotiga i Mountain Meadow] lea e tusia ai mea moni e faasino i lenei faalavelave.

2. Faamamafa atu o Au Paia o Aso e Gata Ai e aoao ma ola i mea na aoao mai e Iesu Keriso ma e tatou te taumafai e mulimuli ia te Ia.

Pe a mae’a ona ta’u atu ma faia mea uma, o le mea aupito sili ona taua e uiga ia i tatou ma a tatou molimau o le faavae lea o o tatou talitonuga i mea na aoao mai e Iesu Keriso ma e tatou te taumafai e mulimuli ia te Ia e ala i le ola ai o o tatou olaga i se auala e finagalo i ai o Ia ma lo tatou Tama Faalelagi.

 O lo tatou faavae lenei. O le faavae lea a Iosefa Samita. Na ia fai mai, “O mataupu faavae autu o lo tatou talitonuga o le molimau a le au Aposetolo ma Perofeta, e faatatau ia Iesu Keriso, e faapea na maliu o Ia, ma tanumia, ma toetu mai i le aso tolu, ma afio a’e i le lagi; ma o isi mea uma e faatatau i lo tatou talitonuga ua na o ni faaopoopoga i ai.”3

O soo se taimi lava e faia ai se tatou talanoaga e uiga i le Ekalesia, e tatau ona tatou taumafai e fai le mea lenei o se faaiuga. Matou te mulimuli ia Iesu Keriso. Matou te taumafai e ola pei ona Ia aoao mai. O le faavae lena o lo matou faatuatua ma o matou olaga, ma o se tulaga aupito i malosi lea e le taupunipunia e mafai ona tatou faia. Tatou te le tau puipuia pe sailia le pogai o se mea pe a faaautu o tatou tulaga i aoaoga a le Alo o le Atua ma tatou faia le mea sili e tausia Ana poloaiga.

O se faamanuiaga maoae le maua o aoaoga faavae a Iesu Keriso, lea e manino ia i latou e suesue i tusitusiga paia ma talia Ana aoaoga. Ao tatou mulimulitaia Ana aoaoga faavae, o le a tatou iloa ai o tatou uma o fanau a le Atua ma e alofa o Ia ia i tatou. O le mulimuli ia Keriso, tatou te iloa ai po o fea na tatou o mai ai ae tatou te lei fananau mai, tatou te iloa ai le pogai ua tatou i ai iinei i le fogaeleele, ma tatou iloa ai le mea tatou te o i ai pe a tatou tuua lenei olaga faaletino. E manino le ata o le faaolataga; o le fuafuaga a le Atua mo le fiafia e faavavau o Ana fanau.

Ua i ai poloaiga ua tuuina mai e le Atua ia tatou ola ai. O Ana poloaiga, ma e leai se tasi ua faatagaina na te suia vagana o faaaliga tuusao i perofeta filifilia a le Atua.

O tagata i le lalolagi atoa ua tafefea mamao ma mamao atu mai aoaoga a le Alii ma ua agai atu i mafutaga faalelalolagi lea na faaamatala e le Aposetolo o Paulo:

“Aua e oo i ona po latou te le mafafai ai ona talia o le mataupu e ola ai; a e tusa ma o latou lava tuinanau latou te faapotopoto ai aoao mo i latou, ina ua feu o latou taliga;

“Latou te liliu ese foi o latou taliga i le upu moni” (2 Timoteo 4:3–4).

O le asō o le taimi lea na vaai i ai Paulo. Ua faatupulaia le aofai o tagata ua talitonu e leai se Atua, leai se Keriso, leai se fuafuaga o le togiolaina, leai se Togiola, leai se salamo, leai se faamagaloga, leai se ola i tala atu o le oti, leai se toetutu, leai se ola faavavau, ma e leai ni aiga faavavau ua faamauina mo le faavavau.

Oka se gaogao o le olaga e oo i ai pe a aunoa ma faamanuiaga o le atoaga ole talalelei toefuataiina a Iesu Keriso. I le avea ai ma Au Paia o Aso e Gata Ai, tatou te mulimuli ia Iesu Keriso. Ua tatou iloa le ala sili o le fiafia, le ala sili o le togiola e ala mai le Alii o Iesu Keriso. Ua tatou iloa mataupu faavae a Iesu Keriso. Ua tatau ona tatou taumafai nei i taimi uma e ola ai. I luga o tupulaga laiti o le Ekalesia ua i ai le tiutetauave o le aoao atu o aoaoga faavae a le Alii ma ia iloa pe faapefea ona fausia Lana Ekalesia. Faamolemole ia manatua e le manaomia tou te tau tuu atu ni mafuaaga o outou talitonuga; tau lava ina faamatala atu i le agaga o le alofa ma le agalelei. E masani lava e malo le upu moni pe a aoao atu aoaoga faavae tonu.

O nisi nei o faataitaiga:

  1. Matou te mulimuli i mataupu faavae a Iesu Keriso o le auauna atu i o tatou uso a tagata. Matou te auauna atu i tagata o la tatou Ekalesia ma e faapea foi latou e le auai. O le galuega maoae o loo tatou faatinoina i le auaunaga agaalofa i le lalolagi atoa ua faamama avega i mafatiaga ma tulaga faigata. Ua tatou faia mea uma e mafai i le faasoa atu o a tatou punaoa o taimi ma tupe e faafetaiaia ai manaoga o o tatou tagata ma i latou o isi faatuatuaga, ma le iloa “aua na faia e outou i le tasi o e aupito itiiti o ou uso nei, o au lea na outou faia i ai” (Mataio 25:40).

  2. Tatou te mulimuli i aoaoga faavae a Iesu Keriso i le taumafai lea ona ola i le Upu o le Poto, o se auala faamalieina e olioli ai i se tino faaletino soifua maloloina. Tatou te aloese mai le faaaoga sese o fualaau oona o ituaiga uma ona o o tatou tino e nofo ai o tatou agaga faavavau ma ona o le fiafia i lenei olaga e maua mai e ala i le malosi faaleagaga ma le soifua maloloina faaletino.

  3. Tatou te mulimuli ia Iesu Keriso e ala i le ola ai i le tulafono o le legavia. O le Atua na aumaia lenei tulafono, ma e na te lei aveesea lava pe suia. O lenei tulafono e manino ma faigofie. E le tatau i se tasi ona faia ni feusuaiga i fafo atu o tuaoi ua faatulagaina e le alii. E faatatau lea i amioga faatauatane o soo se ituaiga atoa ma faigaaiga i fafo atu o le faaipoipoga. O se agasala le solia o le tulafono o le legavia.

  4. Matou te mulimuli ia Iesu Keriso e ala i le gauai atu i tulafono a le Atua o le faaipoipoga, o le faaipoipoga lea i le va o le tane e toatasi ma le ava e toatasi. O lenei poloaiga na faataatia mai lava i le amataga. Na fetalai mai le Atua, “O le mea lea e tuua ai e le tane lona tama ma lona tina, a e faatasi ma lana ava, ona avea ai lea o i laua ma tino e tasi” (Kenese 2:24). Na poloai le Atua ia Atamu ma Eva “ia fanafanau ia, ma ia uluola, ma ia tumu ai le lalolagi, ia faatoilalo i ai” (Kenese 1:28).

    O perofeta ma aposetolo soifua o nei ona po ua toe faamanatu mai lenei poloaiga i le “O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi” na lolomi i le 1995:

    “Na poloai mai le Atua o mana paia o le foafoaina o fanau ua na o le va lava o le alii ma le tamaitai, ua faaipoipoina faaletulafono o se tane ma le ava e tatau ona faaaogaina ai. …

    “O le aiga ua faauuina e le Atua. O le faaipoipoga i le va o le alii ma le tamaitai e taua i Lana fuafuaga e faavavau.”4

  5. Tatou te mulimuli ia Iesu Keriso ma aoao atu uluai mataupu faavae o le talalelei ma isi mataupu ofoofogia uma o le Toefuataiga lea, a tatou talia ma ola ai, o le a aumaia le filemu, olioli, ma le fiafia i atalii ma afafine o le Atua. E faigofie lava.

Ia faamanuia le Alii ia i tatou i la tatou sailiga mo le fiafia e ala i le iloaina ma le mulimuli i aoaoga a le Alii o Iesu Keriso atoa ma le faaaogaina o isi i talatalanoaga e uiga i le talalelei toefuataiina e aunoa ma le faatiga i ai.

Faamatalaga

  1. Tagai David Van Biema, “The Church and Gay Marriage: Are Mormons Misunderstood?” Time, 22 Iuni, 2009, 49–53.

  2. “The Publicity Dilemma,” newsroom.lds.org/ldsnewsroom/eng/commentary/the-publicity-dilemma; faaopoopo le faamamafa.

  3. Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita (2007), 55.

  4. “O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi,” Liahona, Oke. 2004, 49.

Ata na tusia e Gregg Thorkelson