2005
Te peropheta Iosepha Semita – haapii na roto i te hi‘oraa
Novema 2005


Te peropheta Iosepha Semita – haapii na roto i te hi‘oraa

Ia tuu tatou i roto i to tatou iho oraraa te mau parau tumu hanahana o ta’na i haapii ma te nehenehe – na roto i te hi‘oraa – ia nehenehe tatou ia haapa‘o maite i te Evanelia a Iesu Mesia.

E to‘u mau taea‘e e mau tuahine, i teie piti hanereraa o te matahiti o to’na fanauraa, e a‘o atu vau ia outou no ni‘a i to tatou peropheta here o Iosepha Semita.

I te 23 no titema 1805, ua fanauhia Iosepha Semita Tamaiti i Sharon, i Vermont ia Iosepha Semita Papa e ia Lucy Mack Semita. I te mahana o to’na fanauraa, ua mata‘ita‘i teie na metua oaoa i teie aiu iti, aita roa raua i ite a‘e i to’na faaururaa faufaa i ni‘a i te ao nei. Ua tonohia mai teie varua ma‘itihia i roto i te hoê tino tahuti nei ; ua faauru oia i to tatou oraraa e ua haapii ia tatou – na roto i to’na iho hi‘oraa – e mau haapiiraa faufaa. I teie mahana, te hinaaro nei au i te faaite ia outou i te tahi o teie mau haapiiraa.

I te onoraa e aore ra, i te hituraa o te matahiti o Iosepha, ua tupuhia to’na mau taea‘e e tuahine i te hoê ma‘i tei faatupu i te fiva rahi. Ua ora mai vetahi ma te fifi ore area Iosepha, ua vai mai ïa te hoê tutu‘a i ni‘a i to’na avae. Ua rapaau te mau taote ia’na i te mau raau maitata‘i – e ua rahi roa’tu taua tutu‘a ra. No te faaora ia Iosepha titauhia, ia au i ta ratou parau, ia tapu-ê i to’na avae. Mauruuru râ, no te mea, ua ho‘i mai ratou i muri mai i ta ratou hi‘opo‘araa i te fare o te mau Semita ma te faaite mai e, te vai nei te hoê rave‘a no to Iosepha avae. Ua hinaaro ratou i te tapu vitiviti roa e ua hopoi mai i te mau taura no te ruuruu ia Iosepha i ni‘a i to’na ro‘i ia ore oia e ha‘uti, no te mea aita e raau no te tamaru i te mauiui. Parau atura Iosepha e, « Aita e faufaa no outou ia taamu ia‘u ».

Ua ani te mau taote ia inu oia i te hoê ava ta‘ero ia ore oia e ite i te mauiui rahi. « Aita », te pahono ïa a Iosepha taurearea. « Mai te mea e parahi to‘u papa i ni‘a i to‘u ro‘i e tape‘a ia‘u, ua rava‘i ïa ». Ua tape‘a Iosepha Semita Papa i roto i to’na na rima ta’na tamaiti na‘ina‘i, e ua iriti te mau taote i teie ma‘i na roto i te tapuraa i te ivi avae. Noa’tu e ua pirio‘i-rii Iosepha no te tahi tau, ua ora râ oia.1 I to’na matahiti apî roa, rave rahi taime i roto i to’na oraraa, ua haapii Iosepha Semita i te itoito – na roto i te hi‘oraa.

Hou te 15raa o te matahiti o Iosepha, ua faanuu ratou i Manchester, i New York. Ua faaite oia i te aroraa rahi i te pae faaroo i te mau vahi ato‘a i taua taime ra e ua riro ei faahoruhoruraa matamua no te mau taata ato‘a. Ua imi ato‘a Iosepha iho i te ekalesia e ti‘a ia’na ia tomo atu. Ua papa‘i oia i roto i to’na aamu:

« Ua parau pinepine au ia‘u iho e… O vai tei tano i roto i taua mau pŭpŭ ato‘a ra ; e aore râ, ua hape anei ratou paato‘a ? Mai te mea ua tano te hoê o ratou, o te hea ïa, e nahea vau e ite ai i te reira ?

« A faaea teimaha noa ai au i raro a‘e i te mau fifi rahi i faatupuhia e teie mau pŭpŭ faaroo ra, te tai‘o ra vau i te hoê mahana i te Episetole a Iakobo, pene hoê e te irava pae… : Te ere râ te hoê o outou i te ite, e ani oia i te Atua ra, o tei horo‘a hua mai i te maitai i te taata aota ra, ma te pato‘i-ore ; e e horo‘ahia mai ta’na ».2

Ua faaite Iosepha ua ite oia e e mea ti‘a ia’na ia tamata i te Fatu e ia ani Ia’na e aore râ, ia ma‘iti i te faaea noa i roto i pouri e a muri noa’tu. I te po‘ipo‘i roa, ua haere atu oia i roto i te uru raau tei piihia i teie nei te mo‘a, e ua tuturi e ua pure, ma te faaroo e e horo‘a mai te Atua i te maramarama o ta’na i titau ‘u‘ana noa. E piti Taata tei fâ ia Iosepha – te Metua e te Tamaiti – e ua parauhia mai ia’na, ei pahonoraa i ta’na uiraa, eiaha roa e amui atu i te hoê noa’tu o teie mau ekalesia, no te mea e mea hape ana‘e ratou. Ua haapii mai te peropheta Iosepha Semita ia tatou i te parau tumu no te faaroo – na roto i te hi‘oraa. Na roto i ta’na pure faaroo i taua po‘ipo‘i o te tau mahanahana i te matahiti 1820 i tae mai ai teie ohipa maere o te parare noa nei i teie mahana i roto i te ao nei.

Tau mahana i muri mai i ta’na pure i roto i te Uru Raau Mo‘a, ua horo‘a Iosepha i te hoê faaiteraa no ni‘a i ta’na orama i te hoê orometua o ta’na i matau. I to’na maere rahi, ua faarirohia ta’na mau parau ei mea « faufaa-ore », e o « te tumu ho‘i te reira o te hamani-ino-raa rahi tei tupu noa i te rahi ». Noa’tu râ, aita Iosepha i feaa. Ua papa‘i oia i muri mai », Ua ite mau vau i te maramarama, ei roto i taua maramarama ra, ua ite au i na Taata Toopiti, e ua paraparau mai ihoa raua ia‘u ; e noa’tu ua au-ore-hia vau, e ua hamani-ino-hia vau no te mea ua parau vau e, ua ite au i te orama, e parau mau ihoa ïa… Ua ite mau vau i te orama, e o vai ho‘i au e ti‘a’i ia‘u ia pato‘i i te Atua »3 Taa ê atu i te faautu‘araa i te pae tino e i te pae o te feruriraa i te rima o to’na mau enemi o ta te peropheta Iosepha Semita i faa‘oroma‘i i roto i to’na oraraa taato‘a, aita oia i feaa. Ua haapii oia i te parau-ti‘a – na roto i te hi‘oraa.

I muri mai i taua orama rahi matamua ra, aita te peropheta Iosepha i farii faahou i te aparauraa e toru matahiti te maoro. Noa’tu râ, aita oia i maere, aita oia i ui, aita oia i feaa i te Fatu. Ua ti‘a‘i maitai noa oia. Ua haapii mai oia ia tatou i te viretu no te faa‘oroma‘i – na roto i te hi‘oraa.

I muri mai i te fâraa mai o te melahi Moroni i te taata apî ra ia Iosepha, e i to’na fariiraa i te mau api, haamata ihora Iosepha i te ohipa fifi o te iritiraa. A feruri na i te faaotiraa, te pûpûraa e te ohipa i titauhia no te iritiraa i raro mai e 90 mahana o teie nei buka hau atu 500 api no te hoê tau 2.600 matahiti. E mea au na‘u te mau parau a Oliver Cowdery i faaohipa no te tatararaa i te taime o ta’na i haamau‘a no te tautururaa ia Iosepha i te iritiraa i te Buka a Moromona: « Eita teie mau mahana e mo‘ehia – ia parahi i raro a‘e i te tomaraa o te hoê reo tei arata‘ihia na roto i te faaururaa o te ra‘i, faaararaa i te oaoa rahi o to’na ouma ! »4 Ua haapii te peropheta Iosepha Semita ia tatou i te haapa‘o maitai – na roto i te hi‘oraa.

Mai ta tatou i ite, ua tono te peropheta Iosepha i te mau misionare ia poro haere i te evanelia tei faaho‘i-faahou-hia mai. Ua rave ato‘a oia i te hoê misioni i Upper New York e i te fenua Canada e o Sydney Rigdon. Aita oia i faauru noa ia vetahi ê ia rave i te hoê misioni ua haapii ato‘a râ oia i te faufaa rahi no te ohipa misionare – na roto i te hi‘oraa.

Te mana‘o nei au i te hoê o te mau haapiiraa monamona roa tei haapiihia e te peropheta Iosepha maori râ, hoê e mea oto mau, tei tupu piri atu i te taime no to’na poheraa. Ua ite oia na roto i te orama i te Feia Mo‘a i te ti‘avaru-raa-hia mai Nauvoo i te mau Mou‘a Ofa‘i. Ua hepohepo oia i te mea e, e arata‘i-ê-hia to’na nunaa e te mau taata hamani-ino e tae atu ai i te fenua i faataahia e o ta te Fatu i faaite ia’na. Ua hinaaro oia ia faaea i piha‘i iho ia ratou. Area râ, ua pari-haavare-hia oia e ua tape‘ahia. Noa’tu e rave rahi hororaa i te Tavana rahi Ford, aita roa te utu‘a i iritihia. Ua faru‘e mai Iosepha i te fare, ta’na vahine, to’na utuafare e to’na nunaa e ua tuu ia’na iho i roto i te rima o te mau hui mana faatere o te hau, ma te ite e, eita paha oia e ho‘i faahou mai.

Teie te mau parau o ta’na i faahiti a haere ai oia i Carthage : « Te haere nei au mai te pinia mamoe ra i te taparahiraa ; tera râ, te vai hau noa nei â vau mai te po‘ipo‘i tau mahanahana ra ; te vai hau nei to‘u mana‘o ma te ore i faaino atu i te Atua e i te taata ato‘a nei ».5

Ua tapeahia oia i roto i te Fare Auri no Carthage e to’na taea‘e Hyrum e te tahi atu â. I te 27 no tiunu 1844, tei reira ato‘a o Iosepha, Hyrum, John Taylor e Willard Richards ua haere mai te hoê pŭpŭ taata ino i roto i te fare tape‘araa, pauma’tura i ni‘a ma te pupuhi na roto atu i te opani i roto i te piha tei reira ratou. Ua pohe Hyrum e ua puta John Taylor. Te ohipa hopea ta Iosepha Semita i rave i te fenua nei maoti râ, te pûpûraa ïa ia’na iho. Haere ihora i te tahi pae o te piha ma te mana‘o e, « e paruru paha ïa oia i to’na mau taea‘e i roto i te piha mai te mea e ora oia i te horo… ou‘a’tura na te haamaramarama, e e piti ofa‘i tei pupuhihia i ni‘a ia’na na roto mai i te opani hoê tei mapiha i to’na ouma ».6 Ua horo‘a oia i to’na ora ; Ua ora mai o Willard Richards e o John Taylor. « Aita roa e taata aroha ê atu i tei reira, ia horo‘a te taata i to’na iho ora no to’na ra mau taea‘e ».7 Ua haapii mai te peropheta Iosepha Semita ia tatou i te here – na roto i te hi‘oraa.

Ei hi‘opo‘araa, hau atu i te 160 matahiti i muri mai, noa’tu e e mau ohipa ri‘ari‘a tei tupu i te 27 no tiunu 1844, ua tamahanahanahia râ tatou ia feruri tatou e, e ere te Maratiri o Iosepha Semita i te pene hopea o teie aamu. Noa’tu e, ua mana‘o te feia no te rave i to’na ora e ma‘iri ïa te Ekalesia i te mea aita faahou oia, na roto râ i to’na iteraa papû no te parau-mau, te mau haapiiraa o ta’na i iriti, e ta’na faaiteraa i te parau poro‘i a te Faaora te tere noa ra ïa i teie mahana i roto i te aau o na melo hoê 12 milioni i roto i te ao taato‘a nei o te poro nei ia’na ei peropheta na te Atua.

Te tamau noa nei te iteraa papû o te peropheta Iosepha i te taui i te mau oraraa. Rave rahi mau matahiti i ma‘iri a‘e nei, te tavini ra vau ei peresideni Misioni i te fenua Canada. I Ontario, i te fenua Canada, e piti o na misionare e maha e patoto-haere i te opani i te hoê avatea to‘eto‘e e te hiona. Aita roa ratou i manuïa. Hoê elder mea paari hoê râ e mea apî mai ïa.

E piti o tei haere i te fare o Elmer Pollard, e na roto i to’na aroha i teie mau misionare no te to‘eto‘e, ani atura ia tomo mai. Ua horo‘a raua i ta raua parau poro‘i e ui atura e nehenehe anei oia e amui i roto i te pure. Fariihia mai nei, mai te mea e, na’na e pure.

Ua maere na misionare i te pure o ta’na i pûpû. Teie ta’na i parau, « E te Metua i te Ao ra, a haamaitai mai oe i teie na misionare ati, e te paari ore, ia ho‘i atu raua i to raua na utuafare e eiaha e haamau‘a i to raua taime i te faaiteraa i te nunaa no Canada i te hoê parau poro‘i faahiahia e e mea iti roa râ to raua ite no te reira ».

Ia ti‘a mai ratou i ni‘a, parau atura Pollard i te mau misionare eiaha e ho‘i faahou mai i to’na fare. Te haere ra raua i parau mai ai oia na roto i te reo fa‘oo, « Eiaha orua e parau mai e, te ti‘aturi ra orua e, e peropheta Iosepha Semita na te Atua, oia ! » e taora mai nei i te opani.

Aita na misionare i atea’tu i parau mai ai te orometua apî a‘e ma te oti‘ati‘a rii e, « Elder, aita taua i pahono ia Pollard ».

Pahono atura te hoa paari a‘e e : « Ua hurihia taua i rapae. E haere ana‘e ».

Ua marô noa mai te misionare apî a‘e, e ua ho‘i raua i te fare o Pollard e ua patoto. Ua pahono Pollard i taua patoto ra ma te parau riri mai e, « Ua parau atu vau eiaha orua e ho‘i faahou mai ! »

Pahono atura te misionare apî a‘e ma te itoito o ta’na i haapu‘e, « E Pollard e, i to maua haereraa’tu i rapae i to oe opani, ua parau mai oe e, aita maua e ti‘aturi ra e peropheta Iosepha Semita na te Atua. Te hinaaro nei au e faaite papû ia oe e Pollard e, ua ite au e peropheta mau o Iosepha Semita na te Atua ; e na roto i te faaururaa ua iriti oia i te buka mo‘a o tei parauhia te Buka a Moromona ; e ua ite oia i te Atua te Metua e i Ta’na Tamaiti ia Iesu ». I reira to na misionare ho‘iraa.

Ua faaroo vau i te taata ra ia Pollard i roto i te hoê pureraa iritiraa mana‘o i te faati‘araa i teie mau iteraa o taua mahana haamana‘oraa ra. Teie ta’na i parau, « taua pô ra, aita roa te ta‘oto e topa. Ua hurihuri noa vau. I roto i to‘u feruriraa te faaroo noa ra vau i te mau parau, ‘E peropheta o Iosepha Semita na te Atua. Ua ite au i te reira… Ua ite au i te reira… Ua ite au i te reira.’ Ua hinaaro vau ia po‘ipo‘i ‘oi‘oi. Ua niuniu vau i te mau misionare i te numera tei faaitehia i ni‘a i ta raua tareta no te Hiro‘a Faaroo. Ua ho‘i mai raua ; i teie taime, ua amui mai ta‘u vahine e to‘u utuafare e o vau ato‘a nei i roto i te aparauraa ei feia imi ‘u‘ana i te parau mau. Ei hopearaa, ua fariu matou i te evanelia a Iesu Mesia. Ua mauruuru roa matou i te iteraa papû o te parau mau i hopoihia mai ia matou e teie na misionare itoito, e te haehaa ».

I roto i te tuhaa 135 no Te Parau Haapiiraa e te Mau Parau Fafau e tai‘o tatou i te mau parau a John Taylor no ni‘a i te peropheta Iosepha: « Ua rahi a‘e ta Iosepha Semita, te peropheta e te Hi‘o a te Fatu i rave maori râ, ia Iesu ana‘e, no te faaoraraa i te taata nei i roto i tei nei ao, i tei ravehia e te hoê taata ê atu o tei ora na i ni‘a iho i te reira ».8

E mea here na‘u te mau parau a te peresideni Brigham Young tei parau e: « Te hinaaro nei au i te piihua i te haleluïa i te mau taime ato‘a ia feruri au e, ua ite na vau ia Iosepha Semita, te peropheta o ta te Fatu i faati‘a e i faatoro‘a, e o Ta’na i horo‘a’tu te mau taviri no te paturaa i te Basileia o te Atua i te fenua nei ».9

I te feia o te hinaaro nei i te faatura i to tatou Iosepha here, te horo‘a’tu nei au i to‘u iteraa papû e, ua ite au e, e peropheta oia na te Atua, ma‘itihia no te faaho‘i-faahou mai i te evanelia a Iesu Mesia i teie tau hopea nei. Te pure nei au a faahanahana ai tatou i te 200raa o to’na fanauraa, e haapii mai tatou i to’na oraraa. Ia faaô tatou i roto i to tatou iho oraraa te mau parau tumu hanahana o ta’na i haapii ma te nehenehe – na roto i te hi‘oraa – ia nehenehe tatou ia haapa‘o maite i te Evanelia a Iesu Mesia. Ia itea te hoho‘a o te ite i roto i to tatou oraraa e, te ora nei te Atua, e o Iesu Mesia Ta’na Tamaiti, e e peropheta mau Iosepha Semita e te arata‘ihia nei tatou i teie mahana e te hoê peropheta na te Atua – oia o te peresideni Gordon B. Hinckley.

I teie amuiraa nei, o te 42raa ïa o te matahiti o to‘u pii-raa-hia i roto i te Pŭpŭ no te Tino Ahuru Ma Piti Aposetolo. I roto i te putuputuraa matamua e te Peresideniraa Matamua e te Pŭpŭ no te Tino Ahuru Ma Piti, ua himene matou i te hoê himene, faahanahanaraa ia Iosepha Semita, te peropheta, o te hoê ïa o ta‘u mau himene au roa. E opani au na roto i te hoê irava o teie himene:

Auê te taata i parau ia Iehova !

Parauhia oia ei Hi‘o e Iesu.

Ma‘itihia oia no te ohipa,

Faaho‘i mai i te evanelia.10

Te faaite papû nei au i teie parau mau na roto i te i‘oa o Iesu Mesia, amene.

Te mau nota

  1. A hi‘o Lucy Mack Smith, History of Joseph Smith by His Mother, nene‘iraa a Scot Facer Proctor e Maurine Jensen Proctor (1996), 69-76.

  2. Iosepha Semita – Aamu 1:10-11.

  3. Iosepha Semita – Aamu 1:21-22, 25.

  4. Iosepha Semita – Aamu 1:71, nota i raro i te api.

  5. PH&PF 135:4.

  6. History of the Church, 6:618.

  7. Ioane 15:13.

  8. PH&PF 135:3.

  9. Te mau haapiiraa a te mau peresideni o te Ekalesia : Brigham Young (1997), 343.

  10. William W. Phelps, « Aue te taata i parau ia Iehova », Te mau Himene, no. 16.