2005
Te oaoa mau : te hoê opuaraa paari
Novema 2005


Te oaoa mau : te hoê opuaraa paari

Te oaoa e huru ïa no te varua. E tae mai teie huru oaoa ei hopea no te hoê oraraa parau-ti‘a.

« E mea maitai roa te oraraa mai te mea e haamaitai atu â tatou i te reira ». E tuhaa teie no te hoê parau faaitoitoraa o ta‘u i tai‘o na a rave rahi matahiti i ma‘iri. Tera parau e, « e oraraa maitai » e tae mai te reira ei hopea no te huru o te mau mea o ta tatou e rave, i te huru o te mau parau o ta tatou e ma‘iti i te parau, e i te huru ato‘a no te mau mana‘o o ta tatou e ma‘iti.

Aita tatou e titauhia ia haere otahi noa i ni‘a i te e‘a o te oraraa, inaha ua anihia tatou ia haere i te Mesia ia maitai roa tatou Ia’na. E tumu te oaoa no te evanelia e o te tumu ïa no te Taraehara faaora o te mau taata ato‘a.

Ua faaite-papû-hia te reira i roto i te buka a Helamana : « No reira i ite ai outou e, e aroha to te Fatu i te ti‘aoro i To’na ra i‘oa mo‘a ma te aau hinaaro mau.

« E ua ite ato‘a tatou e, te vai-iriti-noa-hia te uputa o te ao ra i te taato‘araa, oia‘toa no te mau taata ato‘a e faaroo i te i‘oa o Iesu Mesia ra, o te Tamaiti ïa Oia a te Atua.

« E ua ite ato‘a tatou e, te feia ato‘a o te mau i te parau a te Atua, o te mea ora ïa, e te puai ho‘i o te… arata‘i i te taata a te Mesia na taua e‘a apiapi e te piriha‘o ra…

« E e tae ai to ratou varua, oia mau, to ratou varua tahuti ore, i te rima atau o te Atua i te basileia o te ao ra ».1

E to‘u mau taea‘e e tuahine here e, titauhia tatou ia ite e « te hinaaroraa » o te tapa‘o faataa ïa o te arata‘i ia tatou ia mau i te parau a te Atua e a popou atu ai. Te tamau maiteraa i te rave i te mau opuaraa maitai o te mea ïa e arata‘i ia tatou i te oaoa mau.

E tae mai te oaoa ei hopea no to tatou haapa‘o e no to tatou itoito i te rave tamauraa i te hinaaro o te Atua, noa’tu te mau fifi. I to te peropheta Lehi faaararaa i te mau taata o Ierusalema, ua haamaamaahia oia, e, mai te tahi ato‘a mau peropheta i tahito ra, ua opua ratou i te rave ê i to ratou ora. E faahiti au i te peropheta Nephi: « Inaha râ, e faaite atu vau, o Nephi, ia outou e, tei ni‘a iho to te Fatu aroha mau ia ratou ato‘a i ma‘itihia e Ana ra, no to ratou faaroo, ia haapuai ia ratou i te mana o te ora ».2

A tavini ai au ei misionare i te fenua Mehiko, tau mahana i muri mai i te oro‘a bapetizoraa o te utuafare Valdez, ua farii matou i te hoê niuniu na te taea‘e Valdez ma te ani ia haere matou i to’na fare. E uiraa faufaa roa ta’na e ui ia matou. Ua ite papû oia i te hinaaro o te Fatu no te Parau Paari, e no to’na ite e, e fifihia oia ia imi faahou i te tahi atu ohipa, te hinaaro nei oia ia ite e, e nehenehe anei oia e tape‘a noa â i ta’na ohipa i roto i te taiete avaava i reira ho‘i oia i rave ai no na matahiti maoro. Tau mahana i muri mai, titau faahou maira te taea‘e Valdez ia ho‘i faahou matou e farerei ia’na. Ua opua oia i te faaru‘e i teie ohipa no te mea aita oia i hinaaro i te pato‘i i to’na mau ti‘aturiraa. Faaite maira oia ia matou ma te ataata e te hoê reo aehuehu e, i te mahana mau oia i faru‘e ai i taua ohipa ra, ua niuniuhia mai oia e te hoê atu taiete ma te pûpû i te hoê ohipa e te hoê ti‘araa maitai atu.

Oia mau, e roaa te oaoa ia tatou a tamatahia’i to tatou faaroo. E pahono mai te Fatu iho ia tatou na roto i To’na aroha, o te iteahia ia tatou i ni‘a i te e‘a o te oaoa. E ite papû tatou i To’na rima i roto i to tatou oraraa.

Te oaoa e huru ïa no te varua. E tae mai teie huru oaoa ei hopea no te hoê oraraa parau-ti‘a.3

Rave rahi matahiti i ma‘iri a‘e nei, te tavini ra vau ei peresideni misioni, e ua riro to‘u hoa faaipoipo o Evelia ei ite no te hoê hi‘oraaa no te oaoa i to’na iteraa’tu i te hoê utuafare faaroo i te tomoraa mai i roto i te fare pureraa. Ua haere avae noa mai teie metua vahine e ta’na na tamarii toopiti i te pureraa na roto i te ve‘ave‘a rahi. Aita roa ratou i mana‘o e, e farerei ratou ia Elder Cruz, teie orometua tei haamau ia’na tau matahiti i ma‘iri a‘e nei, o tei hopoi i te parau poro‘i o te evanelia tei faaho‘i-faahou-hia mai ia ratou. Ua riro teie faahitima‘ueraa nehenehe roa ei taviri no te ite no te oaoa rahi o ta te evanelia i hopoi i roto i to ratou oraraa. Ua horo ti‘a te mau tama-rii e aroha ia’na e, a tahe ai te roimata no te oaoa i ni‘a i te papari‘a o Elder Cruz, ua aroha rima te mama ia’na ma te haamauruuru no te mau mea o ta’na i rave no te haamaitai i to’na utuafare. Oia ïa, ua iteahia ia ratou te oaoa i haapa‘ohia no te feia mo‘a ra.4

Teie ta te peropheta Iosepha i parau: « Te oaoa, o te fâ ïa e te hoho‘a o to tatou oraraa ; e e riro ïa ei hopearaa mai reira atu, mai te mea e tamau noa tatou i te haere na ni‘a i te e‘a o te arata‘i i reira ; e teie nei e‘a o te peu maitai ïa, te parau-ti‘a, te faaroo, te mo‘araa, e te haapa‘oraa i te mau faaueraa’toa a te Atua ».5

I muri mai i te ‘aroraa no te hoê tere maoro i te fenua i parauhia ra e no te tautooraa faaroo o na matahiti e 30 i te haapa‘oraa i te mau faaueraa a te Atua,6 ua papa‘i te peropheta rohirohi-ore o te Buka a Moromona oia o Nephi i te aamu o to’na nunaa ma te parau e, « parahi ihora matou ma te oaoa ».7

I roto i te Buka a Moromona, teie te tatararaa a te peropheta-arii Beniamina i te auraa o te oaoa : « te maitai e te oaoa o te taata e haapa‘o i te mau faaueraa a te Atua. Inaha ho‘i, e haamaitaihia ratou i te mau mea ato‘a, o te tino nei e o te Varua ato‘a ho‘i ».8

Oia mau e to‘u mau taea‘e e to‘u mau tuahine here, e maitai roa te oraraa mai te mea e haamaitai atu â tatou i te reira. Te ti‘aturiraa, te hiaairaa, te opuaraa e te ma‘itiraa tano mau, o te mau ohipa ohie ïa o te faatupu i te hoê oaoa rahi e i te hoê haapapûraa rahi no te faaupooti‘a i teie oraraa.

A haamana‘o tatou e te pii noa maira te Fatu Iho ia tatou ma te parau e : « E haere mai outou Ia‘u nei, e te feia ato‘a i haa rahi, e tei teiaha i te hopoi‘a, e Na‘u outou e faaora ».9 Ua ite au e te ora nei Oia e te ti‘a tamau mai nei Oia i te uputa. Ua faati‘a-faahou Oia i Ta’na Ekalesia e i te îraa o te evanelia na roto i te peropheta Iosepha Semita e i te taeraa mai te Buka a Moromona. I teie mahana, te faatere nei Oia i Ta’na Ekalesia e i To’na basileia na roto i to tatou peropheta here ia Gordon B. Hinckley.

Te vaiiho atu nei au i to‘u here e i to‘u iteraa papû haehaa na roto i te i‘oa o te Fatu ra o Iesu Mesia, amene.

Te mau nota

  1. Helamana 3:27-30 ; haapapûraa apitihia’tu.

  2. 1 Nephi 1:20 ; haapapûraa apitihia’tu.

  3. A hi‘o Guide des écritures, « Joie », 137.

  4. A hi‘o 2 Nephi 9:43.

  5. History of the Church, 5:134-35.

  6. A hi‘o 2 Nephi 5:10.

  7. 2 Nephi 5:27.

  8. Mosia 2:41.

  9. Mataio 11:28.